Foto: Hrvatska republika /ni/je živa
BIJELjINA - Hrvati iz BiH proglasili su 3. jula 1992. godine državu Herceg-Bosnu sa Mostarom kao glavnim gradom - mada je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 1994. godine formalno prestala da postoji, za Hrvate je ona i dalje politička činjenica kojom, povremeno, zaprijete bošnjačkim vlastima u Sarajevu.
Herceg-Bosna, koja je kasnije prerasla u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu /HRHB/, bila je hrvatska upravna jedinica u sklopu BiH i politička, kulturna, ekonomska i područna cjelina Hrvata u BiH, navode hrvatski istorijski izvori.
U avgustu 1993. godine, na osnovu Oven-Stoltenbergovog mirovnog plana, i HRHB je trebalo da bude ozvaničena kao zakonski dio BiH.
HRHB je postajala prije, tokom i poslije krvavih sukoba Hrvata i muslimanskih snaga u BiH.
Taj plan predviđao je unutrašnju podjelu BiH na tri republike. Republiku Srpsku, HRHB i bošnjački dio.
HRHB je, uz Hrvatsku i Republiku BiH, supotpisnica Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. godine kojim je dogovoreno stvaranje Federacije BiH kao zajednice hrvatskog i bošnjačkog naroda.
Nastavila je da postoji i nakon donošenja Ustava federacije BiH 30. marta 1994. do samoukidanja 14. avgusta 1996, kada su sva ovlaštenja Vlade HRHB prenesene na Vladu Federacije BiH.
Bošnjačke vlasti u Sarajevu smatraju HRHB “genocidnom tvorevinom”, ali hrvatski izvori u BiH i Hrvatskoj navode da se ova vrhovna politička i društvena institucija Hrvata u BiH zalagala i zalaže za BiH kao složenu državu konstituisanu od samoupravnih, nacionalnih teritorijalnih jedinica.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.