Kako su stranci razorili Izborni zakon BiH

BANjALUKA - Izborni zakon BiH je, odlukama domaćih zvaničnika, ali i onim nametnutim iz kuhinje OHR-a, izmijenjen više od 20 puta, a neslavno su završili brojni pokušaji političara da kroz stručne i stranačke radne grupe, nekad i uz posredovanje stranaca, dođu do boljih rješenja, dok je demonstracija sile na ovom polju samo raspirivala varnice na veoma opasnom terenu.

Iako je po domaćem kalendaru ova godina trebalo da bude neizborna, došlo je do promjena. Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske su zakazani za 23. novembar i posljedica su odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH o prestanku mandata Miloradu Dodiku na toj poziciji nakon pravosnažnosti presude Suda BiH kojom je osuđen na godinu zatvora i šest mjeseci zabrane obavljanja javnih funkcija.

Dodik je presuđen jer, u svojstvu predsjednika Republike, nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, koje su se ticale poništavanja akata iza kojih je stala Narodna skupština.

A upravo je Kristijan Šmit, iako nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, potpisujući se kao visoki predstavnik posezao za takozvanim "bonskim ovlašćenjima" i odlukama mijenjao domaća izborna pravila, koja su, kao takva, ostala na snazi.

Nametanja

Sporazumom lidera SNSD-a, SDP-a i HDZ-a iz decembra 2022. predviđeno je bilo da će, između ostalog, u roku od šest mjeseci od konstituisanja vlasti promijeniti Ustav i Izborni zakon BiH te sprovesti presude koje se odnose na izbornu oblast. Pregovori o Izbornom zakonu su, u neku ruku, obilježili prošli mandat na zajedničkom nivou kada je SDA bila u vlasti. Priča se uglavnom svodila na sprovođenje presuda sudova koje idu u korist Hrvata i onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, ali je dogovor izostao jer, prvenstveno, nije bilo dogovora između hrvatskih i bošnjačkih stranaka.

Na toj listi je i presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koja se tiče predmeta "Sejdić i Finci" koji datira još iz 2009, a nakon što su i mandati radnih grupa završavali mahom bez dogovora ili "kozmetičkim" zahvatima, rukave su zasukali u OHR-u.

Šmit je odlukom promijenio Izborni zakon u dijelu koji se odnosi na mandat sadašnjih članova CIK-a da bi ostali na pozicijama, iako su jedno vrijeme SNSD i HDZ upozoravali da nisu legalno izabrani, a sastavom te komisije nisu bili zadovoljni ni u bošnjačkom bloku "trojka". To je i bio jedan od razloga zbog kojeg je ovo pitanje bilo u vrhu prioriteta vlasti SNSD-HDZ-SDP/NiP/NS te i formirana radna grupa u kojoj su bili njihovi kadrovi, ali ništa nije urađeno, jer je brzo "pukla" vladajuća koalicija.

Šmit je prethodno, šest mjeseci prije lokalnih izbora 2024. nametnuo oko 100 odredaba kojima je ojačan CIK i kazne, otvorena vrata za uvođenje novih i modernih tehnologija u izborni proces, uvedena nova pravila za biračke odbore i tako dalje. U izbornoj noći 2022. je proglasio amandmane na zakon i Ustav FBiH koji se odnose na postizborno konstituisanje vlasti, a iduće godine proglasio izmjene federalnog Ustava da bi, navodno, bilo lakše formirati tamošnju Vladu kao i krivičnih zakona u BiH koje bi trebalo da preduprijede izborne prevare.

Nametnutim izmjenama je 120 miliona KM za uvođenje novih tehnologija "uzeo" sa računa Centralne banke BiH, jer budžeta za ovu godinu još nema.

Zakon je mijenjao svojevremeno i Pedi Ešdaun odlukom prema kojoj se niko od zvaničnika koje je smijenio ne smije kandidovati na izborima.

S druge strane osim detalja poput visine izbornog praga i sličnih o kojima je razgovarano na sastancima domaćih radnih grupa, fokus je pomjeren na dva člana Predsjedništva iz FBiH. Čak se ove godine spekulisalo i da je Šmit na izlaznim vratima i da bi, prije nego što napusti zemlju, mogao da ponovo posegne za "bonskim ovlašćenjima" i nametne nova pravila.

U parlamentarnoj proceduri su, naime, bili i brojni prijedlozi izmjena potpisani od strane poslanika ponaosob ili stranaka, ali mahom nije bilo dovoljno ruku, jer svaki traži podršku i u Predstavničkom i Domu naroda parlamenta BiH, a za izmjene Ustava BiH treba dvotrećinska većina.

Jedan od prijedloga koji je još "živ" jeste onaj HDZ-a BiH koji se odnosi na izbor dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH, a koji je od vitalnog interesa za tu stranku, da bi, kako tvrde, imali legalnog predstavnika Hrvata. Ipak, protiv je bošnjački blok, a pojedinci, među kojima je i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić, smatraju da je jedini razlog zbog kojeg Šmit još nije nametnuo i te izmjene Izbornog zakona BiH taj što se insistira na tome da to bude riješeno u Parlamentarnoj skupštini BiH.

- Od pitanja koja su bila u vezi sa Izbornim zakonom umiješao se u gotovo sve. Proširio je federalni Dom naroda, sproveo odluku Ustavnog suda u predmetu "Ljubić" i jedino što je preostalo je da se riješi izbor članova Predsjedništva i mislim da bi to mogao da uradi - rekao je Sakić nedavno za "Glas".

Dijalog i stav

Domaći lideri su, s druge strane, nakon višegodišnjih razgovora došli do rješenja kojima je, između ostalog, omogućeno sprovođenje izbora u Mostaru. Iako se u jednom momentu očekivalo da će to pogurati i ostala pitanja, to se nije desilo.

Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Milorad Kojić za "Glas" kaže da postojanje odluka visokih predstavnika, pa i onih neimenovanih, najbolje pokazuje da BiH i dalje nije demokratsko društvo.

- To je jedna strana priče. Druga je da postoje jasno propisana pravila da se neki propisi ne mogu mijenjati više od polovine. Kod Izbornog zakona BiH mi smo to već odavno prekoračili - rekao je Kojić.

Na pitanje šta je rješenje, naglasio je da su to demokratska načela, odnosno da samo legitimni predstavnici Republike Srpske i FBiH mogu mijenjati i dopunjavati zakone pa i ovaj izborni.

- Rješenje je decentralizacija i poštovanje Dejtonskog sporazuma. Da li će do toga i doći, zavisi prije svega od unutrašnjeg dijaloga, a koji, pokazalo se mnogo puta, ne žele Bošnjaci. Dok oni ne shvate da se jedino kroz dijalog može doći do izmjena Izbornog zakona koje bi svima odgovarale, bojim se da ni BiH nema budućnost te će ostati "zarobljena". Najveći problem je što i dalje smatraju da jedino kroz međunarodni intervencionizam mogu doći do rješenja koja će zadovoljiti njihove interese. Interesi druga dva naroda ih ne interesuju - zaključio je Kojić.

Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla i član Strateškog odbora "Koalicije pod lupom", smatra da, kada bi svi učesnici u izbornom procesu poštovali odredbe Izbornog zakona i propratna akta koja donosi CIK te preuzeli odgovornost, ne bismo ni govorili o izbornim nepravilnostima.

- Međutim, s obzirom na to da su kod nas izbori vanredna politička situacija, a ne praznik demokratije, moralo se pristupiti određenim izmjenama tog zakona da bi se zaštitio kredibilitet izbornog procesa prilikom izbora predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, moraju se uvesti i nove tehnologije u izborni proces i tako dalje - rekao je za "Glas".

Činjenica jeste, kako kaže, da je do sada bilo više tehničkih izmjena zakona nego onih suštinskih.

- Tu se prije svega misli na implementaciju odluke suda u predmetu "Sejdić i Finci" i ostalih u kojima je utvrđena diskriminacija. To je obaveza koja stoji pred BiH, a vidjećemo kako će biti sprovedena u djelo. Znamo kako te stvari idu kod nas. Svako gleda svoj interes - rekao je Šehić, koji je bio i predsjednik CIK-a.

Srpska je, kao jedan od odgovora na posljednje poteze Šmita, usvojila izmjene i republičkog Izbornog zakona koje je, potom, van snage stavio Ustavni sud BiH, čije odluke, prema aktima usvojenim u NSRS, ne vrijede na teritoriji Republike.

Iza kulisa

Bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije Savjeta Evrope Zlatko Knežević rekao je nedavno za RTRS da je slučaj "Sejdić i Finci" maska iza koje se krije pokušaj kompleksne promjene Ustava BiH.

Podsjetio je da se presudom u ovom slučaju traži od BiH da se izbor članova Predsjedništva i formiranje Kluba ostalih u Domu naroda na nivou BiH vrši bez etničke preferencije, odnosno da svi mogu biti kandidati. On je istakao da nije problem u Srpskoj, već u odnosima u Federaciji.

- Kada ne mogu da se dogovore, kažu: "Mi bismo se dogovorili, ali Srpska neće". Srpska ima dobru volju, spremnost da razgovara, ali postoji granica koju mi nećemo da pređemo - poručio je Knežević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.