Politika
Incko: Govorimo isti jezik samo ga svako zove drugačije
Tanjug
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Incko: Govorimo isti jezik samo ga svako zove drugačije
"Autoputevi, željeznice, Bošnjaci u Novom Pazaru, Srbi u Bosni i Hercegovini...to nas sve povezuje. Imamo i isti jezik, koji ovde zovu drugačije, u Crnoj Gori drugačije, u Srbiji drugačije, ali govorimo isti jezik", rekao je Incko, koji je, inače, odgovarao na dobrom srpsko-hrvatsko-bošnjačkom, "regionalnom" jeziku.
To što nas povezuje, kaže, je velika šansa, pa, hajde da je iskoristimo. Upućeni smo jedni na druge i sljedećih hiljadu godina mi ćemo biti komšije.
"Hajde da sarađujemo", kaže Incko i zaključuje da su upravo to uradili premijeri Zapadnog Balkana u Sarajevu, kada su se dogovarali oko stvaranja neke vrste zajedničkog tržišta. "Vjerujem u tu ideju", kaže on.
Na konstataciju da odnosi u regionu ipak nisu ni malo idilični, te da su se značajno pogrošali, prvo između Sarajeva i Banja Luke, zbog proslave Dana Srpske, a potom i između Sarajeva i Beograda, zbog pokretanja zahtjeva za reviziju tužbe protiv Srbije za genocid, Incko ne reaguje pretjerano zabrinuto.
On kaže kako proces evropskih integracija ide odlično, da je Frederika Mogerini rekla da je impresionirana, priznaje da je proces dezintegracije prisutan „kod kuće", ali da se i to može promijeniti.
Dodik veliki politički talenat
„Predsednik Republike Srpske jeste prije dvije, tri nedjelje izjavio da će RS krenuti putem Kosova, znači put nezavisnosti, ali je poslije opet izjavio da podržava integritet BiH. I to se tako naizmjenično ponavlja. Jedanput ovako, jedanput onako", primjećuje.
On, inače, misli da je Dodik veliki politički talenat, ali da je "diskutabilno u kom pravcu troši taj talenat".
„Šteta što je krenuo sa izjavama da je Sarajevo Teheran, da BiH nije održiva, da treba da se ide putem Kosova...Ali, nikad se ne zna kako će se ovo završiti. Može i dobro", primjećuje Incko.
A to dobro, po njegovom mišljenju, je da Dodik počne da podržava integritet države Bosne i Hercegovine, unutar koje, kako kaže, postoji entitet Republika Srpska sa nadležnostima, koje niko ne želi da joj oduzime.
"Onda bi situacija u BiH bila mnogo relaksiranija", zaključuje.
Budućnost se ne može graditi na istrajavanju na ulozi žrtve
Na pitanje da li je za relaksiranost situacije u BiH i regionu odgovoran i Bakir Izetbegović, koji je bez saglasnosti srpske i hrvatske strane pokušao da pokrene postupak revizije tužbe protiv Srbije, te da li je time udario na temelje Dejtona, i zašto ga nije kritikovao kao što to radi u slučaju Milorada Dodika, visoki predstavnik odgovara:
"Gospodin Izetbegović je bio pod velikim pritiskom svog naroda, oko 70, 80 organizacija koje je okupio oko sebe kada je saopštio da će tražiti reviziju. Koliko sam ja pratio stvari, gospodin Vučić nije bio previše uzbuđen oko toga. On je bio protiv toga, ali najoštrije reakcije su stizale iz Banjaluke, a revizija je bila posljednja šansa za Bošnjake da se tu nešto učini," kaže Incko
On očekuje da će se sada stvari vratiti u normalu, i kaže kako revizija nije ni bila okrenuta protiv Srbije i Srba nego „protiv Miloševića i vremena koje je prošlo".
Slaže se da se budućnost ne može graditi na stalnom istrajavanju na ulozi žrtve, i da to jeste opterećenje, ali smatra da se mora insistirati na istini.
„Treba se sa pijetetom odnositi prema žrtvama, a na istoričarima je da urade svoj dio posla. Svaki narod treba da uradi svoj posao i da se suoči sa prošlošću", kaže Incko.
Objašnjavajući posljedice svoje izjave u kojoj je u zajednički kontekst doveo republiku Srpsku i NDH, poslije čega je iz Banjaluke najavljen prekid svake komunikacije sa njegovom kancelarijom, Visoki predstavnika precizira:
„Kada sam govorio da 9. januara ne treba slaviti zbog tri odluke ustavnog suda, rekao sam: neko će se domisliti da se slavi i 10. april, ali onda sam rekao i da to nikome ne pada na pamet. A komunikacija postoji. Još isti dan sam dobio pismo od gospodina Dodika, u vezi sa mojim izvještajem za SB UN...".
Nije tačno da sam ja neki diktator
Istovremeno priznaje da se proteklih godina dosta toga promijenilo u primjeni nadležnosti Visokog predstavnika:
„Nisam rekao da mogu hapsiti Dodika, ali sam rekao da su ta vremena prošla, pogotovo vrijeme mog prethodnika Pedija Ešdauna", kaže Incko, odgovarajući na pitanje da li je mislio da je realno hapsiti predsjednika Republike Srpske, kako su mediji prenijeli njegovu izjavu.
Pedi Ešdaun je, podsjeća Incko, smijenio ovdje preko 100 političara, jednog petka, "crnog", smijenio je 59.
To su bila i vremena kada je Evropska zajednica ovdje imala preko 60. 000 vojnika, danas ih je manje od 1. 600, objašnjava on i ističe da on lično priželjkuje „više domaćih rješenja, veću domaću odgovornost".
„Bonska ovlašćenja i dalje imam. Svake godine dobijem produženje u Savjetu bezbjednosti. Tačno je da ih ja koristim vrlo, vrlo malo malo, kao što nije tačno da sam ja neki diktator koji ne konsultuje nikoga. Posljednjih pet, šest godina, ako sam ih koristio, a godinama nisam, radio sam to uz saglasnosti Vijeća za implementaciju mira".
Ističe i da je oko 40 do 50 političara, koji su bili na nekom spisku, među njima i Mirka Šarovića, kao i bivšeg ministra policije RS, vratio u politički život. Očekuje da se riješi i kriza vlasti u BiH.
A na pitanje da li brani Republiku Srpsku, što je njegov zadatak, kako mu je poručio Mladen Ivanić, Incko je jasan:
„Ja sam spreman da branim Republiku Srpsku, da branim Srbe, da branim Hrvate,i nema tu nikakvog ''ali''...Ipak, mislim da republika Srpska nije ugrožena. Od koga? Znači, moj zadatak je da branim izvorni Dejton i dejtonsku Republiku Srpsku".
Valentin Incko na česte optužbe da mrzi Srbe i Republiku Srpsku, ima "dokaz da to nije tako". Kaže, bio je zamoljen 1986. godine da uplati pola miliona dinara za izgradnju Hrama Svetog Save na Vračaru, ali je dao donaciju "jednoj finoj srpskoj instituciji", Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, kao i donaciju za porušenu pravoslavnu crkvu u Mostaru.
Valentin Incko ne komentariše pitanje koliko imaju osnova primjedbe da institucija visokog predstavnika nije ugrožena sve dok Bošnjaci nemaju ništa protiv nje, ali kaže da dužina njegovog mandata nije oročena i da zavisi od SB UN i Savjeta za implementaciju mira:
"Ja sam penzionisani diplomata i nemam nikakav problem sa tim. Mislim da taj mandat treba da se završi, kada za to dođe vrijeme".
Prilično oštru izjavu svog prethodnika Miroslava Lajčaka da su na Balkanu dvije države na ivici raspada, od kojih je na umu imao sigurno i BiH, Incko tumači kao namjeru da se "probude" neki evropski zvaničnici:
"Vidim to kao ''rijalitiček''. Interesantno je kada vidite ko se bavi Bosnom. To su ministri i šefovi odjeljenja za Balkan u zapadnim zemljama, a Milorad Dodik za poslednjih devet mjeseci drugi put ide kod Putina, a ovog meseca je kod Lavrova. Tamo se tim pitanjem bave ''broj 1'' i ''broj 2''....".
Evropa nije kompletna bez Balkana
On kaže da je to Evropa neće biti kompletna dok ovde bude „imala crnu rupu koja se zove Balkan ili, unutar Balkana, jednu crnu rupu koja se zove Bosna i Hercegovina".
Ipak ne vjeruje apokaliptičnim predviđanjima o mogućem novom sukobu na Balkanu:
"Ne verujem. Raspoloženja za sukob nema. U narodu vlada prioritet - samo da se ne puca. To je najvažnije. Zato ne bi smjelo da se dogodi da neko poželi da razbije ovu državu. Ja vjerujem da do toga neće doći".
Na konstataciju da prijetnje za sukob u regionu ne dolaze samo iz BiH, Incko ponavlja da ne vjeruje da će ga biti i na drugom mjestu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
