Foto: Izvještaj o radu Savjeta ministara za 2019. godinu pao u Domu naroda
SARAJEVO - Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije danas u Sarajevu podržao Izvještaj o radu Savjeta ministara za 2019. godinu.
Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić istakla je tokom rasprave o Izvještaju da je dokument od 300 strana sa aspekta rasprave i analize u domovima parlamenta BiH potpuno neupotrebljiv.
- Izvještaj o radu izvršne vlasti je u svakoj zemlji predmet interesovanja i analiza zakonodavne vlasti, medija i građana - rekla je Majkićeva.
Ona je podsjetila da su kolegijumi oba doma donijeli odluku da razvrstaju materijal po nadležnim komisijama, napominjući da se materijal odnosi samo na devet ministarstava Savjeta ministara, ali nema upravnih organizacija koje su u sastavu Savjeta ministara.
Majkićeva je ocijenila da je komsiijama bilo teško da raspravljaju o tako kompleksnom materijalu.
Na njen prijedlog, Dom naroda usvojio je zaključak da se za potrebe Parlamentarne skupštine BiH sačini nova metodologija izrade izvještaja o radu Savjeta ministara koja će biti prilagođena za rasprave i odlučivanja u domovima naroda Parlamentarne skupštine.
Ona je napomenula da je prema izvještaju u 2019. godini održano ukupno 36 sjednica od čega 17 vanrednih, utvrđena tri prijedloga zakona od 46 planiranih, dok je kad je riječ o evropskim ingracijama i Mapi puta konstatovano da je određen stepen spremnosti postignut u 16 poglavlja, a u ranoj fazi 15 poglavlja.
- Gdje smo mi kad se govori o rezultatima vidi se po izvještaju o radu Savjeta ministara - navela je ona.
Delegat Denis Bećirović kritikovao je što raspravi o Izvještaju o radu Savjeta ministara ne prisustvuje niko iz te institucije i predložio zaključak da Dom naroda Parlamentarne skupštine zatraži od Savjeta ministara da u roku od 30 dana dostavi informaciju o razlozima neefikasnog djelovanja aktuelnog saziva. Dom naroda nije podržao ni ovaj, kao ni njegov prijedlog zaključka da Dom naroda pozove Zorana Tegeltiju da zbog loših rezultata podnese neopozivu ostavku na mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara.
Zlatko Miletić kritikovao je odnos ministara u Savjetu ministara prema Parlamentarnoj skupštini jer ne dolaze na sjednice parlamentarnih domova.
Miletić je podsjetio da su poslanici i delegati predložili više zakonskih prijedloga od Savjeta ministara, podsjećajući da BiH nema zakon o spoljnim poslovima.
Replicirala mu je Majkićeva, pitajući kakve okolnosti treba da se dogode da se tri naroda u BiH dogovore o zajedničkim spoljnopolitičkim ciljevima.
- To nije moguće za sada i zato BiH nema ovaj zakon - zaključila je Majkićeva.
Mladen Bosić podsjetio je da je Savjet ministara u 2019. godini radio u tehničkom mandatu, jer parlamentarna većina cijelu godinu nije uspjela da se dogovori o novom Savjetu ministara.
- U takvim uslovima ne očekuje se od izvršnog tijela da donosi nikakve značajne odluke jer nema mandat, mandat imaju oni koji treba da naprave novi izvršni organ - zaključio je Bosić.
Dom naroda usvojio je Zakon o dopunama Zakona o prekršajima, kojim se vrši njegovo usklađivanje sa Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.
Dopunama Zakona o prekršajima, koje su usvojene bez rasprave, otklanjaju se problemi različite primjene odredbi o pripadnosti prihoda od novčanih kazni za prekršaje i usklađuju propisi koje primjenjuju ovlaštena tijela i sudovi prilikom izricanja prekršajnih sankcija.
U prvom čitanju, takođe bez prijavljenih za raspravu, usvojen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sudskim taksama u postupku pred Sudom BiH, koji je u parlamentarnu proceduru uputio Savjet ministara.
Izmjenama i dopunama zakona uređuje se, odnosno mijenja vrijeme zastare, otklanjaju nedostaci u postupku naplate i donošenja rješenja o prinudnoj naplati nenaplaćene sudske takse.
Istovremeno se preciziraju odredbe kako bi se učinio efikasnijim postupak prinudne naplate sudske takse licima koja nemaju boravište ili prebivalište u BiH, ali imaju imovinu u BiH.
U prvom čitanju usvojen je i Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama BiH, kojim se reguliše isplata naknada za odvojeni život i troškove smještaja sudija Suda BiH i tužilaca Tužilaštva BiH, te naknada za topli obrok i prevoz.
Prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Savjetu ministara i Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, kojim se predviđa uvođenje ministarstva zdravstva na nivou BiH, a koje je predložio delegat Denis Bećirović, nisu dobili podršku delegata.
Oba zakonska prijedloga prethodno su dobila negativno mišljenje Ustavnopravne komisije Doma naroda.
Obrazlažući predložene zakone, Bećirović je ustvrdio da nema politikantstva u njima, niti prenosa nadležnosti.
Kao razloge za uvođenje novog ministarstva naveo je neujednačen pristup zdravstvenoj zaštiti u BiH, nizak nivo kvaliteta usluga, probleme sa finansiranjem, kao i dugove zdravstvenog sektora.
Novo ministarstvo, prema njegovim tvrdnjama, potrebno je kako bi se prevazišli problemi u zdravstvenom sistemu.
Niko od delegata nije raspravljao o Bećirovićevim prijedlozima zakona.
Dom naroda prihvatio je Izvještaj zajedničke komisije oba doma Parlamentarne skupštine o postizanju identičnog teksta Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.
Ovim su se stekli uslovi za uvođenje policijskog dodatka za policijske službenike zaposlene u Direkciji za kooridinaciju policijskih tijela, čime su oni izjednačeni sa policijskim službenicima u Graničnoj policiji i Sipi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.