Grade hidroelektranu da potope manastir iz 14. vijeka

MARTIN BROD - Pored svojih silnih problema, mještani Martin Broda kod Drvara i dalje žive u strahu da će na rijeci Unac, koja protiče ovom varošicom, biti izgrađena hidroelektrana.

Izgradnja je planirana svega 700 metara iznad srednjovjekovnog manastira Rmanj, pa se mještani s pravom boje da će manastir iz 14. vijeka biti potopljen, a sa njim i priroda božjom rukom vajana.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Martin Brod Milan Radić podsjeća da je ministar energetike Federacije BiH Vahid Hećo pretprošle godine sa njemačkim konzorcijem potpisao koncesioni ugovor za gradnju hidroelektrane na Uncu, instalisane snage od dva puta po 36 megavata, uzvodno pola kilometara od ribnjaka.

- Od prvog dana protivimo se gradnji hidroelektrane, ali nas niko ništa ne pita. Ugrozila bi cijelo područje Martin Broda. Promijenila bi se klima, temperatura vode koja je sada od osam do deset stepeni podigla bi se na 20. Ne treba tu velike pameti. Zbog gradnje koči se i proglašenje područja Martin Broda nacionalnim parkom - istakao je Radić.

Da je riječ o neviđenim apsurdima potvrđuju i riječi igumana manastira Rmanj, Serafima, koji priča da je prva varijanta bila da se hidroelektrana nazove "Rmanj".

- Kad smo digli glas, naziv su promijenili u "Unac". Pisali smo ministrima da nam objasne zašto se sve ovo radi. Bićemo protiv gradnje i uraditi sve da spriječimo da urade zlo - upozorava Serafim.

Zoran Rodić, koji se 1996. godine sa suprugom Zorom vratio u rodni kraj, kaže da je velika šteta da se ovakav dragulj prirode upropastiti gradnjom hidroelektrane.

- Ko je bio u kanjonu Unca zna o čemu govorim. Jedina šansa Martin Broda je turizam. Grehota je sve to uništiti. Kanjon Unca je poput kanjona Tare, a slapovi Une naša Plitvička jezera. Sa narodom Martin Broda niko nije razgovarao i sve što znamo čujemo iz medija, a nas niko ništa ne pita - kazuje Rodić.

Martin Brod ima 118 stanovnika, pedesetak kuća, uz dvadesetak vikendica. Prije rata Martin Brod je pripadao opštini Drvar, a sada je nekom novom kantonalnom geografijom pripao Bihaću.

Nekada je ovom varošicom tutnjalo šezdesetak vozova. Imali su poštu, banku, motel, dvije gostione, četiri prodavnice... Sada se sve svelo na Perinu birtiju, Babićev motel, ambulantu sa doktorom na službenom putu u Australiji, ribnjak i mnogo obećanja.

Za to vrijeme nadaleko čuveni vodopadi u Martin Brodu, izvorište biserno čiste Une, zarastaju u šumu. Bogom dato čudo prirode gledaju tek rijetki sladokusci prirode. Više o turističkim potencijalima Martin Broda znaju ribari iz Slovenije i Mađarske nego provizijama i koncesijama opsjednuti domaći vladari.

Manastir Rmanj izgrađen 1443. godine

Manastir Rmanj u središtu Martin Broda, posvećen Svetom Stefanu, izgrađen je oko 1443. godine kao zadužbina Katarine Branković, kćerke despota Đurđa Brankovića. Izgradila ga je kao uspomenu na svog rano preminulog sina Hermana Drugog.

U 17. vijeku manastir Rmanj je bio središte Mitropolije dabrobosanske odakle se upravljalo srpskom crkvom u Bosni i Dalmaciji. Daleke 1615. godine iz ovog manastira mitropolit Teodor je otvorio prvu bogoslovsku školu u manastiru Krka u Dalmaciji.

U manastiru je dugo radila ikonopisačka i prepisivačka škola. Tokom svoje duge i burne istorije manastir je više puta paljen i obnavljan. Onoratne 1943. Nijemci su manastir do temelja srušili. Manastir se obnavlja od 1974. godine i to se radi do dan- danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.