Ima li lijeka za infodemiju

“Stotinu mrtvih ostalo je u garaži jednog tržnog centra u Doboju, ali vlasti kriju tu informaciju”.

Šest godina je prošlo otkako je ova lažna vijest, zahvaljujući društvenim mrežama i pojedinim nazovimedijima, obišla cijeli region zahvaćen katastrofalnom poplavom koja je, ispostavila se, nanijela štetu od nekoliko milijardi maraka i odnijela na desetine ljudskih života. Ali, ne stotinu i ne samo u Doboju stotinu!

Republika Srpska, BiH i cijeli region, u vremenu prirodne katastrofe koja nas je zadesila u maju 2014. godine prvi put u novijoj istoriji susreli su se sa ozbiljnim širenjem lažnih vijesti koje prijete da unesu paniku, podozrenje i nepovjerenje. Istine radi, društvene mreže prije šest godina još nisu imale snagu kakvu imaju danas, a nisu ni postojali specijalizovani fejk njuz portali koji su svoj prostor na medijskoj sceni počeli da love tek nekoliko godina kasnije. Ipak, i tada su bili potrebni dani da se većina onih koji su nasjeli, uvjeri da sadržaj jednog statusa sa “Fejsbuka” o stotinama mrtvih koje su se podavili u podrumu tržnog centra nije istinit.

Ta lažna vijest tokom narednih dana zahvaljujući “maštovitim forumašima” i drugim neodgovornim pojedincima poprimila je brojna tumačenja i ozbiljno nadogradnje, a kako to obično biva u ovakvim slučajevima, kada se, bez nekog ozbiljnog zvaničnog demantija, ispostavilo da ništa od tih navoda nije istina, sijači lažnih informacija su se povukli sa tastatura i ućutali.

Šest godina kasnije pandemija virusa korona, u smislu širenja lažnih vijesti, postala je mnogo ozbiljniji problem, prije svega zbog činjenice da je ova pošast pogodila cijeli svijet, a ne samo pojedine regione, pa je i manevarski prostor za širenje lažnih vijesti postao veći, a samim time ga je postalo mnogo teže i kontrolisati. Istovremeno, u društvima poput našeg, gdje kritička svijest stanovništva nije dovoljno razvijena, ovakva vrsta “fejk njuza” zasnovana na što je moguće više crnjim informacijama, ima izuzetno plodno tlo. Jedna stvar ista je i kod suzbijanja pandemije virusa i kod suzbijanja lažnih vijesti - veoma je teško utvrditi ko je “nulti pacijent”.

- Zapamtite, svaka komunikacija u kibernetičkom prostoru ostavlja trag i dokazni postupak ne robuje trenutku u kojem se takve radnje vrše - odgovara za “Glas” ministar za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević na pitanje da li se može naći neko zakonsko rješenje za borbu protiv širenja lažnih vijesti s obzirom na to da je teško doći do “nultog pacijenta”.

U međuvremenu, ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač najavio je ozbiljnu akciju protiv onih koji šire lažne vijesti i izazivaju paniku. Slijede im ozbiljne novčane kazne. Ali, ovdje se postavlja novo pitanje. Kako utvrditi da li je onaj ko je osumnjičen za izazivanje panike zaista onaj i koji je izmislio lažnu vijesti ili je tek jedan od stotina ili hiljada onih koji su nasjeli na lažnu informaciju koju je plasirao neko drugi.

A takvih je proteklih dana bilo na desetine. Naročito u Srbiji gdje su medijsko i tržište i sektor društvenih mreža mnogo više haotični nego u Srpskoj. Po Beogradu su kružile brojne priče o mrtvima na KBC Bežanijska kosa ili o ljudima koji u skafanderima hodaju ulicama pojavile su se prije uvođenja vanrednog stanja u toj zemlji, a nakon pojačavanja mjera nastavljeno je sa sličnim situacijama što je rezultiralo i prvim hapšenjem.

- Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su P. D. (1989) iz Beograda zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nered. Sumnja se da je on, putem jedne vajber grupe, širio lažne informacije da pumpe neće prodavati gorivo fizičkim licima, kao i da će od sutra biti dozvoljen izlazak samo do prodavnice - prenijeli su beogradski mediji najavljujući ozbiljnu borbu protiv širenja panike.

U Srbiji mogu da se čuju i ideje o potpunoj blokadi društvenih mreža, ali do toga neće doći. Takvu ideju sa ove strane Drine još niko ne pominje.

Širenje lažnih vijesti u vremenu pandemije dobilo je i stručni naziv - infodemija.

Komunikolog i viši asistent na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Borislav Vukojević kaže da je infodemija za vrijeme pandemije virusa korona uočljiva, jer je problem od velikog javnog interesa, ali ističe da se inače mi kao globalno društvo nalazimo u svojevrsnoj infodemiji.

- U pitanju je svojevrsni informacioni paradoks: umjesto da smo kao društvo sve bolje informisani zbog novih medijskih tehnologija, mi smo sve manje sposobni da dobijemo ispravne informacije. Lažne vijesti i poluinformacije se šire kao navedeni virus virtuelnim prostorom, jer je veliki broj ljudi pogođen ovim problemom. Generalno, problem u ovoj konkretnoj situaciji je u tome što se u novim medijima jako teško uočavaju granice između provjerene informacije i lažnih vijesti - one formalno izgledaju isto, bilo da se radi o “Fejsbuku”, “Tviteru” ili “Instagramu” - kaže Vukojević.

Takođe, nastavlja on, problem se javlja na pretraživačima, prvenstveno Guglu, jer se rezultati pretrage generišu personalizovano, u odnosu na digitalno iskustvo korisnika.

- To znači da se kreiraju svojevrsni informacioni baloni, eho komore, koje korisniku stvaraju iluziju da “svi misle kao on”, budući da je okružen sličnim izvorima - objašnjava Vukojević.

U situacijama poput ove koja je zadesila cijelu planetu izuzetno je važno odgovorno ponašanje takozvanih mejnstrim medija. Iako se jedan dio njih proteklih godina često upuštao u nekritičko prenošenje neprovjerenih, a počesto i netačnih informacija, tokom ove krize gotovo cijelo društvo shvata ozbiljnost situacije, počev od političara koji su sve razmirice ostavili po strani, a onda to prate i mediji koji su, bježeći iz oblasti u kojoj najlakše mogu da ostanu iskompromitovani kao što je politika, pokazuju da novinarstvo i dalje ima neku šansu.

Borislav Vukojević ističe da se većina medija u BiH jako dobro ponaša tokom aktuelne krize, dok se na društvenim medijima može pronaći svašta, a najviše neprovjerenih informacija.

- Tu se javlja jedan dodatni problem: lažne vijesti su u svom izvornom smislu bezopasne, ako se ne dijele dalje, nego se problem javlja nekritičkim prenošenjem. A zašto većina ljudi to radi? Kada osoba povjeruje u teorije zavjere i neprovjerene informacije zbog nedostatka medijske i informacijske pismenosti, mnogo lakše im je da im nastave vjerovati ako podijele dalje i vide da nisu usamljeni u tome. Moja preporuka je da građani uvedu disciplinu kada je u pitanju informisanje o virusu korona: sakriti na društvenim medijima ili obrisati sve one stranice koje objavljuju “šokantne” i “katastrofalne” vijesti, a zadržati nekoliko zvaničnih izvora: Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravstvo, Svjetsku zdravstvenu organizaciju i slične institucije - poručuje Vukojević.

Ministar Rajčević kaže da su lažne vijesti i poluinformacije sa stanovišta efikasne reakcije i suzbijanja, najnegativnije pojave u vrijeme globalne krize izazvane širenjem korona virusa.

- Ovakve pojave značajno otežavaju napore i rad nadležnih organa izazivajući dodatnu zabrinutost i paniku među stanovništvom, a pogodno tlo nalaze u elektronskim komunikacionim kanalima kakvi su društvene mreže, blogovi i svi druge forme neograničenog i brzog kreiranja sadržaja dostupnog svima. Koliko god da tehnološke platforme za komunikaciju olakšavaju brzo informisanje javnosti, toliko njihova nekontrolisana priroda može da nanese štete, ukoliko se informacije od strane konzumenata ne provjeravaju i ukoliko ne potiču od kredibilnih izvora. Zato sam i ranije upozorio na održavanje lične “informacione higijene”, odnosno oprez prilikom konzumacije, a pogotovo prilikom širenja neprovjerenih informacija - kaže Rajčević.

Malo je onih koji ozbiljno razmišljaju o posljedicama koje će izazvati pandemija, prije svega na planu zdravlja ljudi, ali, što je takođe ozbiljno, i životnog standarda, ekonomskog opstanka, što uključuje i opstanak samih medija. U vremenu kada je mala iskra dovoljna da se građani uspaniče pa istrče do supermarketa i apoteka, plasiranje svakog oblika lažnih vijesti je neodgovorno i opasno. I sada donekle na svoje dolaze oni koji su prethodnih godina upozoravali na ovu pojavu. Razlika je samo u tome što lažne vijesti koje su u javni prostor plasirane prethodnih godina nisu za posljedicu imali pražnjenje rafova u marketima, ali jesu oduzimanje sposobnosti konzumentima medijskih sadržaja da rasuđuju šta je laž, a šta istina. U tom smislu vrijedi razmišljati i da odluka o kažnjavanju onih koji šire lažne vijesti u nekoj formi ostane na snazi i kada prestane vanredna situacija. Ali, naravno, to otvara prostor za nove rasprave i uključivanje mnogo šire društvene zajednice u pokušaj rješavanja problema.

Srđan Rajčević ističe da je zadovoljan ponašanjem naših medija u trenutnoj situaciji, barem onih koji imaju svoju organizacionu formu i dugogodišnji kredibilitet, jer je primjetno da su oprezni prilikom prenošenja informacija u vrijeme krize.

- Objektivnom informisanju doprinos daju i savjesni pojedinci i na tome sam im zahvalan. Za razliku od poplava iz 2014. godine kada smo imali ugroženost stanovništva na pojedinim lokalitetima, sada se suočavamo sa sasvim drugom, globalnom pošasti koja može da ima daleko veće i ozbiljnije posljedice - kaže Rajčević.

Prema njegovim riječima, problem kibernetičkog prostora je što svako ko učestvuje u komunikaciji, pogotovo na društvenim mrežama, ima odlike mini-medija.

- Svakako je za najoštriju osudu sabotiranje napora nadležnih organa i cjelokupnog društva kroz širenje panike, namjerno plasiranje lažnih vijesti i fotomontaže kakvim smo već svjedočili. Zato je bitna i reakcija države, odnosno praćenje situacije i sankcionisanje lica koja su izvori, jer takve radnje imaju sve elemente krivičnih djela, bez obzira koliko kod tih lica preovladava ubjeđenje da ih tehnologija štiti - zaključuje Rajčević.

“Walking dead“ kao priručnik

Predsjednik Udruženja novinara Republike Srpske Milorad Labus kaže da je neodgovornosti iz zlobe ili iz interesa uvijek bilo u najtežim situacijama, tako da je normalno da se pojavi i sada u nekom obimu.

- Virus je neistražen i svi napisi koji glase: to je zavjera, to je običan grip, mogu kod određenog broja ljudi stvoriti atmosferu zrelu za nepoštovanje pravila i naređenja. Poslije može biti kasno da se takvi sankcionišu - kaže Labus.

On kaže da su naši mediji aktuelnom problemu pristupili zrelo i odgovorno, iako su novinari i redakcije na ekonomskom udaru zbog otkazivanja reklama klijenata. Na pitanje da li mu se čini da je mnogo manje lažnih vijesti, nego za vrijeme poplava i da li je to zato što je situacija mnogo ozbiljnija, Labus kaže da se radi o planetarnom problemu, te da je veliki i strah i odgovornost.

- Mislim da se oni što bi plasirali lažne vijesti, ne bi dobro proveli od samog naroda. Još jednom moja preporuka svima je da pogledaju seriju “Walkin dead dead”, koja će im pojasniti kako se u stvari ljudi ponašaju pri planetarnim katastrofama. Vjerujte, to je trenutno najvažnija lektira. Ima deset sezona, ali svi imaju i nerava i vremena - poručuje Labus.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.