Kako su se moderne izborne tehnologije pokazale u svijetu

SARAJEVO - Uvođenje novih tehnologija, prvenstveno skenera, u izborni sistem godinama je predmet opsežnih rasprava, ali takvo stanje nije samo u BiH nego i u daleko razvijenijim zemljama u kojima su čak i sudovi donijeli konačnu odluku o tome da li će tamošnji zvaničnici biti birani na moderan ili tradicionalan način.

Najnovija odluka Kristijana Šmita iz fotelje visokog predstavnika u BiH, a kojeg Srpska ne priznaje jer nije imenovan u skladu sa procedurama koje su na snazi u Savjetu bezbjednosti UN, otvorila je vrata uvođenju skenera.

Iako se o uvođenju tehnologija u izborni proces priča godinama, da postanu dio sistema omogućio je Šmit još lani korišćenjem takozvanih bonskih ovlašćenja, odnosno nametanjem izmjena i dopuna Izbornog zakona kojima je omogućeno sprovođenje pilot-projekata.

Tako su nove tehnologije prvi put bile vidljive na dijelu birališta lani u oktobru kroz četiri pilot-projekta na dan izbora 2024. na više od 450 biračkih mjesta, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere na glasačkim mjestima i video-nadzor.

Ranije računice CIK-a su išle u pravcu da je potrebno oko 110 miliona maraka za postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera, te sprovođenje drugih aktivnosti. S obzirom na to da budžet institucija BiH još nije usvojen, Šmit je odlučio da nametne odluku prema kojoj će CIK morati da ima na računu potreban novac za nabavku opreme iako su čak i iz CIK-a još ranije tvrdili da je vrijeme gotovo isteklo.

I dok je Šmit takvim stavom otvorio novi teren za verbalni rat stranaka iz vlasti i opozicije o tome ko je za, a ko protiv ovakvih promjena u BiH, u parlamentarnom istraživanju su otkriveni podaci o upotrebi optičkih skenera u izbornom procesu u pojedinim evropskim državama i Australiji.

U analizi za potrebe poslanika i delegata je istaknuto da se 20 godina u Savjetu Evrope i članicama diskutuje o uvođenju digitalnih tehnologija u izbore s fokusom na e-glasanju i e-brojanju. E-davanje glasa u vidu obavljanja glasanja na elektronskim uređajima, piše, se primjenjuje u Belgiji i Bugarskoj, a e-brojanje listića i to korišćenjem optičkih skenera koji digitalizuju papirne listiće, a zatim prebrojavaju primjenjuje se u Mađarskoj (samo za preliminarne rezultate), Letoniji, Malti, Norveškoj, Švajcarskoj.

U Austriji, prema navodima, birači glasaju na tradicionalan način putem glasačkog listića, pošte ili putem mobilnog glasanja za osobe koje su nepokretne, u bolnicama ili u zatvorima.

- Ne radi se na uvođenju elektronskog glasanja otkako je 2021. Ustavni sud poništio odredbe o elektronskom glasanju za izbor organa Austrijske unije studenata. Sud je u odluci naveo da proces elektronskog glasanja mora biti razumljiv za birača i provjerljiv za organe koji sprovode izbore, kao i za Ustavni sud, u slučaju da se traži ocjena ovog suda o izborima, a to pomenutim odredbama nije bilo propisano - navedeno je u istraživanju.

U Belgiji se koristi štampani ispis sa bar-kodom u 187 opština.

- Svaka kabina za glasanje na elektronskom biračkom mjestu opremljena je uređajem za e-glasanje sa displejom na dodir - istaknuto je u dokumentu.

Dodaje se da birač tako bira kandidate, a nakon konačne potvrde svog izbora štampa se glasački listić, odnosno štampani ispis.

- Glasačka kutija ima poklopac koji se otvara automatski te se listić može ubaciti tek nakon što je ispravno skeniran - piše u istraživanju.

U Bugarskoj se ne koriste skeneri. U toj zemlji birači mogu birati između glasanja na elektronskim uređajima i tradicionalnog na papiru. Bugarske vlasti su nakon četiri uspješna pilot-projekta odlučile da 2021. omoguće elektronsko glasanje, kupljeno je 9.600 uređaja koji su koštali 18,2 miliona evra, a zatim još 400 koji su korišćeni u bugarskim ambasadama.

- Uređaji su od 2021. do 2023. korišćeni na pet izbora, a posljednji put na prijevremenim parlamentarnim izborima 2023. Ipak, izborna komisija je samo 36 sati prije otvaranja birališta donijela odluku da se ti uređaji ne koriste na lokalnim izborima krajem te godine. Odluku su obrazložili nemogućnošću opremanja biračkih mjesta sertifikovanim uređajima za elektronsko glasanje, što je izazvalo burne reakcije političkih stranaka i proteste u zemlji - istaknuto je u dokumentu.

Elektronski uređaji za glasanje korišćeni su u Njemačkoj od 1999. do 2005. godine za Evropski parlament i na saveznim parlamentarnim izborima za Bundestag. Međutim, njemački Ustavni sud je 2009. donio odluku da je korišćenje holandskih uređaja za glasanje neustavno jer se ne obezbjeđuje načelo javnosti ili transparentnosti glasanja koje zahtijeva da se uređaji zaštite od potencijalne manipulacije ili greške kroz postupke koji su razumljivi prosječnom građaninu, ali su podržali rezultate.

Optički skeneri se koriste u Norveškoj i Australiji, a zagovornici tih tehnologija su stava da je takav sistem brži i da sprečava manipulacije. 

Kamere

Član Centralne izborne komisije (CIK) BiH Irena Hadžiabdić je pojasnila da kamere neće biti na biračkim mjestima i da one nisu ni bile dio studije izvodljivosti, već da je predložena implementacija tehnologija koje su se najbolje pokazale na pilot-projektima na lokalnim izborima 2024. godine.

- To je optičko skeniranje glasačkih listića i njihova automatska dostava rezultata - istakla je u petak za federalne medije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.