Josip Grubeša, ministar pravde BiH: Pojedincima odgovara pad povjerenja u pravosuđe

Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa u BiH, koji traje već godinama, ne donosi rezultate. Očito je da postoje određene grupe i politike koje bi htjele zadržati postojeće stanje, a to nije dobro, ni za pravosuđe ni za građane u BiH.

Istakao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar pravde BiH Josip Grubeša, koji je u pisanom odgovoru podvukao da građani u ovoj zemlji imaju pravo na nezavisno, nepristrasno i efikasno pravosuđe koje se bori protiv teških krivičnih djela, naročito organizovanog kriminala i korupcije, s obzirom na to da je vladavina prava u srži procesa evropskih integracija.

- Bez obzira na to što se dogovori u vezi sa strukturalnim dijalogom nisu već dugo održali, Ministarstvo pravde BiH stalno radi na zakonima iz djelokruga svojih nadležnosti koji se tiču reforme pravosuđa. Za svaki od nužnih zakona formirane su radne grupe sastavljene od stručnjaka iz tog područja sa svih nivoa, a koji treba da ponude najbolje rješenje za nedostatke koji su uočeni. Reforma je potrebna što prije jer je povjerenje u pravosuđe ozbiljno narušeno, što je jako loše za vladavinu prava u BiH i za naš put prema evroatlantskim integracijama. Kada ovako odgovorne poslove rade stručnjaci, uspjeh ne može izostati, pa će i propisi koje oni predlože biti najbolje rješenje za BiH, koje je u skladu sa evropskim standardima - istakao je Grubeša.

GLAS: Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina je konačno usvojena. Koji su prvi koraci koje treba preduzeti kako bi i počela realizacija dogovorenog?

GRUBEŠA: Sastavni dio usvojene strategije su strateški ciljevi. Svaki od devet strateških ciljeva ima aktivnosti, mjere, rokove i institucije koje su zadužene za postupanje, tako da su sve zadužene institucije dužne, kako je i navedeno, postupiti i preduzeti aktivnosti u predviđenom roku. Prva aktivnost Ministarstva pravde BiH je priprema i dostavljanje Savjetu ministara odluke o formiranju Nadzornog tijela, tako da je ministarstvo zatražilo da nadležne institucije predlože svoje predstavnike koji će odlukom biti imenovani u ovo tijelo.

GLAS: Koliko je, prema Vašim podacima, u BiH još aktivno predmeta koji se odnose na ratne godine? Koliko ljudi radi na njima?

GRUBEŠA: Informacije i evidenciju o broju predmeta vodi Tužilaštvo, a broj nosilaca pravosudne funkcije Visoki sudski i tužilački savjet BiH.

GLAS: U zavisnosti od utvrđenih rokova iz strategije, kada se može očekivati da manje složeni predmeti budu dostavljeni entitetskim tužilaštvima?

GRUBEŠA: Strateškim ciljem utvrđeno je postupanje Tužilaštva BiH  i Suda BiH u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku BiH i kriterijumu iz Aneksa A. Nadležni će u narednom periodu definisati preciznije kriterijume za raspodjelu predmeta na odgovarajuće nivoe.

GLAS: Može li, odnosno smije li BiH sebi dozvoliti da još jednom ne budu ispunjeni utvrđeni rokovi?

GRUBEŠA: Zakašnjenje u usvajanju Revidirane strategije može se odraziti na dalji rad na ovim predmetima, ali za očekivati je da će rokovi biti ispoštovani. Naravno da ovako osjetljivi i složeni predmeti zahtijevaju vrijeme za raspodjelu na odgovarajuće nivoe. Institucije ulažu sve napore kako bi se doprinijelo uspješnom izvršavanju mjera iz strategije.

Zatvor

GLAS: Sa radom je počeo zatvor u Vojkovićima u BiH. Koliko je osuđenika trenutno u njemu smješteno, ima li problema? Koliko bi ih trebalo još useliti da kraja godine?

GRUBEŠA: Prvi državni zavod za izvršenje kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera je otvoren 22. jula, a do septembra su vršene stalne obuke za novozaposlene, nakon čega je uslijedio premještaj prvih pritvorenika. Iz bezbjednosnih razloga, ne mogu se iznositi podaci o broju prebačenih osoba, ni o vrsti krivičnog djela i visini kazne. Zadovoljni smo urađenim, iako su projekat od početka pratili brojni problem, a u skladu sa planom, premještanje svih zatvorenika, a koji kaznu izdržavaju u zavodima u RS i FBiH, treba da bude realizovano do kraja godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.