Kliconoše prave i serviraju hranu

Banjaluka - Banjalučani treba dobro da otvore oči kada staju u red pred kioscima brze hrane, što potvrđuje i podatak da su inspektori za hranu i sanitarnu zaštitu od početka godine izdali 236 rješenja o zabrani rada zaposlenima u ovakvim objektima jer su bili potencijalni prenosioci oboljenja.

Prema riječima koordinatora Odjeljenja za inspekcijske poslove Igora Vrućinića, kontrole su vršene po prijavama ovlašćenih zdravstvenih ustanova Doma zdravlja i Instituta za javno zdravstvo RS.

- Pomenutim rješenjima kliconošama je zabranjen rad do izlječenja, poslije čega su vraćeni na svoja radna mjesta - rekao je Vrućinić.

Naglasio je da je najveći broj ovih radnika evidentiran u proizvodnji, pripremi, obradi, preradi, pakovanju, prometu i posluživanju hrane.

- Veći broj njih je evidentiran i na održavanju sistema za snabdijevanje stanovništva vodom za piće, u proizvodnji kozmetičkih sredstava, na poslovima sa djecom u jaslicama, vrtićima i dječijim domovima - kazao je Vrućinić.

Kako on navodi, nadležne zdravstvene ustanove koje pregledaju radnike dužne su da svaku utvrđenu zaraznu bolest ili kliconoštvo u roku od 24 časa prijave nadležnoj inspekciji.

- U brisevima nosa i grla kod radnika se najčešće otkrivaju bakterije koje se lako kijanjem ili kašljanjem prenose na radne površine, a potom i namirnice. Česti su i slučajevi salmonele, kao i crijevnih parazita. Po dobijenoj prijavi inspektori vanredno kontrolišu poslodavca kod kojeg je taj radnik zaposlen, zabranjuju mu rad i on se upućuje na pregled kod doktora porodične medicine - istakao je Vrućinić.

Dodao je da je svako lice koje radi sa hranom dužno prije svega da vodi računa o higijeni radnog prostora i o ličnoj higijeni.

- Poseban akcenat stavlja se i na nošenje radne odjeće, koja mora biti čista i uredna. Svako lice koje radi sa hranom dužno je da i samo vodi računa o ažurnosti svoje sanitarne knjižice, odnosno o redovnom obavljanju sanitarnih pregleda - dodao je Vrućinić.

Građani ističu da nije rijedak slučaj da su u kioscima brze hrane primijetili da radnici ne vode računa o čistoći.

- Često primijetim otvorene posude sa majonezom i kečapom koje stoje na tezgi na ovoj vrućini ili da, na primjer, izvan frižidera drže šunku i drugu hranu. Radnice poslije korišćenja telefona ne operu ruke, a poslužuju hranu - rekla je Banjalučanka Sanja Mitrović.

Kazne

U toku ove godine zbog prenošenja zaraznih bolesti izdata su tri prekršajna naloga u iznosu od 6.000  maraka.

- Predviđene su novčane kazne za poslodavca ukoliko zaposlenima ne obezbijedi zdravstvenu kontrolu, odnosno ako im ne obezbijedi sanitarnu knjižicu i ako zapošljava radnika kod kojeg je utvrđena zarazna bolest ili kliconoštvo. Za pravno lice izriče se kazna od 10.000 do 50.000, a za odgovorno lice u pravnom licu od 1.000 do 5.000 maraka. Vlasnik objekta se kažnjava kaznom od 2.000 do 10.000 maraka - rekao je Vrućinić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.