Kako sve što ima srpski predznak u FBiH postaje predmet uzurpacije

"Poštovanje. Pravni sam nasljednik imanja u FBiH, opština Bihać, nadomak Kulen Vakufa. Tamo više ne živi niko od Srba. Domaći muslimani su vrlo aktivni u sječi šume. Svake godine se okupljamo za Preobraženje na našem groblju. Tada i obilazimo imanja. Sve što je dostupno je posječeno. Bez straha i bez stida sijeku naše šume, gajeve. Niko ih ne sprečava u tome. Šta se da napraviti?"

Tako glasi samo jedan među hiljadama i-mejlova koji su u proteklim godinama stigli na adrese kancelarija za pružanje pravne pomoći koje stoje na raspolaganju mnogobrojnim Srbima koji su tokom sukoba devedesetih godina prošlog vijeka protjerani sa ognjišta, a koja su, iz ovog ili onog razloga, u raspodjeli teritorije ostala u granicama FBiH.

Ratni vihor ugasio je mnoga ognjišta. Hiljade duša sa teritorije današnje FBiH moralo je da napusti rodnu grudu. Mnogi, osim onog što su tad imali na sebi i u pokojoj vrećici, nisu ništa više ni ponijeli sa sobom, a iza njih je ostajalo sve što su počesto i generacije s mukom stvarale - kuće, okućnice, stoka, bašte, izvori, voćnjaci, šume koje su nemilice počeli da sijeku kao da su njihove. A nisu.

Na udaru

U FBiH je živjelo, prema podacima Odbora za zaštitu Srba u Federaciji, 542.889 Srba i bili su većinski narod na 32,2 odsto teritorije, a danas su na nivou statističke greške.

Vlasništvo nad imovinom u FBiH ima, prema procjenama, oko 400.000 Srba, ali je veliki broj njih već preminuo, a u znatnom broju slučajeva nisu urađene ni ostavinske rasprave.

Razmjere tog problema isplivale su na vidjelo kada je FBiH prije nekoliko godina počela sa harmonizacijom zemljišno-knjižnih listova, a zauzeli su stav da, za razliku od prakse u Republici Srpske, ne praktikuju slanje ni poziva svakom upisanom vlasniku i posjedniku da bi zaštitio prava te bio upisan u evidenciji, već broj parcele objavljuju u službenim glasnicima. To je bio okidač za Srpsku i Srbiju da se udruže i pokušaju da što više stvarnih vlasnika to i ostane nakon novih upisa u vremenu kada u FBiH rade na ujednačavanju zemljišne knjige i katastra.

Iz Srpske i Srbije je upozoravano da u FBiH ujednačavaju zemljišne knjige (gruntovnice) i katastar. U tom postupku Srbi mogu ostati bez imovine jer se ne poklapaju podaci gruntovnice i katastra. Takođe, postoji mogućnost da Srbi ostanu bez zemlje ukoliko neko drugi koristi njihovu zemlju više od 20 godina, a oni nisu dali saglasnost za korišćenje njihove zemlje.

Uz to, pozivali su sve koji imaju zemlju u FBiH da im se jave kako bi dobili besplatnu pravnu pomoć i zaštitili svoju imovinu.

Veliki broj Srba, koji su nekada živjeli u FBiH, a danas su rasuti po svijetu, pokreće aktivnosti da bi sačuvao svoja imanja, kuće, šume i njive u tom dijelu BiH.

Međutim, iz Odbora su ponovo ovog mjeseca upozorili da obespravljeni Srbi u FBiH nemaju pravnu mogućnost da zaštite imovinu pa su, osim kuća i objekata, izgubili i šumu koju Bošnjaci bespravno eksploatišu i to već decenijama. Neke procjene govore o milionima i milionima maraka koji su zarađeni po tom osnovu.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović naveo je da se šuma bespravno siječe masovno i na području Bihaća i Ozrena, gdje je posječeno čak i više od 300 hektara, kao i  Petrovca, Livna, u mjestima oko Sarajeva i Zenice.

- U Zenici ima čovjek kojem je isječena šuma na površini od 70 dunuma. Čovjek plače. Vratio se, živi u šupi, a od šume, da mu je nisu isjekli, mogao je kuću napraviti - istakao je Radanović i dodao da im stalno stižu dopisi i prijave Srba koji su napustili svoja imanja.

Sve što je moglo, posječeno je na području Ilijaša, Nišićke visoravni, na području Hadžića, prema Bradini, a zabilježeni su i slučajevi gdje su Srbi bili primorani da za male pare prodaju šumu i kompletna imanja jer bi svakako ostali bez toga.

Nerijetko se dešava da Srbi, kada dođu na groblje gdje im počivaju roditelji i drugi članovi porodica, gledaju kako im šumu izvlače, ali zbog straha ne smiju da reaguju.

- Šuma se masovno siječe, imali smo dosta imovinsko-pravnih zahtjeva da se šuma i zemlja zaštiti. U FBiH ne postoji srpsko imanje da nije uzurpirano. Ako nisu mogli uzeti kroz papire, da otmu kroz izlaganja, to su isjekli i uništili - kategoričan je Radanović.

Ukoliko Srbi policiji prijave bespravnu sječu šume, navodi, samo bivaju više maltretirani.

- Svake sedmice ih pozivaju da daju izjave o tome kada su primijetili da se šuma siječe, na koga sumnjaju i tome nema kraja, a nikada niko ne odgovara za to. Oni to i rade u dogovoru sa šumarima, jer šumari znaju gdje Srbi rijetko dolaze i oni ih pošalju u to područje da sijeku - rekao je Radanović.

Privatne šume u vlasništvu Srba su bespravno sječene širom FBiH. Prema podacima do kojih je došao "Glas Srpske", takvi slučajevi su zabilježeni na Ozrenu, odnosno u opštinama Zavidovići, Maglaj i Lukavac, a često se to na djelu vidi i na području Konjica te u katastarskim opštinama na području Bihaća.

Na području Banovića sječeno je u srpskim selima Lozna i Seona, u opštini Kakanj, bez saglasnosti vlasnika, sječeno je u katastarskim opštinama među kojima su Dračići, Saranovići, Viduša, Mioči. Slična situacija je bila i u travničkim naseljima Varošluk, Zaselje i Orlice.

- Gledamo i dalje masovnu uzurpaciju imovine izbjeglih Srba na teritoriji Federacije - zaključio je Radanović.

Strah

Osim što strahuju za ognjišta, iako su mnogi nove domove svili daleko od rodnog kraja, mahom jer nisu imali uslova za život dostojan čovjeka u FBiH, i danas strahuju i za sebe, ne želeći javno da pričaju o stvarima sa kojima se muče.

Šume su jedna od njih.

- Prijavljivao sam sve nadležnima u opštini kojoj pripada moja parcela, ali ništa se nije desilo. Star sam 69 godina i godinama živim u Sloveniji. Naslijedio sam oko 12 hektara zemljišta. Imao sam velikih problema u vezi sa sječom šume koje sam vlasnik. To traje. Nema načina da se to spriječi. Isto je i sa poljoprivrednim zemljištem. Hvala za i-mejl. Lijep pozdrav i molim Vas ne navodite moje ime i prezime kako ne bih imao još problema kada dođem u zavičaj, gdje ni ognjišta više nema. Sve je uništeno 1994. i 1995. godine - istakao je za "Glas" čovjek koji želi da zaštiti blago koje ima u FBiH iako godinama živi u Sloveniji.

Mnogi se, s druge strane, nisu nikada vratili tamo gdje su napravili prve korake upravo iz straha, ali i zbog činjenice da nisu mogli od ruine ponovo da prave dom jer za njih nije bilo i nema posla u FBiH.

Upućeni tvrde da, osim uglavnom u Kantonu deset, odnosno Livanjskom, nema uslova za održiv povratak i da je to zapravo od početka bio cilj - da se Srbi ne vrate na ognjišta, da ista prekrije korov, a zemlju i šume prisvoji bilo ko drugi samo ne oni, čak i u slučajevima postojanja dokaza o vlasništvu.

Da je to tako, za "Glas" ističe i Mile Marčeta koji je predsjednik Udruženja protjeranih građana opštine Drvar "Održivi povratak".

- Poslije svakog rata nastrada šuma i siromah. Došli su, napravili su pilana koliko hoćeš, rade i ne može im se niko suprotstaviti, a zakoni se ne poštuju. Možda i dva puta više sijeku od onoga za šta postoji osnova - rekao je Marčeta tvrdeći da je svojevremeno i visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun hodao tim šumama i obilazio šumska gazdinstva.

Srpskog naroda u FBiH, dodaje, nema jer nema gdje da se zaposli pošto su sve drugi okupirali i zloupotrebljavaju šumu "do bola".

- A šuma sa ovih naših prostora je bila glavni resurs koji je stvarao, davao. Ljudi su to štitili, čuvali, a danas nema ni inspektora niti bilo ko pita šta je sa sječom šuma. Jednostavno, što bi kad je srpska. Ako se ovim tempom nastavi i ako se ne bude strogo prišlo tome, imaćemo šume zlo - istakao je Marčeta.

Ne ulaže se ni u puteve. Dokaz je, ukazuje, onaj koji povezuje Drvar i Istočni Drvar.

- Govore o jedinstvenoj BiH, da nema granica, da ovo i ono. Svi su oni došli do granice sa Republikom Srpskom i neće da ulože feninga tamo gdje je srpska većina. Ni vlade ni šumska gazdinstva, a najtragičnija je činjenica da su i potkupili naših ljudi i opet rade šta hoće. Ne znam šta više da kažem kao čovjek koji je duže od 30 godina u nevladinom sektoru - zaključio je Marčeta.

Dosta problema je, prema svjedočenjima i zapisima, bilo na području Ozrena. Sada ih je, barem kada je riječ o pojedinim dijelovima, daleko, daleko manje.

- Imamo nekih dojava da pojedinci ulaze iz pravca Zavidovića, ali to još nije provjerena informacija o sječi šume koja je posebno bila intenzivna u prvim poslijeratnim godinama. Sjeklo se gdje god je moglo - istakao je za "Glas" Lazo Tripunović, predstavnik Zavičajnog udruženja mještana Gornja Brijesnica koje okuplja raseljene Srbe sa tog područja.

Jedan od razloga za daleko bolju današnju situaciju kada je u pitanju sječa, on vidi i u činjenici da su Srbi češće na nekadašnjim ognjištima na Ozrenu.

- I ovom prilikom pozivamo sve one koji imaju gdje da se vrate i šta da obilaze da barem češće dolaze da bi i na taj način spriječili da im imanja zarastaju, a šume bespravno siječe neko treći - istakao je Tripunović.

Poziv u pomoć

O stotinama primjera gdje su šume i pašnjaci u vlasništvu izbjeglih i raseljenih Srba u FBiH upisani kao vlasništvo opštine, svjedoče pozivi i dopisi koje oni sa pravom vlasništva šalju, između ostalog, na adrese šest kancelarija za pružanje pomoći i dvije koje su uspostavljene u Beogradu i Novom Sadu.

Cilj je poučavanje o postupku registracije nekretnina u FBiH, odnosno informisanje o postupku uspostavljanja ili zamjene zemljišnoknjižnih uložaka na teritoriji FBiH, kao i zaštita imovinskopravnih interesa i evidentiranje eventualne zloupotrebe srpske imovine u FBiH.

Stranke im se, prema ranijim navodima, najčešće obraćaju radi pružanja opštih informacija o uspostavljanju i zamjeni zemljišne knjige, zamjeni katastarskih evidencija, radi pravnih savjeta u vezi sa započinjanjem ostavinskih postupaka i poučavanja o pravima koja se upisuju u zemljišnu knjigu i u katastar.

​Svojevremeno su iz Kancelarije za pružanje besplatne pravne pomoći koja je smještena u Istočnom Sarajevu istakli da su upoznati sa problemima Srba koji imaju nepokretnosti u FBiH kao što su bespravna sječa šume, nezakonita uzurpacija imovine, ometanje posjeda, te još nevraćeni vojni i civilni stanovi.

- Pozivamo Srbe koji imaju zemlju u FBiH (kuće, njive, šume, pašnjake, voćnjake, livade ili drugo zemljište) da pošalju molbu za pomoć ili da se jave na telefone kako bi dobili besplatnu pravnu pomoć i zaštitili svoju imovinu - pisalo je u jednom od poziva iz Srpske i Srbije svim Srbima koji vuku korijene iz današnje FBiH.

Smeće i otpad

Poruke koje su stizale kancelarijama za pružanje pravne pomoći otkrivaju mnogo toga. Među njima je i ona sa prostora Srbije u kojoj je istaknuto da je u to vrijeme u Bihaću bio u toku ostavinski postupak.

- Moja kuća, koja je bila izgrađena pred rat, porušena je, a kada sam došao u rodni kraj, moja parcela je bila zatrpana smećem i kojekakvim otpadom. I zna se ko je to ostavio, ali... - pisalo je u jednoj poruci Dragana M. koji od 1995. godine živi u Novom Sadu.

Smetaju i spomenici

Đorđe Radanović je svojevremeno upozoravao da su Srbi izbjegli sa područja FBiH, pored krajiških, prognanih iz Hrvatske, najveći stradalnici ratova na teritoriji bivše Jugoslavije. On je naveo da u FBiH postoje 163 naselja koja su 1991. godine bila čisto srpska, a koja su potpuno srušena do te mjere da kamen na kamenu nije ostao.

- Imamo crkve koje ni dan-danas nisu obnovljene, poput one u selu Vrelo pored Cazina. Suočeni smo sa rušenjem grobalja, spomenika. Evidentirani su i napadi na objekte SPC, naročito na području Sarajevskog kantona. Imali smo i napade na Srbe tokom obilježavanja pravoslavnih praznika, od kojih i onaj tokom proslave Ilindana u Požarnici kod Tuzle, kada je lokalni musliman pucao u vazduh i pobjegao - naveo je Radanović uz opasku da sva srpska djeca u FBiH ne mogu da uče ni ćirilicu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.