Kolumna: Hrana, dom i posao

Poput Bosne i Hercegovine danas, i Švedska se nedavno nalazila u jeku kampanje pred opšte izbore. Budući da Švedska upravo izlazi iz recesije, sa očekivanim rastom od nešto ispod četiri odsto u 2010. godini, u kampanji je dominirala diskusija o tome kako na najbolji način održati ekonomski oporavak.

Jasno, priroda politike u BiH različita je od one u Švedskoj. Izazovi sa kojima se susreću naše zemlje i resursi koje imamo na raspolaganju da odgovorimo na te izazove takođe su različiti.

S druge strane, osnovne ljudske potrebe uglavnom su iste, gdje god u svijetu da se nalazite. Hrana, dom, posao i bezbjednost, odnosno, kako ih nekad zovemo, egzistencijalna pitanja, bliska običnim ljudima, nalaze se u fokusu predizbornih kampanja u gotovo svim zemljama u svijetu.

Poslije sukoba devedesetih godina prošlog vijeka, nije iznenađujuće da pitanje bezbjednosti ostaje važan aspekt političke debate u ovoj zemlji. Ali ono što mi upada u oči je da se ekonomska situacija, dakle egzistencijalna pitanja, gotovo ni ne pominju u političkoj debati.

Čini se da je, 15 godina poslije sukoba, poslijeratni ekonomski oporavak u BiH mogao biti brži i mogao donijeti viši životni standard. Takođe, izgleda da su potencijali ove zemlje - hidroenergetski potencijali, šumarstvo, turizam i poljoprivredna proizvodnja - uglavnom ostali neiskorišćeni.

Borba protiv siromaštva je glavna komponenta švedskih programa pomoći i u jakom fokusu švedske ministarke za saradnju i pomoć Gunille Carlsson. Zajedno sa pomoći koju Švedska pruža BiH kao članica UN, EU, OEBS-a i Savjeta Evrope, između ostalog, i dalje ostajemo jedan od najvećih bilateralnih donatora koje ova zemlja ima.

Od sredine devedesetih naovamo, građani Švedske donirali su skoro 600 miliona KM Bosni i Hercegovini u raznim oblicima pomoći i programima saradnje. Naša nova strategija saradnje za period 2011 -2014., sa godišnjim budžetom od oko 36 miliona KM, i dalje će se fokusirati na dobru upravu i ekonomski oporavak, pri čemu će se posebna pažnja pridavati tome kako pomoći rastu bh. privrede, posebno u sektorima malih i srednjih preduzeća i ruralnog razvoja, kao i nekim aspektima zaštite okoline. 

Naše bilateralne trgovinske veze su, nažalost, rezultovale samo slabim profitom i malim brojem novih radnih mjesta u odnosu na ono što su potencijalno mogle obezbijediti u BiH. Osnovni uzrok za ovakvu situaciju leži u bh. poslovnom okruženju koje još nije konkurentno u onoj mjeri u kojoj bi to moglo biti u smislu obezbjeđenja desetina hiljada potrebnih novih radnih mjesta.

Da bi se otvorila firma potrebno je previše nepotrebne dokumentacije. BiH se našla na samom začelju liste evropskih država u oblasti borbe protiv korupcije. Ekonomska koordinacija i planiranje su i dalje neadekvatni, a unutrašnje tržište izuzetno fragmentirano. 

Na predstojećim izborima birači bi trebalo da pitaju svoje političare kako namjeravaju da riješe ove probleme jer, ukoliko ovi problemi ostanu neriješeni, imaće negativan uticaj na buduću dobrobit običnih građana ove zemlje. 

Kada spominjem angažman i učešće na izborima, moram priznati da i na švedskim državnim izborima imamo određeni broj građana koji ne izlaze na izbore ("soffliggare"). Ali, na posljednjim izborima, održanim 19. septembra ove godine, odziv birača je dosegao skoro 85 odsto. To je visoka stopa kada je u pitanju odziv birača, što je vjerujem rezultat jednostavne činjenice da građani zapravo imaju osjećaj da njihov glas može nešto da promijeni.

U BiH i drugdje imamo običaj da krivimo političare za razne stvari, od ekonomskog stanja u državi pa do vremenskih prilika. To je nepošteno i nerealno. No, ono što je potpuno pošteno i realno jeste da insistiramo da osobe koje izaberemo detaljno objasne šta će preduzeti kada budu izabrani. Ovo posebno vrijedi u vremenima u kojima je svako novo radno mjesto izuzetno cijenjen proizvod.

Švedski birači insistiraju na jasnim i realnim objašnjenjima u vezi sa ekonomskom politikom. To je kod nas dalo rezultate. To bi takođe trebalo da da rezultate i za građane BiH, ali pod pretpostavkom da će birači u BiH prvo reći svojim liderima da su pitanja tipa kako obezbijediti hranu i dom za svoju porodicu i zapošljavanje visoko na listi političkih prioriteta.  

Ovo u dosadašnjoj praksi nije bio slučaj, a rezultat je da građani ove zemlje snose posljedice takvog stanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.