Javna rasprava u Istočnom Sarajevu o nacrtu zakona o p

Postoji opravdana bojazan da ove unesene novine neće pojednostaviti postupke i da neće pojeftiniti dosadašnji postupak, istakla Biljana Marković

ISTOČNO SARAJEVO - Nacrt zakona o prostornom uređenju i građenju, koji je izradilo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, u saradnji sa USAID-om, u Istočnom Sarajevu je pretrpio brojne primjedbe većine učesnika javne rasprave. Predloženim nacrtom uvedene su znatne novine u odnosu na postojeći tekst zakona. Samostalni stručni saradnik za poslove planiranja u Skupštini grada Istočno Sarajevo Biljana Marković istakla je da se njime, prije svega, ukida urbanistička saglasnost kao upravni postupak, a umjesto toga se uvode lokacijski uslovi. U hijerarhiju prostorno-planske dokumentacije uvode se dva nova prostorna planska akta, strategija prostornog razvoja i zoning plan. - Postoji opravdana bojazan da ove unesene novine neće pojednostaviti postupke i da neće pojeftiniti dosadašnji postupak. Pitanje je koliko je novi zoning plan primjenjiv u našoj zemlji, koja je u tranziciji, jer je, po mom mišljenju, on prilagođen uređenim evropskim zemljama, gdje sve dobro funkcioniše. Mislim da će ovo dodatno opteretiti opštinske budžete na ionako veliki broj potrebnih planskih akata koje su opštine u obavezi da donesu - navela je Markovićeva, koja, pozdravljajući sve pozitivne pomake u smislu uklapanja u evropske integracione procese, ipak smatra da je, u trenutku kada veći dio teritorije Srpske nije pokriven prostorno-planskom dokumentacijom, prerano za takve iskorake. Predstavnici opština, te građevinskih preduzeća i izvođača radova, koji su aktivno učestvovali u javnoj raspravi, iznijeli su brojne primjedbe na nacrt novog zakona. Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove opštine Pale Danilo Krsmanović smatra da predloženi zoning plan, koji će bespotrebno usložiti proceduru i povećati troškove lokalnoj zajednici, kroz urbanistički i regulacioni plan u suštini već postoji. - U opštini Pale smatramo da ovaj zakon, u nekoliko odredbi, nije u saglasnosti sa Zakonom o građevinskom zemljištu, što bi svakako trebalo da bude. Naša primjedba odnosi se i na zakonska rješenja iz kojih ne vidimo da će biti onemogućena bespravna izgradnja, koja je svima veliki problem - rekao je Krsmanović. Iako misli da je inicijativa za izradu novog zakona dobra, Krsmanović smatra da je i postojeći, koji je samo trebalo doraditi i primijeniti u praksi, dobar zakon. Nacrt novog zakona, po mišljenju direktora Građevinskog preduzeća "Stan", iz Istočnog Sarajeva, Slavka Tošovića, predstavlja dodatno opterećenje za investitore, dok se dio poslova iz lokalne zajednice daje pravnim subjektima koji se unaprijed favorizuju. - Ovaj zakon ne tretira proceduru uvođenja upravnog postupka i gradskog građevinskog zemljišta, gdje i nastaju pravi problemi. Interesantna je i kategorizacija zona, odnosno obračun rente po zonama, koja nikako ne može biti ista u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu. Mora se razjasniti šta se i gdje podrazumijeva pod prvom zonom, jer Srpska nije podjednako razvijena - istakao je Tošović. V. BUGARIN BESPRAVNA GRADNjA Nacrt Zakona o prostornom uređenju i građenju već je prošao javnu raspravu u Trebinju i Foči. Portparol Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Gorjana Rosić je rekla da su iskustva iz tri regiona različita. - Lokacijski uslovi i zoning plan, na koje je u Istočnom Sarajevu bilo najviše primjedbi, u Foči i Trebinju sjajno su prihvaćeni, kao olakšavajuća okolnost za organe lokalnog upravljanja. Međutim, u sva tri grada je prihvaćena činjenica da u novom zakonu ne postoji institut bespravne gradnje. Opštine će imati još dvije godine da legalizuju postojeće bespravno izgrađene objekte, a ono što se nakon usvajanja zakona počne graditi bez potrebnih odobrenja, neće biti legalizovano - rekla je Rosićeva. KAZNE I OVLAŠĆENjA U ime Izvršnog odbora Udruženja građevinara Srpske primjedbe, koje će i zvanično uputiti, iznio je direktor Građevinskog preduzeća "Put" Miloš Glogovac. - Imamo 54 amandmana na skoro sve članove zakona, a naše glavne primjedbe se odnose na prevelika ministarska ovlašćenja, koja su novim zakonom predviđena. Nelogične su i kaznene odredbe, jer su za propuste u radu institucija znatno manje u odnosu na ljude koji se bave projektovanjem, izvođenjem i konkretnim radom na terenu - rekao je Glogovac, istakavši da novi zakon mora da predvidi i formiranje Inžinjerske komore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.