Igor Radojičić: Rusija se protivi nametanju bilo kakvih rješenja u BiH

Rusija posmatra dešavanja u BiH kao i druge velike zemlje i protiv je nametanja rješenja bilo kome. Kao članica Savjeta za primjenu mira (PIC) Rusija smatra da BiH treba da ispuni "pet plus dva" uslova i cilja čime bi bili bliži zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR).

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić po povratku iz višednevne posjete Moskvi.

- Da rusko-srpsko prijateljstvo i tradicija postaju sve snažniji pokazuje i okrenutost Rusije prema RS i otvorenost Srpske za Rusiju. Ulaganje u naftnu industriju u Brodu bilo je dobar pokazatelj Rusima o isplativosti investiranja na ovom prostoru zbog čega će u sljedećim godinama uslijediti niz ekonomskih i infrastrukturnih investicija - istakao je on.

* GLAS: Kako Ruska federacija gleda na "butmirski proces" poslije dva sastanka koji nisu ponudili ništa konkretno?

RADOJIČIĆ: Ruska Federacija je garant Dejtonskog sporazuma ali nije uključena u "butmirski proces" jer nije članica EU. Ona političke tokove u BiH veoma pažljivo posmatra i zalaže se za to da se rješenja u BiH nikome ne nameću. Ako mi želimo da apliciramo za kandidatski status za članstvo u EU, onda su to standardi koje nam postavlja Evropska unija i u koje Rusija nije uključena. Kao članica PIC-a, Ruska Federacija podržava ispunjenje "pet plus dva" uslova i ne podržava njihovo proširenje na pet plus dva plus jedan, odnosno plus ustavne promjene, na čemu insistiraju pojedine zapadne zemlje. Ustavna reforma nije uslov PIC-a. Ako je to uslov EU, onda su to neki drugi odnosi u kojima ne učestvuje Ruska federacija.

* GLAS: Da bi se zatvorio OHR potrebno je da se ispuni "pet plus dva" uslova. Rusi su već iskazali potrebu za ukidanjem OHR-a?

RADOJIČIĆ: U slučaju neispunjavanja "pet plus dva" uslova nije realno očekivati da će OHR da bude zatvoren. S druge strane, članstvom BiH u Savjetu bezbjednosti UN stvorila se nelogična situacija s kojom su se složili i naši ruski sagovornici. Čestitali su nam na članstvu u Savjetu bezbjednosti UN u sljedeće dvije godine, ali smo zajednički konstatovali da se time BiH našla u veoma nelogičnoj poziciji. S jedne strane, postala je članica Savjeta bezbjednosti, a istovremeno u BiH djeluje misija međunarodne zajednice na osnovu odluka, istih tih Ujedinjenih nacija i njene Povelje sedam koja precizira da neko predstavlja prijetnju po svjetski mir i bezbjednost. Znači, misija međunarodne zajednice u BiH zasnovana je na pretpostavci da je BiH prijetnja za svjetski mir i bezbjednost, a u međuvremenu je BiH primljena u Savjet bezbjednosti, što je sasvim kontradiktorno.

* GLAS: Pojedini zapadni zvaničnici složili su se sa teritorijalno-funkcionalnim principom raspodjele državne imovine u BiH, za koji se zalaže Srpska. Podjela imovine jedan je od pet uslova.

RADOJIČIĆ: U procesu podjele državne imovine nema konkretnih rezultata, a to je jedna od tema koje su bile zastupljene u "butmirskom procesu". Imamo razumijevanje Rusije za teritorijalno-funkcionalni princip u raspodjeli državne imovine i zahtjevu da se državna imovina raspodijeli po principu funkcionalnog raspolaganja i teritorijalne pripadnosti. Istina je da su i zapadne zemlje koje su učestvovale u "butmirskom procesu" prihvatile teritorijalno -funkcionalni princip raspodjele imovine u BiH ali su u svojoj razradi značajno odstupili od toga i uključili u cijelu priču OHR i neke prijedloge lidera Bošnjaka Sulejmana Tihića, tako da taj model više nije isti.

* GLAS: Rusija je značajan investitor u BiH, posebno u RS. Kakvi su njeni budući planovi?

RADOJIČIĆ: U ekonomskom segmentu i za RS i za Rusiju kapitalna ulaganja u rafineriju u Brodu veoma su bitna. Za nas su od posebne važnosti u ovoj kriznoj godini, a za njih je to bio dobar primjer da u RS ima poslovnog i prijateljskog ambijenta za ulaganja što je dobra preporuka i za druge investitore. Rusi su zainteresovani za oblast energetike i očekujemo da poslije sporazuma Srbije i Rusije o gasovodu RS jednim krakom bude priključena na gasovod. To bi trebalo da se finalizira kroz koncesiju i završetak ugovora sa "Srbijagasom".

* GLAS: Bilo je najava i za određena infrastrukturna ulaganja. Da li je nešto konkretno dogovoreno?

RADOJIČIĆ: Rusi su posebno zainteresovani za buduća ulaganja u sferi termoelektrične i hidroenergije i na tom planu će u budućnosti biti značajnih dogovora. Poseban interes postoji za učešće u podizanju hidrocentrala na Drini i još veći za učešće u izgradnji druge faze termoelektrane Ugljevik. U Ugljevik su Rusi spremni da ulože značajan kapital. Kada je riječ o saobraćajnoj infrastrukturi, očekujemo da se u drugoj polovini decembra otvori redovna avionska linija Banja Luka - Moskva za koju postoji obostran interes, ali i potreba.

Poljoprivreda i obrazovanje

* GLAS: U izvještajima u vezi sa vašom posjetom Moskvi predočena je raznovrsna parlamentarna saradnja u različitim društvenim sektorima. Spomenuti su i sektor poljoprivrede i obrazovanja.

RADOJIČIĆ: Rusija ima ogromne poljoprivredne potencijale i mogla bi da izvozi poljoprivredne proizvode i voće. Međutim, tržište RS je veoma sitno u odnosu na njihovo. S njihove strane postoji interes za učešće naših agrarnih stručnjaka i u budućem periodu definisaćemo pojedine regione Ruske Federacije gdje bi bili angažovani. Na obrazovnom polju, Rusi su iskazali spremnost da stipendiraju studente u RS putem univerzitetske saradnje da bi lakše i brže bili informisani o aplikacijama za stipendije. Planiramo da otvorimo u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u Banjoj Luci ruski kutak, a već duže vrijeme razmatrana je mogućnost otvaranja Rusko-srpskog univerziteta u Banjoj Luci.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.