Hrvoje Prpić, direktor Fonda za zbrinjavanje otpada iz NE "Krško": Strah je razumljiv, pričaćemo sa ljudima iz BiH

Predstavnici Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane "Krško" pričaće o odlaganju otpada na Trgovskoj gori sa nadležnima u BiH, tvrdi za "Glas Srpske" direktor Fonda Hrvoje Prpić.

Hrvatska priprema teren kako bi na Trgovskoj gori, na lokaciji bivše kasarne "Čerkezovac u neposrednoj blizini granice, skladištila otpad, protiv čega je BiH. Prpić podsjeća da je u julu sa Prirodno - matematičkim fakultetom u Zagrebu potpisan okvirni sporazum za izradu studije opasnosti od zemljotresa na lokaciji skladišta i postavljanja mreže seizmografa u okolini lokacije Centra u osnivanju i održavanju.

- Analiziraće se recentni podaci o seizmičnosti i rezultati istraživačkih radova i mjerenja koja su u toku. Očekujemo da će ta studija biti završena do kraja 2022. godine - kazao je Prpić.

GLAS: Da bi bili ostvareni uslovi za skladištenje, potrebno je uraditi i studiju uticaja na okolinu. Da li će to biti rađeno i da li od te ocjene zavisi ulazak u postupak dobijanja dozvole za gradnju?

PRPIĆ: Studija je potrebna i postupak procjene uticaja na okolinu kojim će se potvrditi lokacija i idejni projekt Centra te propisati mjere zaštite okoline. Za dobijanje lokacijske dozvole biće i istraživačkih radova, od geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških do onih seizmoloških, određeno nulto radiološko stanje, uz bezbjednosne analize da bi se dokazalo da je predloženo rješenje tehnološki prihvatljivo i da projekat neće štetno uticati na okolinu i zdravlje. Ako postupak potvrdi da toga neće biti, nakon dobijanja lokacijske, biće nastavljena procedura za dobijanje građevinske dozvole.

GLAS: Do kada bi Centar mogao biti završen? Može li se govoriti i o danu kada će početi skladištenje na Trgovskoj gori? I kakvog otpada?

PRPIĆ: Početak gradnje je planiran u 2023, a završetak za 2024. godinu. U okviru Centra je predviđeno uspostavljanje skladišta za nisko i srednje radioaktivni otpad iz Hrvatske te dugoročno skladište za nisko i srednje radioaktivni otpad iz NE "Krško".

GLAS: Dolaskom članova Ekspertskog tima iz BiH na lice mjesta otvoren je novi način komunikacije. Da li će imati pristup svim aktivnostima koje će biti preduzimane na Trgovskoj gori?

PRPIĆ: Fond će, u svrhu transparentnije komunikacije i informiranja javnosti, održavati redovne sastanke sa timom iz BiH na tromjesečnom nivou. Sastanci i teme će zavisiti od aktivnosti i radova vezanih za uspostavljanje Centra, i uz dogovor s članovima Tima.

GLAS: BiH protivljenje gradnji objekta bazira na, kako navode njeni zvaničnici, opravdanoj bojazni za zdravlje oko 200.000 stanovnika te činjenici da ni u Dvoru ne gledaju blagonaklono na namjere Hrvatske.

PRPIĆ: Centar je planiran u skladu sa provjerenim međunarodnim rješenjima i preporukama za bezbjednost skladišta. Neka od najvećih postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada su u poljoprivrednim krajevima. Najpoznatija lokacija je francuska pokrajina Šampanja, a nama najbliži primjer je skladište u predgrađu Ljubljane, okruženo poljima koja snabdijevaju povrćem ljubljanske tržnice. Skladišta i odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada koja su građena prema najboljoj svjetskoj praksi i pod nadzorom nigdje nisu prouzrokovala štetan uticaj na okolinu. Poznati su i slučajevi kada je čuvanje radioaktivnog otpada i iskorišćenih izvora u neprikladnim objektima dovelo do neovlašćenog pristupa i otuđivanja radioaktivnih izvora, što je rezultiralo štetnim uticajem na ljude i okolinu. Strah, iako razumljiv, nažalost, proizlazi iz velike količine dezinformacija i neistina koje se plasiraju u javnost.

Trusna zona

GLAS: Podložnost potresima, naročito nakon posljednjih velikih, pominje se kao jedan od ključnih argumenata protiv formiranja Centra za skladištenje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori? Sa kakvim analizama trenutno raspolažete?

PRPIĆ: Krajem 2015. godine sprovedena je ocjena potresne opasnosti na širem području Zrinske gore te su analizirani potresi u užoj i široj okolini predložene lokacije. Jedan od zaključaka je bio da se nalazi u potresno slabo aktivnom području, a da u blizini postoje mnogo aktivnije zone. Stoga je zaključeno da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izradila detaljnija studija, za koju treba uspostaviti lokalnu mrežu seizmografskih stanica. Ovakvi istraživački radovi se sprovode prema najboljoj svjetskoj praksi da bi se utvrdilo da li je lokacija prihvatljiva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.