Gdje su granice bivših YU republika?

Beograd - Ni 20 godina od raspada SFRJ, bivše republike ne znaju gdje su im tačno granice. Srbija još nema definisane međe sa Hrvatskom, Crnom Gorom i BiH, pišu Novosti.

Od Piranskog zaliva do Dunava, od Une do Prevlake, ni dvije decenije otkako je svako krenuo svojim putem, bivše republike Titove Jugoslavije ne znaju gdje im se tačno protežu granice. Vode se igre bez granica.

Srbija ni danas nema međunarodnim ugovorom defininisane međe sa Hrvatskom, Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom. Gdje će se povući crta u Piranskom zalivu, Zagreb i Ljubljana rješenje traže uz pomoć međunarodnih arbitara, a to će, na kraju, možda biti način da se Hrvatska konačno razgraniči sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom.

Beograd sa Hrvatskom i BiH vodi pregovore o granicama, a sa Crnom Gorom i Makedonijom razgovori nisu ni počinjali zbog priznavanja nezavisnosti Kosova. Povodom određivanja granice na Dunavu sa Hrvatskom, kako nam je rječeno u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Međudržavna diplomatska komisija posljednji put se sastala u Beogradu septembra prošle godine, a od tada hrvatska strana, koja kao domaćin treba da zakaže naredni sastanak, nije inicirala rad Komisije.

Na prethodnim susretima nije se našao zajednički jezik. Srbija ovdje polazi od odluke iz 1945, po kojoj je granica Vojvodine (SR Srbije) prema Hrvatskoj određena Dunavom od mađarske granice do Iloka. Od 1945. do 1991. godine ta granica nije izmjenjena nijednim drugim zakonom.
Hrvatskoj ovo ne odgovara jer je, zbog promjene toka Dunava, oko 10.000 hektara zemljišta koje katastarski pripada Hrvatskoj ostalo na srpskoj strani. I Srbija na hrvatskoj obali ima svoje zemljište, ali je ono manje - oko 3.000 hektara. Ukoliko međudržavna komisija ne dođe do rješenja, kao opcije preostaju: arbitraža ili odlazak pred Međunarodni sud pravde.

“U slučaju arbitraže strane mogu da se dogovore oko jednog arbitra ili da, kao u slučaju Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaliva, svaka strana izabere po jednog, a da treći arbitar bude nezavisni. Drugi put je odlazak pred Međunarodni sud pravde, i to se radi uz dogovor država”, kaže Vladimir Đerić, koji je bio advokat u postupcima pred međunarodnim sudovima, i dodaje da takvi postupci znaju da traju godinama.

Milorad Pupovac, predsjednik spoljnopolitičkog odbora hrvatskog Sabora, kaže za da će za rješavanje pitanja granica biti potrebni susreti vodećih ljudi u vladama ili predsjednika Hrvatske i Srbije.

“S obzirom na to da Srbija i Hrvatska nisu ušle u dublju fazu pregovora, teško je govoriti na koji način će ovo pitanje da se reši”, kaže Pupovac.

U slučaju razgraničenja BiH i Srbije sporni su djelovi oko hidrocentrala Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd - Bar koja oko 12 kilometara prelazi preko teritorije BiH, lokacije oko brana, a Srbija insistira da granica ne prjeseca vitalne objekte i infrastrukturu, odnosno da oni u cjelini ostanu na teritoriji države čijim su sredstvima izgrađeni. Nastavak rada međudržavne komisije očekuje se uskoro.

Što se tiče Hrvatske, ona bez graničnog dogovora sa Bosnom, teško da će moći da izgradi Pelješki most koji bi rješio problem podjeljenosti hrvatske teritorije na dva dijela. Po nekim viđenjima u BiH, Pelješki most Bosni ugrožava suverenitet na moru, zbog čega se, čak, pominju i tužbe međunarodnim sudovima. Sporna su i dva mala ostrva uz poluostrvo Klek - Veliki i Mali Školj koja su po ugovoru iz 1999. između Zagreba i Sarajeva pripala BiH, ali ovaj sporazum hrvatski Sabor nije ratifikovao.

Dvije države imaju otvoreno pitanje i na kopnu kod Kostajnice, gdje ima primjera da je ljudima kuća u jednoj državi, a bašta u drugoj. Tu su, međutim, vlasti Republike Srpske jasno poručile da na njihovu saglasnost može da se računa samo ako granična crta prođe sredinom rijeke Une.

Hrvatska je sa Crnom Gorom 2002. uspostavila privremeni režim na spornoj granici kod Prevlake i u nekoliko navrata se pominjala mogućnost da Međunarodni sud pravde ili Međunarodni sud za pravo mora, arbitriraju oko trajnog rešenja.

“Krpljenje” granica bivših republika, neće nužno pogurati ni ulazak Hrvatske u EU jula slijedeće godine, jer je Brisel na neki način Hrvatskoj već progledao kroz prste.

“U načelu, EU ne prihvata države sa nerešenim pitanjima granica, ali je sa Hrvatskom sporazum o pristupanju potpisan iako je ona imala otvorena pitanja sa Slovenijom, Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Slovenija je insistirala da se problem reši pre ulaska Hrvatske u EU, ali je Hilari Klinton naložila da se ovo pitanje prepusti arbitraži”, kaže Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu.

Simić smatra da bi uz obostranu političku volju granica Srbije i Hrvatske na Dunavu mogla da se riješi kompromisno i da se tako izbjegne da jedno otvoreno pitanje između ove dvije zemlje rješavaju advokati.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.