Izbori i nove tehnologije: Previše pitanja, premalo odgovora

SARAJEVO - U BiH su zvanično počeli razgovori u vezi sa nabavkom i uvođenjem nove opreme za glasanje koja bi, prema očekivanjima, trebalo da bude u funkciji već na izborima u jesen 2026, ali iako je ta tema već duže vrijeme na dnevnom redu od nadležnih još nema ni odgovora na pitanje da li su istraživali tržište, odnosno gdje je moguće nabaviti optičke skenere.

Uvođenje novih tehnologija, prvenstveno skenera u domaći izborni sistem je godinama predmet opsežnih rasprava, na bazi argumenata "za" i "protiv", ali i dalje za taj potez nema potrebne političke podrške.

To je jedan od razloga da Kristijan Šmit iz fotelje visokog predstavnika u BiH, a kojeg Srpska ne priznaje jer nije imenovan u skladu sa procedurama koje su na snazi u Savjetu bezbjednosti UN-a, započne promjena i u izbornim pravilima koja se tiču načina glasanja.

Šmit je još prošle godine, korištenjem bonskih ovlašćenja, nametnuo izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje su omogućile sprovođenje pilot projekata i upotrebu moderne opreme. Tako su nove tehnologije po prvi put, a kroz donacije, primijenjene lani u oktobru kroz četiri pilot-projekta na dan izbora na više od 450 biračkih mjesta, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere i video-nadzor.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH je, poslije izbora, objavila studiju izvodljivosti za uvođenje novih tehnologija u kojoj su naveli da računice pokazuju da je potrebno 112,5 miliona maraka za postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača i 6.000 skenera, te sprovođenje drugih aktivnosti. Međutim, s obzirom na to da budžet institucija BiH za ovu godinu još nije usvojen, Šmit je odlučio da nametne još jednu odluku, a prema kojoj će CIK morati imati na računu potreban novac za nabavku opreme iako su čak i iz CIK-a još ranije tvrdili da je vrijeme gotovo isteklo.

U ovom momentu je, naime, a prema Šmitovoj odluci, poznato da bi novac za ove namjere trebalo da bude uzet iz kase Centralne banke BiH. Drugi detalji, na osnovu informacija iz CIK-a, nisu poznati ili nadležni ne žele da otkrivaju.

U Komisiji su za "Glas" potvrdili da su upozoravali da je krajnji momenat da se obezbijede sredstva za primjenu specifičnih izbornih tehnologija na idućim izborima te da je problem riješen Šmitovom odlukom.

- Rokovi za realizaciju planiranih aktivnosti izuzetno su kratki i operativno zahtjevni, s obzirom na to da je proces nabavke i implementacije novih izbornih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, započet znatno kasnije od predviđenog u studiji izvodljivosti - poručili su iz CIK-a.

Da bi se sve sprovelo u djelo, dodaju, neophodna je puna institucionalna saradnja.

- Centralna izborna komisija je već održala prvi radni konsultativni sastanak sa predstavnicima Agencije za zaštitu podataka, Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Agencije za javne nabavke, Ministarstva bezbjednosti, IDDDEA i Kancelarije za zakonodavstvo. Na sastanku su bili i predstavnici tri telekom operatera iz BiH radi tehničke podrške – potvrdili su u CIK-u.

U pripremi je i detaljan plan narednih aktivnosti i formiranje timova koji će biti zaduženi za posebne segmente realizacije planiranog.

- Proces javne nabavke može biti kompleksan i trajati nekoliko mjeseci. U ovom trenutku toliko možemo kazati. O narednim aktivnostima javnost će biti blagovremeno informisana - navedeno je u odgovorima iz CIK-a među kojima nije bilo onih na pitanja da li postoje naznake odakle će oprema za biometrijsku identifikaciju i optičke skenere biti nabavljena, odnosno da li su analizirana tržišta BiH, zemalja u regionu, eventualno i šire te šta u slučaju da ne uspije javni poziv za nabavku opreme.

O ovoj temi je prije nekoliko dana pričao i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić. Govoreći o nabavci skenera, rekao je kako je ona pod znakom pitanja te da problem nije u tehnologiji, već u tome gdje će završiti taj novac.

Smatra da je gotovo nemoguće do maja naredne godine sprovesti postupak javne nabave vrijedan 112 miliona maraka i pronaći dobavljača koji može proizvesti skenere za povećanje transparentnosti.

Isto tako je, kaže, gotovo nemoguće u kratkom roku proizvesti i isporučiti toliku količinu skenera i implementirati ih na svim izbornim mjestima, osim ako oprema već nije unaprijed pripremljena.

- Sumnjam da bi bilo koja javna institucija mogla sprovesti postupak javne nabave u tako kratkom vremenu - kazao je Amidžić, dodavši da će lično da provjeri datume proizvodnje skenera ako budu isporučeni te da je i dalje pri stavu da o izbornim tehnologijama treba da odlučuju oni koji imaju povjerenje i podršku naroda.

Poseban tim

U Studiji izvodljivosti, iza koje stoji CIK BiH, je ocijenjeno da su od 145

optičkih skenera, 143 funkcionisala. Jedan nije bio u funkciji  zbog tehničkog problema, a drugi zbog pogrešno štambiljanih glasačkih listića. Tri skenera su zahtijevala tehničku podršku na licu mjesta zbog zamjene memorije.

- CIK treba da angažuje poseban tim za upravljanje tehnologijom i njenom primjenom na izborima, uspostavi namjenske pozivne centre i terenske tehničare na licu mjesta za podršku operacijama i brzo rješavanje svih tih tehničkih problema te angažuje specijalizovanog dobavljača sistema izborne tehnologije kako bi se pojednostavilo skladištenje, logistika i podrška – navedeno je, između ostalog, u toj analizi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.