Haške presude rezultat grešaka tužilaštva

London - Oslobađajuće presude Haškog suda u slučajevima hrvatskih generala Ante Gotovine i Mladena Markača, kao i bivšeg komandanta Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramuša Haradinaja, mahom su rezultat grešaka tužilaštva.

Rekao je ovo za "Balkan insajt" sociolog i predavač na Katedri za slavističke studije Univerzitetskog koleya u Londonu Erik Gordi.

On kaže da su neki od problema proistekli iz strategije Tužilaštva te da su neki slučajevi, pokrenuti u žurbi ili iz političkih razloga, bili loše pripremljeni i unaprijed osuđeni na propast.

- Strategiju optužbe čini: prvo, ko se optužuje, drugo, za šta se on optužuje i treće, kako će argumenti biti izloženi. Kada je Tribunal počeo sa radom, podizali su optužnice protiv svakoga koga su mogli da se dočepaju. Poslije 2000. godine optužnice su podizane protiv osoba koje su imale veliku komandnu moć, bilo vojnu ili političku - kaže Gordi.

Zamisao je bila, kaže on, da se nastavi sa manjim brojem suđenja, ali osobama sa većim političkim značajem.

- To je dovelo do određenih problema, zato što je jedini način da se optuži neko kao Slobodan Milošević bio da se optuži za gomilu toga i tako ste dobili suđenje čiji kraj niste dočekali jer optuženi nije poživio dovoljno dugo - kazao je on.

Gordi kaže da je poslije toga Tužilaštvo ponovo promijenilo strategiju, koja je ostala usredsrijeđena na istaknute ličnosti, ali sa usko definisanim optužbama, što je bila velika greška koju su napravili u "slučaju Gotovina".

- Postojali su važni dokazi koji su ukazivali na "direktan plan da se ukloni civilno stanovništvo" tokom operacije "Oluja" 1995. godine, ali je tokom procesa protiv Gotovine Tužilaštvo odlučilo da se usredsrijedi na navodno neselektivno granatiranje četiri grada. Sudije su bile u dilemi zato što ne postoji utvrđen standard oko toga koja vrsta granatiranja je zakonita, a koja nezakonita. Sudsko vijeće je izmislilo standard, Žalbeno vijeće je odlučilo da ne možete tek tako da izmišljate standarde, ali je potom donijelo odluku "nećemo ponovo razmatrati dokaze, prosto ćemo ih sve odbaciti" - rekao je Gordi.

Del Ponte

Gordi ističe da su napori bivšeg tužioca Karle del Ponte da Haškom tribunalu da vještački politički legitimitet takođe dio problema.

- Karla del Ponte je u jednom trenutku odlučila da sada moraju da optuže neke Hrvate, pa neke Albance, inače neće djelovati fer. Kao posljedica toga, neke optužnice podignute su uprkos protivljenju tužilaca koji su radili za nju - kaže on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.