Foto: Inteligentan način da se ide naprijed
Savjet ministara BiH se 2004. godine saglasio da riješi pitanja vlasništva u vezi sa imovinom koja pripada građanima Bosne i Hercegovine. Četiri i po godine ništa nije bilo urađeno. U međuvremenu, različiti organi vlasti su bespravno prodali imovinu, što je dovelo do toga da visoki predstavnik Pedi Ešdaun "zamrzne" svaku prodaju društvene imovine u martu 2005. godine.
U februaru 2008. godine Upravni odbor Savjeta za primjenu utvrdio je rješavanje pitanja raspodjele društvene imovine između države i ostalih nivoa vlasti kao prvi cilj za zatvaranje OHR-a.
U aprilu prošle godine Savjet ministara je odlučio da načini popis državne imovine u skladu sa ranijom odlukom Savjeta ministara, ali Radna grupa koju je Savjet ministara uspostavio da to uradi nije se mogla usaglasiti na koji način da radi.
Suočen sa ovim petogodišnjim neuspjehom u ostvarivanju napretka u pogledu ključnog pitanja koje utiče na prava građana i izglede za evroatlantske integracije koje velika većina građana u Bosni i Hercegovini želi, organizovao sam da se napravi ovaj popis.
Tim od 20 eksperata, koji finansiraju SAD, Italija, Njemačka i Švedska, u relativno kratkom periodu završio je zadatak koji organi vlasti u Bosni i Hercegovini nisu bili u stanju uraditi tokom pet godina.
Ovaj tim je uradio svoj posao tačno u okviru koji je postavio Savjet ministara. Isti je sakupio podatke iz 48 zemljišnoknjižnih kancelarija i 142 katastarske kancelarije na teritoriji cijele zemlje.
Svi relevantni organi vlasti su sarađivali sa ovim timom. U Republici Srpskoj, poslije kašnjenja na početku, saradnja je ostvarena sa premijerom Miloradom Dodikom i direktorom Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Tihomirom Gligorićem, koji su na kraju omogućili punu inspekciju 48 katastarskih kancelarija u RS poslije 16. novembra 2009. godine.
Ovaj popis predstavlja spisak imovine koja je u vlasništvu države, gdje za svaku pojedinu jedinicu imovine postoji referenca u relevantnoj dokumentaciji iz odgovarajuće službene evidencije. Sve ove informacije su dostupne javnosti, takođe i na veb stranici OHR-a. Tako, da budem jasan, domaće institucije su obezbijedile sve podatke koji su sakupljeni i svi su dostupni javnosti. Svaka tvrdnja koja sugeriše suprotno nije istinita. Drugim riječima, kritikovanjem ovog popisa, organi vlasti RS kritikuju sopstvene institucije.
Bilo je više tvrdnji usmjerenih na podrivanje ovog popisa.
Sve te tvrdnje su neosnovane.
Prvo, vlasništvo nad imovinom legitimno stečenom putem javne prodaje nije ni na koji način ugroženo ovim popisom. Svi sporovi nastali privatizacijom i dalje podliježu rješavanju putem sudova.
Drugo, ovaj popis neće obeshrabriti ulaganja u BiH, naprotiv, ulaganja se već obeshrabruju odbijanjem stranačkih lidera da donesu zakone za unapređenje poslovnog okruženja, a i dalje će biti obeshrabrena ukoliko političari budu širili lažne glasine da ovaj popis podriva imovinska prava.
U stvari, uticaj koji popis ima na ulaganja je potpuno suprotan, njime je Bosna i Hercegovina malo bliže rješavanju imovinskih sporova koji su umanjivali i još uvijek umanjuju vrijednost državne imovine.
Kada jednom budu riješeni ovi sporovi, predmetna imovina postaće privlačnija za ulagače i na taj način će imati i veću vrijednost za građane BiH.
Sada nije vrijeme da se ide unazad, nego treba ići naprijed. Savjet ministara, entitetske vlade i Vlada Brčko distrikta sada imaju svu originalnu dokumentaciju koju su OHR-u dostavile katastarske i zemljišnoknjižne kancelarije. Sada je na zvaničnicima izvršnih organa i političkim liderima vladajuće koalicije da iskoriste popis kako bi postigli dogovor o raspodjeli javne imovine na odgovarajuće nivoe vlasti.
Ovo će imati mnogobrojne pozitivne efekte. Kada zvaničnici iz izvršnih organa vlasti postignu dogovor, ispuniće jedan od osnovnih ciljeva koje je Upravni odbor Savjeta za primjenu mira definisao za zatvaranje OHR-a. Do sada je jedino OHR nešto učinio da bi taj cilj bio ispunjen.
Kada bude postignut dogovor o raspodjeli imovine, 28 miliona maraka koje poreski obveznici u BiH svake godine plaćaju za iznajmljivanje prostora koje koriste organi vlasti, mogu da budu iskorišćeni za pružanje usluga građanima. To znači da dodatnih 28 miliona može biti utrošeno na otvaranje novih radnih mjesta, obrazovanje i zdravstvenu zaštitu.
Kada bude postignut dogovor o raspodjeli imovine, institucije Bosne i Hercegovine i entiteta će imati prostor koji im je potreban za funkcionisanje i za ispunjavanje uslova potrebnih za sticanje članstva u EU.
Tokom protekle tri i po godine došlo je do rasta stope nezaposlenosti, širenja socijalnih problema i dodatnog pogoršanja usluga koje se pružaju građanima. To najbolje znaju građani ove zemlje.
Međunarodna zajednica se angažovala oko rješavanja ovog pitanja i o sopstvenom trošku izvršila popis državne imovine, te na taj način otvorila put za pronalaženje rješenja koje što prije može obezbijediti istinsku korist za građane BiH. Međutim, mi nećemo raditi posao političara, koje ste vi 2006. godine izabrali, da bismo riješili pitanje državne imovine, baš kao što nismo radili njihov posao ni u drugim oblastima. Možda se taj podatak zagubio u beskrajnim retoričkim raspravama koje smo slušali proteklih godina, ali visoki predstavnik tokom više od četiri godine nije nametnuo nijedan novi reformski zakon. Ono što je postignuto, ili nije postignuto, tokom tog perioda kako bi se obezbijedio napredak ove zemlje i dalje je čvrsto u rukama političara koje ste izabrali.
Još uvijek postoji šansa za vraćanje na pravi put. Iskoristiti popis kao osnovu za postizanje pravednog rješenja, koje će se postići putem pregovora, inteligentan je put za rješavanje ovog pitanja. Ulaženje u sukob s međunarodnom zajednicom to nije, i što je još važnije, neće skrenuti pažnju s pitanja koja su zaista bitna građanima i koja imaju suštinski značaj za evropsku integraciju BiH - zapošljavanje, pravda i borba protiv korupcije. Ne sumnjam da će birači razmišljati upravo o ovim pitanjima kada u oktobru budu glasali na izborima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.