Formiranje radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH zapelo na prvom koraku: Opoziciji odškrinuta vrata

SARAJEVO - Prva zvanična parlamentarna rasprava o formiranju nove interresorne radne grupe za izmjenu domaćeg izbornog zakonodavstva potvrdila je ranije sumnje da taj posao neće ići ni lako ni brzo jer za opoziciju na nivou BiH nije prihvatljivo da Izborni zakon mijenjaju samo stranke koje čine Savjet ministara, a pokazalo se da ni u većini ne misle isto o ovom pitanju.

Priča je otvorena na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH koja je okončana u utorak uveče, a pred poslanicima našao se prijedlog koji je utvrdio Zajednički kolegijum oba parlamentarna doma prema kojem bi se u tom tijelu našli po tri poslanika i delegata iz SNSD-a, HDZ-a BiH i SDA, te tri predstavnika Savjeta ministara BiH. Prijedlogom nije predviđeno da, kao u ranijim sazivima radnih grupa, aktivni članovi budu i članovi Centralne izborne komisije (CIK), prvenstveno zbog toga što SNSD i HDZ BiH ne prihvataju sadašnji sastav CIK-a jer, kako ponavljaju, dio članova nije izabran na legalan i zakonom predviđen način. 

Nakon duže rasprave, dom je usvojio zaključak da se ne glasa o prijedlogu zaključka o osnivanju Interresorne radne grupe, nego da se svi prijedlozi zaključaka koje su uputili poslanici proslijede Zajedničkom kolegijumu oba doma na razmatranje i izjašnjenje.

Tokom rasprave smjenjivali su se argumenti “za” i “protiv” toga da CIK ima predstavnike u radnoj grupi, a ne da samo bude konsultovan po potrebi te o tome da to tijelo treba da bude prošireno i sa predstavnicima svih stranaka koje participiraju u Parlamentu BiH.

Alma Čolo iz SDA, koja je predložena za člana nove radne grupe, smatra da CIK najbolje poznaje izborna prava i nedostatke te da bi trebalo da imaju svoje predstavnike. Negodovala je i jer nisu navedeni zadaci članova, te potvrdila da nema konsenzusa o učešću CIK-a. Ipak, nije predložila ulazak članova CIK-a, ali jeste predstavnika opozicionih stranaka.

Dženan Džonlagić iz DF-a je rekao  da treba uputiti poziv CIK-u da dostavi prijedlog članova. Mirko Šarović iz SDS-a je ocijenio da je predloženi put loš, da je riječ o sistemskom zakonu za koji je treba konsenzus svih. Branislav Borenović iz PDP-a smatra da je stvarna namjera da se ništa i ne uradi te da izbori 2022. budu po starim, lošim pravilima. Borjana Krišto iz HDZ-a je poručila da je CIK nije legalan, da neće prihvatiti da budu članovi grupe, a da se o svim drugim stvarima može razmatrati.

Na sjednici je bio prijedlog i da u priču uključe i nacionalne manjine jer se jedna od potrebnih izmjena odnosi na njih, te da je potrebno definisati jasan rok u kojem treba predložiti izmjene i dopune Izbornog zakona, ali i da sjednice radne grupe budu javne.

Šefica Kluba poslanika SNSD-a Snježana Novaković Bursać istakla je za “Glas Srpske” da je Dom, na kraju, napravio dobar potez.

- I za SNSD je prihvatljivo da opozicioni poslanici treba da učestvuju u radu, ali je potrebno vidjeti detalje kako ne bi imali preglomazno tijelo i moguće druge probleme. Ključni kamen spoticanja je politički dogovor u FBiH, a kada je riječ o CIK-u, novi sastav je nelegalan, dio kadrova nije ni stručan, tako da ne vidimo čemu bi mogli i doprinijeti - zaključila je.

Nova sjednica doma je planirana za drugu polovinu aprila.

Kafane i rezidencije

Saša Magazinović (SDP) je podvukao da Izborni zakon nije stranački, već zakon BiH te da nema potrebe za večerama sa predstavnicima EU.

- Ovdje treba da se pregovora, a ne po kafanama i rezidencijama - istakao je Magazinović koji je nekoliko puta ponovio da je CIK uvijek političko, a ne nezavisno tijelo te da, ipak, moraju biti dio radne grupe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.