Intervju Glasa Srpske: Aleksandar Dragičević, ambasado

Postoji osjećaj opšte neprijatnosti prema Srbima u Hrvatskoj. To je sigurno posljedica minulih ratova, istorijska lenta, i vjerovatno će proći dosta vremena da takvo negativno raspoloženje nestane, ocijenio Aleksandar Dragičević

ALEKSANDAR Dragičević, ambasador BiH u Hrvatskoj, u intervju za "Glas Srpske", govori o imovinskim, graničnim i drugim problemima sa kojima su opterećeni odnosi između dvije države. Dragičević svjedoči i o nezavidnom položaju Srba povratnika u Hrvatsku i istorijskom bremenu netrpeljivosti zbog kojih se raspoloženje prema tom narodu u ovoj državi još nije popravilo. ? Odnosi dvije države opterećeni su brojnim problemima. Pitanja koja su bez saglasnosti odnose se na granice, imovinu i izgradnju mosta prema Pelješcu. Da li postoji politička volja i načini da se navedeni sporovi riješe. Odnose između BiH i Hrvatske ocijenio bih kao generalno dobre i u uzlaznoj liniji. Međutim, postoje otvorena pitanja koja treba da se riješe na nivou dvije države. Nadam se da će konstituisanjem Sabora u Hrvatskoj i nove Vlade, kao i ponovnim početkom rada Savjeta ministara BiH, ta pitanja biti stavljena na dnevni red. Mora se sjesti i razgovarati! To je jedini način. Vjerovatno će se odrediti i ekspertske grupe koje će definisati rješenja koja će kasnije politika potvrditi. Moram da naglasim, da je pitanje svih pitanja ugovor o imovinsko-pravnim odnosima. Imovina BiH u Hrvatskoj i obrnuto treba da se vrati njihovim titularima. Sporazum je, podsjećam, bio blizu potpisivanja, ali do toga nikad nije došlo. Radi se o znatnoj imovini i mogu navesti jedan eklatantan primjer da je BiH izgubila na sudu bolnicu u Cavtatu. Uložen je zahtjev za reviziju postupka i vidjećemo šta će se dalje dešavati. ? Još uvijek je otvoreno pitanje granica... - Da, još je otvoreno pitanje granice na kopnu i na moru, pitanje razgraničenja kod Kostajnice i Neuma. Očekujem ponovo pregovore o tome i konačno definisanje tih problema, jer dvije države ne mogu normalno da sarađuje ako nemaju jasno definisana pitanja granice. ?Sporan je i status luke Ploče i prolaza kroz Neum, ali i gradnje mosta kopno-Pelješac oko čega u BiH nema političke saglasnosti. - Luka Ploče je specifično pitanje. Poznato je da je BiH ulagala u Luku Ploče. To je bila saobraćajna arterija za prevoz roba u BiH . I ovdje su bili započeti pregovori i bilo je predloženo da se osnuje upravni odbor od 13 članova, od kojih bi jedan bio stranac. Međutim, kako su se događaji razvijali postalo je suvišno da stranci arbitriraju. Razgovori su vođeni na interresornom vijeću na ministarskom nivou. Hrvatska sada ima novi prijedlog da BiH dobije status najpovlašćenije nacije u korišćenju Luke Ploče. Što se tiče mosta Pelješac, vlada Hrvatske je donijela odluku o njegovoj izgradnji. Razgovarao sam sa nadležnim ministrom i sledeća faza je ispitivanje morskog dna. Radovi će se dvije godine obavljati ispod vode. To je veliki građevinski i finansijski projekat. ? U Narodnoj skupštini Srpske nedavno su usvojene dopune Zakona o izvršnom postupku, posebno važne za Srbe izbjegle iz Hrvatske... - Mislim da je to pozitivna odluka, ali je ona kratkoročna i instrument koji će spriječiti samo eventualne socijalne probleme, ali te stvari se trebaju riješiti sistemski na nivou dvije države. ? U medijskoj prezentaciji u Hrvatskoj - Srpska ima najčešće crnu boju. Nedavno je izvršen i "medijski atentat" na premijera Srpske Milorada Dodika i to na Hrvatskoj državnoj televiziji. Kako gledate na to? - Mediji imaju slobode, ali trebalo bi da imaju i odgovornost za iznošenje činjenica. Bilo je različitih natpisa vezanih za Srpsku. Lično smatram da su oni rezultat senzacionalističkih težnji u medijima. Sigurno je da ja kao ambasador Bih u Hrvatskoj nastojim da prikažem stvari u realnom svijetlu. A vezano za emisiju na HRT-u, autora Aleksandra Stankovića, "Nedjeljom u dva" u kojoj je gostovao premijer Srpske Milorad Dodik, bio sam prisutan i mogu reći da je ta emisija bila skandalozna, neprofesionalna i tendenciozna. Razgovarao sam i sa ljudima iz političkog života Hrvatske koji su imali iste ocjene. Zbog jeftine pozicije doveden je u pitanje ne samo ugled Stankovića, nego i Hrvatske televizije. ? Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić više puta je izjavljivao da Republiku Srpsku treba ukinuti... - Moram reći da nikad nisam čuo da je predsjednik Mesić nešto takvo rekao, a i sam Mesić je takve glasine demantovao. ?Na međunarodnoj konferenciji "Balkanska raskršća" održanoj u decembru u Briselu, Mesić je izjavio da Srpsku kao entitet nastao zahvaljujući genocidu i etničkom čišćenju treba ukinuti. Slične optužbe stigle su i sa samita u Dubrovniku. - Bio sam tamo i nisam to čuo. Mesić to sigurno nikad nije na takav način rekao. ?A da li je Mesić izjavio da bi nakon isteka drugog predsjedničkog mandata rado prihvatio dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH. - Mesić je veoma duhovit čovjek i vjerovatno je to rekao u neobavezujućem tonu. ? Recite nam kakvo je danas raspoloženje hrvatske javnosti prema Srpskoj. Postoji li odbojnost i animozitet... - Rekao bih da postoji osjećaj opšte nelagode prema Srbima. To je sigurno posljedica minulih ratova, istorijska lenta, i vjerovatno će proći dosta vremena da takvo negativno raspoloženja nestane. Svi moramo djelovati u tom pravcu. ? Kakav je u tom " ambijentu opšte nelagode" položaj Srba povratnika u Hrvatsku i Srpske pravoslavne crkve? - Vratilo se dosta stanovništva, uglavnom je to starija populacija. Oni su ušli u svoje posjede, ali suočavaju se sa problemima elektrifikacije, loše infrastrukture i slično. Iste stvari smo primijetili i obilazeći povratnike Hrvate u BiH. To je jedna slična situacija. Što se tiče Srpske pravoslavne crkve (SPC), njen položaj je veoma poboljšan u posljednje vrijeme. Otvoren je muzej SPC-a u Zagrebu. Imovina SPC-a se vraća. Nedavno, na primjer, na Cvjetnom trgu u Zagrebu su započeti radovi na zemljištu crkve, ali su oni na intervenciju gradonačelnika prekinuti. S druge strane, proces povratka i reintegracije u Lici, Kordunu, Baniji ide prilično sporo. ? U netrpeljivosti koja ima istorijsku podlogu posebno mjesto zauzima Jasenovac. - Jasenovac, gdje su i moji bliži srodnici završili, je istorijska činjenica koju niko ne može negirati bez obzira na pokušaje da se minimalizuje broj žrtava i da se prikaže kao radni logor, terapeutski logor, logor za odmor... Sigurno je da je Stjepan Mesić antifašista, da dolazi u Jasenovac i drži govore zbog kojih trpi kritike ekstremnih krugova u Hrvatskoj. Ono što je najvažnije je da se Jasenovac ne smije zaboraviti. ? Minuli izbori u Hrvatskoj pokazali su apsolutni političku polarizaciju. - Smatram da je to dobro. Jaka opozicija će biti kontrola vlasti, ali nastaviće se kontinuitet politike Ive Sanadera i prema BiH i EU. U toku je konstituisanje vlasti u koju trebaju ući i predstavnici srpske i bošnjačke nacionalne manjine. Većina nacionalnih manjina je u koaliciji sa HDZ-om. ? U Hrvatskoj se sa zanimanjem prate i predsjednički izbori u Srbiji. - Sigurno je da Hrvatska želi da za sagovornika ima neku umjereniju opciju poput Borisa Tadića iz Demokratske stranke. Razgovarala Maja RADETIĆ Spoljni poslovi - Biti ambasador je veoma odgovorna, teška ali i časna dužnost. Moja deviza u diplomatskoj misiji u Zagrebu je zaštita interesa državljana BiH, ali i tumačenje interesa Hrvatske u BiH. Moram istaknuti da je osnovni problem u bh. diplomatiji nepostojanje zakona o obavljanju spoljnih poslova. Bio sam u timu koji je učestvovao u izradi nacrta tog zakona i nadam se da će on uskoro proći potrebnu proceduru. Tada će mnoge stvari bile regulisane i bilo biće jasno šta treba da se čini u svakoj konkretnoj situaciji - ističe Dragičević. Krupni koraci Ambasador BiH u Zagrebu Aleksandar Dragičević smatra da je Hrvatska napravila krupne korake u borbi protiv korupcije ne libeći se da liše slobode i ugledne ličnosti. - To bi bio dobar put i za BiH. Takođe, napravila je evropsku mrežu puteva. Svi ti potezi će je sigurno približiti Evropskoj uniji. Hrvatska bi trebalo da u tekućoj godini zatvori sva poglavlja za pregovore sa EU i da naredne, 2009. godine, uđe u punopravno članstvo. Naravno, da je to i za nas pozitivan pomak, jer možemo na putu u Evropu koristiti iskustva ove susjedne države - istakao je ambasador Dragičević.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.