Kandidatima vjerovali na riječ

Sarajevo - Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) BiH trebalo je propisati i da je jedan od uslova za imenovanje kandidata za najviše pravosudne institucije u BiH i potvrda o nekažnjavanju, tvrdi potpredsjednica VSTS-a Ružica Jukić.

Prema njenim riječima, VSTS je do sada vjerovao na riječ kandidatima za najviše pravosudne funkcije da da nisu osuđivani, a ukoliko bi se utvrdilo suprotno, savjet bi protiv istih pokretao disciplinske postupke. Priču o rupama u postojećem zakonu otvorio je slučaj sudije Kantonalnog suda u Sarajevu Huseina Delalića, za koga je nedavno utvrđeno da je godinama radio, iako je bio osuđivan za krivično djelo - pokušaj silovanja.

Da se ne radi o izolovanom slučaju nedavno je upozorio i šef Delegacije Evropske unije u BiH u odlasku Lars Gunar Vigemark, koji je upozorio nadležne u VSTS-u da je evidentno da slučaj sudije Delalića nije izolovan.

- Pred zakonom su svi jednaki i ne bi trebalo da postoji niti trunka sumnje u vezi sa bilo kojim nosiocem pravosudne funkcije - poručio je Vigemark.

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Petar Kovačević ističe da VSTS snosi najveći dio odgovornosti što su u pravosudne institucije BiH, na najviše funkcije, imenovani i oni koji su i krivično odgovarali.

- Zakon jasno propisuje da niko nema pravo da od građana traži ove podatke. Međutim, kada postoji valjan pravni osnov, a za svako zapošljavanje u sud ili tužilaštvo on nesporno postoji, onda je i VSTS bio dužan po službenoj dužnosti da obavi provjeru kandidata - rekao je Kovačević za “Glas”.

Predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija kaže da se do sada uvijek zalagao da se prijave kandidata za sudije i tužioce, prije njihovog imenovanja, šalju na provjeru nadležnim institucijama.

- Predlagao sam to, jer mislim da za to ne postoji nikakvo zakonsko ograničenje - istakao je prvi čovjek ove pravosudne institucije.

Jukićeva objašnjava da ovaj savjet do sada nije tražio od kandidata za sudije i tužioce uvjerenja o nekažnjavanju, jer nije bilo zakonskog osnova.

- VSTS ne može tražiti od kandidata da dostave ovo uvjerenje, jer je članom 212. Zakona o krivičnom postupku BiH propisano “da niko nema pravo da traži od građana da podnose dokaze o svojoj osuđivanosti, odnosno neosuđivanosti”. Zbog toga ni mi do sada nismo tražili taj dokument. Dakle, odredbama Zakona o VSTS-u nije predviđen uslov da neko bude neosuđivan, kao što je to u istom zakonu predviđeno za porotnike - pojasnila je Jukićeva.

Kako je istakla, VSTS je u prijavnim obrascima odgovornost za davanje istinitih podataka prebacio na kandidate. Ukoliko bi neko, kako je rekla, dao netačne podatke, protiv tog lica bi bio pokrenut disciplinski postupak.

- Provjeru smo vršili samo u slučajevima kada bi bio pokrenut disciplinski postupak protiv određenog sudije ili tužioca, a zbog prikrivanja činjenica, s obzirom na to da je svaki kandidat dužan da navede u obrascu za prijavu da li je ili nije osuđivan - pojasnila je Jukićeva.

Nestala dokumenta

Jukićeva kaže da je interesantno da su nestali dosijei koji su bili u posjedu Nezavisne komisije, koja je prilikom reforme pravosuđa obavljala provjeru sudija i tužilaca.

- Ovaj saziv VSTS-a je tražio te dosijee i dobio odgovor da su oni u OHR-u. Nakon toga im se gubi svaki trag. Simptomatično je da je nakon nestanka ove dokumentacije na visoke pravosudne funkcije vraćen jedan broj sudija i tužilaca koji nisu prošli reformu pravosuđa - kaže ona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.