Politika
Foto: agencije
| Marta Kos
BRISEL - Evropska komesarka za proširenje Marta Kos predstavila je prijedlog Evropske komisije za sveobuhvatnu reformu pristupnog procesa. Plan predviđa postepenu integraciju, strože provjere zemalja kandidata i novu metodologiju za fazu koju je Kos opisala kao novi helsinški trenutak za Uniju, piše Juronjuz.
- Svijet se promijenio, a s njim se mora promijeniti i proces proširenja - izjavila je Kosova.
Predstavila je ključne elemente predstojeće revizije politike proširenja. Tom inicijativom, koja je dugo bila zapostavljena, analizira se kako bi funkcionisala Evropska unija sa više od 30 članica. Komisija je ponovo aktuelizovala to pitanje kako bi preuzela vođstvo uoči važne rasprave lidera EU koja se očekuje u oktobru.
Novi helsinški trenutak
Prema mišljenju slovenačke povjerenice, EU se nalazi pred novim helsinškim trenutkom. Aludirala je na sastanak evropskih lidera u glavnom gradu Finske, kojim je omogućeno veliko proširenje nakon hladnog rata, kada je Uniji pristupilo deset novih država.
- Komisija će predstaviti ideje o tome kako se EU mora pripremiti za trenutak kada se kandidati približe završnoj fazi pregovora. Vjerujem da moramo riješiti četiri ključna pitanja kako bismo na najvišem nivou postigli saglasnost o prijemu novih članica - rekla je Kosova.
Smatra da će proširenoj Uniji biti potrebne značajne reforme kako bi ostala funkcionalna i sposobna za brzo prilagođavanje u krizama. Naglasila je da se promjene u donošenju odluka i institucionalnoj strukturi mogu sprovesti bez izmjena osnovnih ugovora. Na taj način izbjegli bi se dugotrajni pregovori i neizvjesna ratifikacija u državama članicama.
- Moramo to iskoristiti da pojednostavimo i učinimo fleksibilnijim donošenje odluka. To bi moglo značiti smanjenje broja oblasti u kojima jedna država može blokirati sve ostale, ali i smanjenje naših institucija - izjavila je Kosova.
Ukazala je i na mehanizam pojačane saradnje, koji manjoj grupi država EU omogućava napredovanje sa određenom inicijativom ako ostale članice za to nisu spremne. Taj mehanizam već se primjenjivao u oblastima poput Šengena i evra.
Jačanje postojećih mjera
Drugi element koji je Kos istakla jeste jačanje postojećih zaštitnih mjera. Cilj je spriječiti da nove članice zabilježe pad demokratskih standarda i vladavine prava. Tu ideju predložilo je pet država osnivačica EU, koje su kao primjer navele iskustvo sa Mađarskom pod Viktorom Orbanom.
-Moramo ići korak dalje. Moramo osigurati da ne primimo 'trojanske konje'', ni danas, ni za deset ili 20 godina. Iskustvo nam je pokazalo da su potrebni jači zaštitni mehanizmi kojima ćemo spriječiti, a po potrebi i ispraviti, kršenja osnovnih načela i vrijednosti Unije - istakla je Kosova.
Prijedlog je ipak kontroverzan, jer bi se mogao kositi sa osnovnim načelom EU o jednakosti članica i potencijalno stvoriti članice drugog reda.
- Takve su mjere nužnost, a ne opcija. One su ključne za izgradnju povjerenja i jedinstva unutar Unije kako bismo mogli prihvatiti nove članice - dodala je Kosova. Napomenula je i da bi stroži mehanizmi mogli olakšati sam proces ratifikacije.
Nekoliko zemalja EU, prije svega Francuska i Njemačka, takođe je predložilo reviziju metodologije proširenja. Naglasak je na postepenoj integraciji, koja bi kandidatima ponudila konkretne koristi već u ranijim fazama procesa.
- Proširenje EU mora se razvijati kako bi odgovorilo na današnju stvarnost - rekla je Kosova.
Decenije
Upozorila je da pristupni proces može trajati decenijama, što protivnici EU mogu iskoristiti za politički pritisak i opstrukciju.
- Zato moramo napustiti logiku sve ili ništa. Potreban nam je strukturisaniji pristup kako bismo nadoknadili vrijeme kojeg više nemamo. Moramo tražiti ambicioznije načine za postepenu integraciju - izjavila je Kosova.
Hitna potreba za promjenom metodologije uglavnom proizlazi iz početka pristupnog procesa sa Ukrajinom. Evropske prijestonice strahuju da će neki oblik članstva i bezbjednosne garancije morati biti dio budućeg mirovnog sporazuma sa Rusijom, čime bi se osiguralo da Kijev ostane u evropskoj sferi uticaja.
Kosova je napomenula da kandidati već sada mogu ostvariti neke rane pogodnosti, kao što je pridruživanje Jedinstvenom području plaćanja u evrima (SEPA) ili povezivanje na energetsku mrežu Unije.
-To su pozitivni koraci, ali nisu dovoljni - dodala je Kosova.
Prelazne mjere
Na kraju je povjerenica za proširenje napomenula da Brisel mora razumjeti uticaj novih članica na postojeće države i zaštititi interese Unije od mogućih rizika.
- Imamo iskustva sa dalekosežnim prelaznim mjerama koje osiguravaju nesmetanu integraciju novih članica. Isto tako, moramo osigurati da budžet EU i dalje može finansirati naše prioritete - dodala je.
Pitanje uključivanja novih država u budžet EU izaziva neslaganja među evropskim vladama, što dodatno komplikuje već napete pregovore o sljedećem višegodišnjem finansijskom okviru.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
