Gasna politika EU utiče na Balkan: FBiH srlja u energetsku propast

SARAJEVO - Građani FBiH mogli bi postati kolateralna šteta energetskih poteza Evropske unije, koja je donijela preliminarnu odluku da do kraja 2026. u potpunosti bude obustavljen uvoz ruskog gasa. Ona će biti formalno obavezujuća samo za članice ove zajednice, ali eksperti upozoravaju da će Brisel vjerovatno izvršiti politički i ekonomski pritisak i na ostale zemlje, poput BiH, da prilagode svoje energetske politike i sprovedu slične mjere.

Stručnjak za energetiku, a posebno za gasni sektor Vojislav Vuletić kaže za "Glas Srpske" da će se male ekonomije bez sopstvenih izvora energije vjerovatno pod pritiskom morati prilagoditi tržišnim i političkim uslovima koje Evropska unija nameće.

Evropa je, kako kaže, ušla u realizaciju samoubilačkog eksperimenta, koji će imati katastrofalne posljedice po konkurentnost industrije, troškove energije i životni standard građana, koji je dobrano uzdrman.

Prema pojedinim analizama posljedice ovakve odluke po cijene energenata u Evropskoj uniji biće dramatične. Očekuje se da će troškovi energije za domaćinstva u Evropi u narednih pet godina porasti za 40 do 60 odsto, a za industrijske potrošače troškovi mogu biti još dramatičniji.

Prema riječima Vuletića, visoka cijena tečnog gasa (LNG) na globalnom tržištu, sezonske nestabilnosti i ograničeni kapaciteti terminala dodatno će pogoršati situaciju. Evropska privreda biće, kako smatra, primorana da plati stotine milijardi evra više za energetske troškove, uključujući direktne nabavke LNG-a, hitne investicije u infrastrukturu i subvencije za domaćinstva i industriju.

Naglašava da će industrijski udar biti naročito osjetan u sektorima koji ne mogu da apsorbuju rastuće troškove. Kompanije se već premještaju u SAD, Kinu i Aziju, gdje je gas jeftiniji.

- Gas nije samo energent, on je ključna sirovina za industriju. Nedovoljno snabdevanje smanjuje konkurentnost, premešta proizvodnju i dovodi do gubitka radnih mesta. Evropa pokušava da na silu zameni ruski gas, ali bojim se da ekonomski i tehnički to nije izvodljivo, bar ne u narednih par decenija. Nijedan alternativni izvor ne može u kratkom roku obezbediti potrebne količine i po pristupačnoj ceni - navodi ovaj stručnjak.

Dodaje i da ukoliko Brisel nastavi sa sprovođenjem ovih planova, evropski privrednici moraće nastaviti sa povećanjem cijena svojih proizvoda, dodatnim smanjenjem obima proizvodnje i traženjem konkurentnijih lokacija van Evrope. Neki od crnih scenarija pokazuju da će ako Evropska unija potpuno prekine uvoz ruskog gasa, troškovi za evropsku privredu u narednih pet godina dostići više od 700 milijardi evra.

Pritisci

Sve ovo, kako smatra, neće zaobići ni pojedine balkanske zemlje, a pogotovo one koje pristanu da u svojim odlukama prate stope briselskih birokrata. Tu je naravno i FBiH, koja je već pritisnuta iz zapadnih centara moći da izvrši navodnu diverzifikaciju i odrekne se ruskog gasa. I to u potpunosti.

Stoga se, kako kaže, opet i forsira priča o gradnji gasovoda Južna interkonekcija koji bi omogućio povezivanje FBiH sa LNG terminalom na Krku, na koji se doprema uglavnom američki tečni gas.

Prema riječima Vuletića, ovaj gasovod ne može u potpunosti zamijeniti stabilne isporuke iz Rusije i potrebe FBiH, a pogotovo u hladnim sezonama kada potražnja drastično raste. Ukazuje i na to da će za domaćinstva u FBiH prelazak na LNG sa Krka donijeti i veliki rast računa za grijanje od 40 do 60 odsto, a u najhladnijim mjesecima i više.

Navodi i da bi odricanje od ruskog gasa moglo imati i širi ekonomski uticaj - osim povećanja troškova za industriju i domaćinstva, postoji rizik i od smanjenja direktnih stranih investicija u FBiH, jer kompanije mogu pretpostaviti da je energetska stabilnost regiona ugrožena. Takođe, povećanje cijena gasa i struje može imati lančanu reakciju na inflaciju, što će posebno pogoditi socijalno osjetljive kategorije stanovništva.

Kada je u pitanju Republika Srpska, Vuletić kaže da je dobro što ona ne srlja nigdje, shvatajući da na ovdašnjim tržištima trenutno nema alternativa ruskom gasu. Smatra i da započeti projekti gasifikacije ne mogu biti ugroženi.

- Dodatno je dobro što je Beograd napravio jedan dobar gasni dogovor i sa Azerbejdžanom, koji bi trebalo da bude transportovan "Turskim tokom". To onda znači, a s obzirom na to da Baku ima dobre odnose sa Vašingtonom, da je i bezbednost ovog gasovoda osigurana, da ne može doživeti eventualnu sudbinu "Severnog toka". Mislim da Republika Srpska nema razloga za brigu te da sve ide dobrim tokom, što se ne može reći za EU, koja nastavlja da seče preostale grane na kojima sedi - istakao je Vuletić, navodeći kao značajnu činjenicu to što vlasti u Srpskoj imaju povlašćeni cjenovni položaj prilikom kupovine ruskog gasa.

Na pitanje da li donošenje ove odluke u Briselu i njeno stupanje na snagu može ugroziti započete projekte gasifikacije istočnog dijela Republike Srpske, a kasnije i zapadnog, generalni direktor preduzeća "Sarajevo-gas" Istočno Sarajevo Nedeljko Elek kaže da ne može, jer su ovdašnje vlasti bile vizionarske - odlučivši da bude građen takozvani dvosmjerni gasovod. Kako je istakao Elek, ova opcija je izabrana upravo da bi bila obezbijeđena kontinuiranost u snabdijevanju i izbjegnute sve eventualne buduće i naprasne promjene u svijetu.

Različit pristup

Iz navedenog se može vidjeti da će različiti pristupi energetskoj politici donijeti radikalno različite rezultate unutar BiH. FBiH se suočava sa rastućim troškovima, neizvjesnim snabdijevanjem i potencijalnim energetskim krizama, dok Republika Srpska nigdje ne srlja i gradi infrastrukturu koja omogućava kontinuitet i bezbjednost snabdijevanja, uz mogućnost da se u budućnosti lako diverzifikuju izvori.

Prema ocjenama Vuletića, ova razlika nije samo tehnička ili ekonomska - ona će imati direktan uticaj na živote običnih ljudi u entitetima.

- Građani FBiH će verovatno platiti visoku cenu političke poslušnosti prema Briselu, koja se ogleda u skupljim računima za grejanje, povećanim troškovima industrije, ugroženim radnim mjestima i rastu inflacije. Dok jedni planiraju i obezbeđuju budućnost, drugi ulaze u geopolitičke igre, koje bi ih mogle skupo koštati - poručio je ovaj stručnjak.

ODLUKA

Evropski savjet postigao je dogovor sa predstavnicima Evropskog parlamenta o postepenom ukidanju uvoza ruskog gasa do 2027. godine. Sporazum predviđa pravno obavezujuću zabranu uvoza tečnog prirodnog gasa i gasa iz cjevovoda iz Rusije, sa potpunom zabranom krajem 2026. godine, odnosno od jeseni 2027. godine. Zvaničnici su potvrdili da će uvoz ruskog gasa cjevovodom i tečnog prirodnog gasa (LNG) biti zabranjen šest nedjelja nakon stupanja na snagu nove uredbe, uz zadržavanje prelaznog perioda za postojeće ugovore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.