Intervju: Milorad Pupovac, predsjednik Samostalne dem

Sve zahtjeve za stambeno zbrinjavanje srpskih povratnika na prostoru bivše RSK hrvatska vlast trebalo bi da riješi do kraja 2009. godine, a na području izvan posebne državne brige godinu dana kasnije, istakao Milorad Pupovac

PREDSTAVNICI Samostalne demokratske srpske stranke i Hrvatske demokratske zajednice potpisali su 11. januara Sporazum o saradnji u Vladi Hrvatske i hrvatskom Saboru. U ovom dokumentu predviđene su konkretne mjere i rokovi izvršenja kada je riječ o obnovi kuća, jačanju manjinske samouprave, zapošljavanju Srba u Hrvatskoj, saradnji sa zemljama u okruženju i tako dalje. Prema riječima saborskog zastupnika i potpredsjednika Samostalne demokratske srpske stranke Milorada Pupovca, u Sporazumu su, između ostalog, navedeni i datumi i modaliteti rješavanja stambenog zbrinjavanja Srba-povratnika u Hrvatsku. - Do sada, Vlada Hrvatske nije poštovala rokove, koji su ranije određeni, niti su postupci i prioriteti bili adekvatni, odnosno nije podsticala povratak izbjeglih Srba. Nadamo se da su ovim dogovorom, pogotovo novim organizacijskim ustrojstvom organa vlasti nadležnih za ovu problematiku - jer su ujedinjene Uprava za obnovu i Uprava za prognanike i povratnike pod "kapu" Državnog tajnika - i zakonskim izmjenama stvorene pretpostavke da povratak zaista bude ubrzan i krene u poželjnom smjeru - naglasio je Pupovac u intervjuu za "Glas Srpske". Pomenutim Sporazumom planirano je da u ovoj godini bude riješeno 70 odsto žalbi, dok bi ostale došle na dnevni red u 2009. godini, kao i da u 2008. bude završeno 70 odsto organizovane obnove. U planu su, takođe, i izmjene i dopune Zakona o obnovi, istakao je Pupovac. On je dodao da bi sve zahtjeve za stambeno zbrinjavanje na krajinskim prostorima trebalo riješiti do kraja 2009. godine, a na području izvan posebne državne brige do kraja 2010. godine. ? Koliko građana srpske nacionalnosti još čeka na stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj? Da li ste zadovoljni onim što je do sada urađeno, kada je riječ o stambenom zbrinjavanju povratnika? - Do sada je za pitanja stambenog zbrinjavanja bilo nadležno hrvatsko Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Podaci ovog ministarstva govore da za područja od posebnog državnog interesa, odnosno krajinske prostore, koji su bili zahvaćeni ratom, postoji još 3.078 zahtjeva porodica, koje žele da budu stambeno zbrinute. Izvan područja od posebnog državnog interesa, odnosno izvan prostora bivše RSK, postoji još 4.548 zahtjeva. Zadovoljni smo dijelom koji se odnosi na obnovu kuća. Za vrijeme administracije premijera Sanadera od 2003. do 2007. godine obnovljeno je oko 20 hiljada kuća, od čega je daleko najveći broj bio za Srbe-povratnike. Manje smo zadovoljni povratom i dodjelom stanova. Kašnjenja su velika, prioriteti i načini dodjele su pogrešno postavljeni, pa tu moramo da izvršimo velike promjene, kako bi ispravili i ubrzali taj proces. ? Na koji način bi trebalo da bude riješen problem bivših nosilaca stanarskih prava koji, iz određenih razloga, ne žele da učestvuju u programu stambenog zbrinjavanja? - Nažalost, ovo pitanje nismo uspjeli da definišemo u Sporazumu sa HDZ-om. SDSS smatra da mora biti pronađeno rješenje za ovu izuzetno brojnu kategoriju izbjeglica, jer se radi o oko 30 hiljada porodica, koje su izgubile stanarsko pravo. U tome nas podržavaju sve relevantne međunarodne institucije, odnosno Evropska unija, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju, Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice, kao i druge dvije zemlje-potpisnice Sarajevske deklaracije, odnosno Srbija i BiH. Rješenje za ovaj problem tražićemo u predstojećem periodu, kroz dogovor tri države i asistenciju međunarodne zajednice. ? Da li ste zadovoljni zapošljavanjem srpskih povratnika u Hrvatskoj? Na koji način je ovo pitanje regulisano u Sporazumu? - Jedan od glavnih uzroka nedovoljnog povratka je i nemogućnost zapošljavanja srpskih povratnika. Problem je zaista složen. Radi se o tradicionalno nerazvijenim krajevima, koji su potpuno devastirani u ratu i koji su vrlo često zanemarivani u poslijeratnoj obnovi. Moram da spomenem i loš "radni potencijal" povratnika, koji su u većini slučajeva stariji i slabije obrazovani, ali i još uvijek prisutnu etničku diskriminaciju pri zapošljavanju. Zato se hrvatska Vlada obavezala da će donijeti i sprovesti Akcioni plan, u kojem će biti precizirano zapošljavanje u državnim i javnim organima i institucijama, odnosno u organima vlasti, ustanovama, trgovačkim društvima i tako dalje, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Vlada Hrvatske se obavezala da će donijeti konkretne mjere, koje predviđaju afirmativne akcije, odnosno takozvanu "pozitivnu diskriminaciju" za povratnike Srbe, javnu kampanju, zakonske obaveze, monitoring aktivnosti, te osnivanje novih državnih tijela, kao što su Kancelarija za manjine pri Središnjem državnom uredu za upravu ili Upravi za razvoj. Sve to biće praćeno posebnim mjerama socijalne politike i mjerama regionalnog razvoja, u šta spadaju obnova ekonomske i socijalne infrastrukture, pojačana ulaganja, budžetska jačanja jedinica lokalne samouprave, kako bi bilo podstaknuto zapošljavanje. ? Da li će ulazak SDSS-a u novu hrvatsku Vladu značiti i poboljšanje položaja Srba u Hrvatskoj? - Vjerujemo da hoće, jer zato smo i sklopili koalicioni Sporazum. Primijetili smo da nam je u proteklom sporazumu nedostajala direktna participacija u vlasti, a kada niste u Vladi onda vam - ma kako dobri dogovori bili sklopljeni - jednostavno nedostaju i informacije i uticaj. Zato se dr Slobodan Uzelac i prihvatio dužnosti potpredsjednika Vlade Hrvatske. On će koordinisati veoma važan resor razvoja, odnosno baš onaj segment, u kojem smo bili limitirani u proteklom periodu. Važni su i neki drugi segmenti našeg Sporazuma, kao što su razvoj manjinskih institucija, reforma obrazovnog sistema i reforma državne uprave, obnova kulturne baštine... Iskreno se nadamo da će ovaj višedimenzionalni pristup donijeti stvaran napredak srpskoj zajednici u Hrvatskoj. Razgovarala Sandra MILETIĆ PENZIJE ? Očekujete li da će najzad biti riješeno pitanje penzija, koje Hrvatska penzionerima srpske nacionalnosti nije isplaćivane od 1991. do 1995. godine? - I to je pitanje ostalo izvan Sporazuma sa HDZ-om. Prema našim podacima, radi se o - otprilike - 17 hiljada osoba, kojima je to pravo bilo uskraćeno u pomenutom periodu. Vidjećemo šta ćemo na tom polju moći da učinimo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.