Intervju: Petko Stanojević, v.d. generalnog direktora Ž

Rukovodstvo na čijem čelu je bio Sreten Telebak poharalo gotovo sve što se moglo, naglasio Stanojević

ŽELjEZNICE Republike Srpske godišnje zarade oko trideset miliona maraka i otprilike toliko dobiju od države. Uprkos tome što su države u okruženju znatno izdašnije prema svojim željeznicama, stanje u Željeznicama Republike Srpske bilo bi mnogo bolje da se novac racionalnije i namjenski trošio. Imali bismo dobro obezbijeđene putne prelaze i dobro urađenu prugu kojom bi tutnjali vozovi velikom brzinom. Potrošene su ogromne svote novca i kredita, ali i sada posjedujemo dvadeset starih električnih lokomotiva i prugu na kojoj može da se vozi maksimalnom brzinom od pedeset kilometara na čas - rekao je u intervjuu za "Glas Srpske" vršilac dužnosti generalnog direktora Željeznica Republike Srpske Petko Stanojević, koji je na tu dužnost stupio prije mjesec dana i zatekao dosta osiromašen kolektiv. ? U čemu se još ogleda to loše stanje na našim Željeznicama? - Infrastruktura je veoma slaba, a ona se odnosi i na gornji i na donji stroj pruge i sve što se uz nju nalazi, vučna i vučena sredstva, takođe, a imamo ih veoma malo. Rukovodstvo na čijem čelu je bio Sreten Telebak poharalo je gotovo sve što se moglo. Prema podjeli sa Željeznicama Federacije BiH dobili smo 3.500 kola, a to rukovodstvo ih je svelo na ispod hiljadu. Ostatak je prodat pa nam nedostaje oko 500 vagona za transport tereta. Kola su prodata na nezakonit način, kao da su stara, a mogla su da budu u upotrebi. Da je to tačno govori i podatak da smo iz Slovenije uspjeli da vratimo 89 kola koja su bila prodata "Bratstvu" iz Subotice, a očekujemo da iz Crne Gore dobijemo nazad kola koja su prodata jednom privatnom preduzeću u Nikšiću. Za osam miliona evra to rukovodstvo kupilo je 31 specijalna teretna kola iz Portugalije koja su veća i nisu odgovarala našim prugama. Poslije su dijelovi isječeni i od njih napravljena plato kola. Mi kredit vraćamo, a ni takvih kola više nema. ? Problema je bilo i sa lokomotivama? - Kupovane su otpadne lokomotive, starije od četrdeset godina, zatim dizel-motorne garniture koje saobraćaju na relaciji Doboj - Tuzla u kojima su motori jako stari pa su često u kvaru. Riječ je o ugovorima koji su donijeli veliku štetu. U Sloveniji su naše dvije "manevarke" koje su poslate tamo da se na njima uradi glavna popravka sa modifikacijom. Jedna od te dvije lokomotive bila je kod nas popravljena i u prilično dobrom je stanju i ne znamo zbog čega je tamo pogotovo kada se zna da radovi na njoj koštaju po milion maraka. Za te pare može da se kupi nova lokomotiva sličnih karakteristika. Uz to, Slovenci su sa njih skinuli motore i dijelove koji su bili dosta dobri, ugradili nove, ali stare nam nisu vratili. Šest električnih lokomotiva nalazi se na popravci u Češkoj, iako se to moglo uraditi u Hrvatskoj, u zagrebačkom "Končaru". Na osnovu ugovora ta popravka treba da se plati ukupno sedam miliona maraka. Ovome valja dodati da su velike pare potrošene i na remont pruge Jošavka - Banja Luka. Komisija ne može da obavi prijem, jer remont nije urađen po propisu tako da na toj dionici vozovi i dalje idu brzinom od pedeset kilometara na čas kao da ništa na pruzi nije rađeno. ? U takvoj situaciji kakve ste mjere preduzeli na poboljšanju stanja? - Za sada radimo na tome da iskoristimo sve unutrašnje rezerve. Kao prvo, revidirali smo plan poslovanja Željeznica u naredne tri godine po kome je u narednoj godini predviđen gubitak od 57 miliona maraka. Najveći rashodi odnose se na plate koje su povećane na osnovu novog kolektivnog ugovora, kao i koeficijenti za radnike. Postoji pedeset ugovorenih plata u prosjeku od po dvije do tri hiljade maraka koje primaju svi direktori, savjetnici, šefovi. Na posljednjoj sjednici uprave ukinute su ugovorene plate za sve one koji ne nose naziv direktor. Sveli smo ih na tridesetak, a one ostale smanjene su za po deset procenata. Od pedeset plata "otkinuto" je u prosjeku po 400 maraka, što je godišnja ušteda od 240 hiljada maraka. U narednih mjesec dana treba da uradimo novu sistematizaciju radnih mjesta, jer oko 700 radnika, što je petina od ukupnog broja zaposlenih, sjedi na radnom mjestu koje je za stepenicu veće od njihove stvarne kvalifikacije. Na primjer, ako posjeduje višu, zaposlen je na mjestu sa visokom spremom. ? Šta planirate da uradite još kako biste povećali prihod? - Povećaćemo cijenu prevoza robe. Imamo propisanu tarifu, koja nije poštovana. Nezakonito su davane povlastice pojedinim ljudima iako to nije po zakonu dozvoljeno. Svi pod jednakim uslovima treba da koriste naše usluge. Takav javašluk treba da se iskorijeni. Tonu robe za jedan kilometar u prosjeku prevezemo za šest feninga, što je u Federaciji BiH otprilike dvostruko skuplje. Za početak mi ćemo cijenu prevoza robe povećati za dvadeset odsto i na taj način ćemo znatno povećati prihod. Sljedeći potez je da stavimo u funkciju naše radionice za održavanje šuinskih vozila u Doboju i Prijedoru tako da tu popravljamo naša vučena i vučna sredstva, a ne da ih odvozimo u Zagreb ili Češku. ? Kakve efekte očekujete od svih ovih mjera? - Na ovaj način gubitke od 56 sveli bismo na 17 miliona maraka. Više ne možemo, iscrpili smo sve naše rezerve. Kada bi Vlada samo malo povećala grant prema Željeznicama, izvukli bismo se iz gubitaka. Država bi trebalo da posveti nešto veću pažnju da bismo radili bolje. Ovo, tim prije, što je Željeznica atraktivna za velika ulaganja. Predstoji nam veliki remont pruga, odnosno, rekonstrukcija infrastrukture i to na dva osnovna pravca Doboj - Prijedor, izuzimajući dionicu Jošavka - Banja Luka i Doboj - Šamac kako bi se na njima podigle brzine na 160 kilometara. Radiće se i remont i elektrifikacija pruge Doboj - Zvornik, kao i dva pravca prema Brčkom i Banovićima. Taj posao treba da se uradi u naredne tri do pet godina i za to je neophodan kredit od 200 miliona maraka. U toku je izrada studija opravdanosti i isplativosti ovih projekata. Stranci su veoma zainteresovani za rad na našoj infrastrukturi. ? Kakva je sada bezbjednost na prugama Republike Srpske ? - Generalno rečeno, bezbjednost je zadovoljavajuća, vanrednih događaja u posljednjih nekoliko mjeseci je znatno manje. Rekonstrukcijom infrastrukture obezbjeđenjem oko 250 putnih prelaza, ona će biti na visokom nivou. Uspostavili smo saradnju sa Institutom "Mihajlo Pupin" iz Beograda, čiji će stručnjaci, između ostalog, raditi obezbjeđenje putnih prelaza. Odlično sarađujemo sa Saobraćajnim fakultetom u Doboju i Saobraćajnom tehničkom školom u našem gradu, jer nam se tu školuju potrebni kadrovi. Izdvajamo sredstva za stipendiranje učenika i studenata i tako ulažemo u budućnost. Razgovarao Slobodan PUHALO PROBLEMI RADNIKA ? Kako ocjenjujete formiranje sve većeg broja sindikata na Željeznicama Republike Srpske? - Svakom direktoru koji bi koristio metode prisile i bavio se nezakonitim radnjama, odgovarao bi jedan sindikat koji će ćutati, kakav je slučaj ne tako davno bio i ovdje. Sada imamo sindikate mašinovođa, saobraćajno-tehničke djelatnosti, željezničara, infrastrukture i to je dobro. Što više sindikata, bolje će biti sagledani problemi radnika, tako da će to i rukovodstvu kolektiva pomoći u radu. Sa njima treba pričati, pregovarati, osluškivati šta spremaju, jer većina njihovih zahtjeva su opravdani, kakvi su bili i prije mjesec dana kada je, po mom mišljenju, bez potrebe izbio štrajk i obustavljen saobraćaj. Jer, valjalo je samo isplatiti 50 hiljada maraka, što je za Željeznice Srpske zanemarljiva suma, za prekovremeni rad i potpisati kolektivni ugovor, što je zakonska obaveza.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.