Iznošenjem uvodne riječi Tužilaštva počelo suđenje Mladiću

Hag - Suđenje bivšem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, optuženom za genocid, progon i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u BiH 1992-96. godine, počelo je pred Haškim tribunalom uvodnom riječju tužioca Dermota Gruma, prenosi RTS.

Grum je odmah na početku rekao da je “Mladićeva ruka” zajednička u svim zločinima koje su njegove snage počinile nad hiljadama građana BiH “samo zato što nisu bili srpske nacionalnosti”.

- Zajedničko tim zločinima jeste i zločinačka namera da se bosanski Muslimani i Hrvati trajno uklone sa velikog dela teritorije BiH, na koju su lideri bosanskih Srba polagali pravo. Zajednički su im i počinioci, zajedničko im je i to što je ruka Mladića vidljiva u svakom od tih zločina - naglasio je tužilac Grum.

Grum je, takođe, rekao da su zločini Mladićevih snaga na nekim lokacijama dosegli nivo genocida.

Kao primjere tih zločina, tužilac je naveo progon i ubistva Muslimana širom BiH 1992, ubistvo hiljada muslimanskih zarobljenika u Srebrenici u ljeto 1995, streljanje šestorice srebreničkih muškaraca i dječaka u Trnovu i artiljerijski napad na sarajevsku pijacu Markale u avgustu 1995. godine.

Prije tačno 20 godina, Mladić je, prema riječima tužioca Gruma, postao komandant VRS i “zločinačkog poduhvata” etničkog čišćenja nesrba koji je “realizovao vojnom silom”.

Kao dokaz da je Mladić bio svjestan da se taj cilj ne može ostvariti bez progona Muslimana i Hrvata, zastupnik optužbe citirao je riječi samog Mladića na skupštini RS na kojoj je 12. maja 1992. postavljen za komandanta VRS: “Ljudi i narodi nisu novčići ni ključevi da se premještaju tek tako iz džepa u džep”.

Kako je Grum naveo, te Mladićeve riječi značile su da je on svjestan da ciljevi bosanskih Srba ne mogu biti ostvareni bez “pomjeranja cijelih zajednica” sa njihovih teritorija.

Po optužbi, Mladić je “dobio mandat vođstva bosanskih Srba da iskleše granice nove srpske države”, koju su osmislili predsjednik RS Radovan Karadžić i predsjednik Skupštine RS Momčilo Krajišnik.

Tužilac je precizirao da je to utvrđeno u šest strateških ciljeva bosanskih Srba, usvojenih u Skupštini u maju 1992, od kojih je prvi i najvažniji razdvajanje Srba od Hrvata i Muslimana u BiH.

Mladić je mirno slušao govor tužioca, povremeno zapisujući.

Suđenje Mladiću direktno prenosi Radio-televizija Republike Srpske.

Optužnica u 11 tačaka 

Optužnica generala Mladića u 11 tačaka tereti za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata.

U dvije tačke, Mladić je optužen za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskih opština – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Devet tačaka optužnice na teret mu stavljaju progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje i nezakonite napade na civile i uzimanje talaca.

U prvim pojavljivanjima pred sudom, početkom juna i jula prošle godine, Mladić je odbio da se izjasni o krivici, ali je optužbe nazvao “monstruznim” i “gnusnim”.

Predsjedavajući sudija Alfons Ori u skladu sa pravilima suda, u spis je uveo da je Mladić izjavio da nije kriv. 

Pored predsjedavajućeg Orija iz Holandije, članovi raspravnog vijeća u procesu protiv Mladića su sudije Kristof Fluge iz Njemačke i Bakone Moloto iz Južne Afrike.

Prije početka suđenja, sudija Ori rekao je da bi svjedočenje prvog svjedoka optužbe, zakazano za 29. maj, moglo biti odloženo zbog “značajne greške” koje je tužilaštvo počinilo u objelodanjivanju dokaznog materijala odbrani.

Inače, tokom dokaznog postupka, optužba će u spis uvesti izjave 413 svjedoka, od kojih će se samo 148 pojaviti u sudnici.

Iskazi većine svjedoka, koji su već svjedočili na drugim suđenjima pred Tribunalom, biće, radi uštede vremena, uvedeni u dokaze u pisanom obliku, a Mladićevi branioci Branko Lukić i Miodrag Stojanović potom će ih unakrsno ispitivati.

Samo sedam svjedoka iskaze će dati “uživo”.

Za izvođenje dokaza tužioci imaju na raspolaganju 200 radnih sati.

Tužioci će, kako su najavili, dokaze izvoditi hronološkim redom – prvo o progonu nesrba širom BiH i opsadi Sarajeva, zatim o uzimanju vojnika Unprofora za taoce i, na kraju, o genocidu u Srebrenici.

Odbrana je obavijestila sud da neće izložiti svoju uvodnu riječ sve dok tužilaštvo ne završi svoj dokazni postupak, a na početku suđenja, Tribunalu se neće obratiti ni optuženi Mladić.

Branioci su više puta upozoravali da nisu spremni za početak procesa, budući da im tužilaštvo nije na vrijeme predalo ogroman dokazni materijal.

Sve zahtjeve za odlaganje suđenja sudije su, međutim, odbile.

Prvu optužnicu protiv Mladića Tribunal je podigao 25. jula 1995, ali je on na slobodi ostao do 26. maja prošle godine, kada su ga vlasti Srbije uhapsile u Lazarevu kod Zrenjanina.

Pet dana kasnije, Mladić je izručen Tribunalu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.