Foto: ilustracija
SARAJEVO, BANjALUKA - Iako su članovi Evropskog savjeta prije više od dvije godine odlučili da pristupni pregovori, uz određene uslove, budu otvoreni i sa BiH, domaći lideri još nisu napravili vidljiviji iskorak na tom putu, ali, ipak, ne snose punu odgovornost za očigledni zastoj, jer i zvanični Brisel u dobroj mjeri kočnicu popušta samo onda kada je to u interesu Unije.
BiH je zakoračila na evropski put prije deceniju i po. Najveći iskoraci su zabilježeni u decembru 2022, kada je EU odlučila da joj da status kandidata za članstvo u EU, ne zbog zasluga, već promjena politika Brisela i sukoba u Ukrajini te u martu 2024. odlukom o otvaranju pristupnih pregovora.
Konkretan datum, međutim, nije saopšten, jer nisu ispunjeni ni preduslovi, među kojima je imenovanje glavnog pregovarača te usvajanje ključnih zakona u sektoru pravosuđa, odnosno o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH i Sudu BiH.
Dio analitičara i direktnih učesnika u procesu, ne sporeći da BiH duže vrijeme stoji na evropskom putu zbog domaćih lidera i da tema služi i za potkusurivanja, ukazuje i na probleme s druge strane pregovaračkog stola.
Umjesto davanja vjetra u leđa, posjete visokih zvaničnika EU, prvenstveno Sarajevu, prerastale su u određenim slučajevima i u novi kamen spoticanja u BiH zbog zanemarivanja njene ustavne strukture.
Tako je danas iz Srpske, uoči nove posjete visoke predstavnice EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku i potpredsjednice Evropske komisije Kaje Kalas, upozoreno na ponašanje Brisela.
Kalasova će, naime, boraviti ponovo 1. i 2. jula u posjeti BiH, a pred posjetu se oglasio lider SNSD-a Milorad Dodik riječima da je "sve već viđeno".
- Čujem da Kaja Kalas dolazi u Sarajevo. Vjerovatno da da još jedan argument zašto je BiH nemoguća i propala zemlja. Svaki njen dolazak BiH čini manjom, a autoritet EU slabijim. Već viđeno. Kalasova će opet podržati ambasadora EU Luiđija Soreku, pričaće da je vladavina prava kada stranac nametne zakon, kada suspenduje ulogu Parlamentarne skupštine, kada ponizi narode - naveo je Dodik u objavi na mreži "Iks".
Dodao je da je evropski put pod takvim uslovima bio krajnje besmislen, a da ga je Kalasova učinila još bespredmetnijim.
- Zato dok je Kalasova na poziciji komesara za bilo šta, evropski put treba zaustaviti - dodao je on.
Prvi zamjenik Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić kaže da ima nekoliko bitnih elemenata za sadašnji status evropskog puta BiH.
- Svi smo opredijeljeni za to, ali zbog određenih aktivnosti u BiH je došlo do blokade koja je uvijek bila prisutna od strane federalnih predstavnika i tamošnjih vlasti. Posljednji primjer za to je i stavljanje BiH na sivu listu MANIVAL-a, jer FBiH nije napravila registar, popis vlasničke strukture preduzeća i ustanova, a uvijek je Srpska optuživana za kočenje EU puta, što je čista zamjena teza - istakao je Vujičić (SNSD).
Otvoreno kaže da čak ni predstavnici EU nisu iskreni prema BiH.
- Politika dvostrukih standarda u pristupu EU je prisutna. Jednim očima gledaju nas, a drugim Moldaviju i Ukrajinu, zemlju koja je ratu, u kojoj nema nikakvih pravnih normi i standarda i na silu je ispred nas u pristupanju tom evropskom putu. Znamo vrlo dobro zbog čega je tako - izjavio je Vujičić za "Glas".
Činjenica je da briselska administracija, odnosno oni koji vode glavnu riječ imaju drugačiji pogled na zemlje i pristupanje Uniji.
- I Evropa gleda od koga ima veću korist za sebe. Ima i glasova razuma u EU, kao što je Mađarska, bez obzira na promjenu vlasti te Slovačka i zemlje koje su svjesne da se Evropa neće zaokružiti bez zapadnog Balkana u njoj. Vidimo i inicijative iz Njemačke i Francuske, koje su najmoćnije figure u Evropi, među kojima vlada stav da buduće članice, u šta bi spadali i mi, ne bi imale isti status u smislu glasanja i odlučivanja u EU. Komesari koji dolaze obavljaju bitne pozicije, ali ne odlučuju oni, već moćne članice o tome ko će i kojim putem biti primljen - zaključio je Vujičić.
Stav o putu BiH ka EU i zastoju ima i član te komisije Branislav Borenović.
- Postoji neka vrsta nerada domaćih institucija, a pomalo i nerazumijevanja od strane onih evropskih koje bi trebalo i da ubrzaju put ka EU na realnim osnovama. To je poštovanje ustavnih okvira, a Dejton nam je davao dovoljno širine za kretanje ka standardima EU - kazao je za "Glas" Borenović, dodajući da Srpska ima jasno mjesto u tom procesu.
Stiče se, tvrdi, i utisak da domaće institucije imaju strah od evropskih pravila koja uvode "disciplinu i red te jačaju institucije, uz vladavinu prava".
- Evropa ima svojih izazova, a mi smo zastali. Vidimo i odraz nesposobnih vlasti koje su na priči evropske, ali sve ostalo je antievropsko - istakao je Borenović ističući da BiH pripada evropskoj civilizaciji te da je na putu ka EU moguće sačuvati identitet svih naroda u BiH.
Većina obaveza i zadataka na putu ka EU vrlo dobro je poznata domaćim akterima. Mnogi datiraju još iz famoznih 14 prioriteta koji su sažeti u mišljenju Evropske komisije od prije nekoliko godina.
* jun 2015.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između EU i BiH stupio na snagu
* februar 2016.
BiH podnijela zahtjev za članstvo
* februar 2018.
Vlasti BiH uručile odgovore na Upitnik
* maj 2019.
Evropska komisija objavila mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU, uključujući i 14 ključnih prioriteta
* decembar 2022.
BiH dodijeljen status kandidata za članstvo
* mart 2024.
Evropski savjet donio odluku da otvori pristupne pregovore
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.