EU neće otvoriti vrata ilegalnim migrantima, ali će zapadnom Balkanu pomoći u rješavanju problema

SARAJEVO - Komesar za proširenje i politiku susjedstva EU Oliver Varhelji poručio je danas da vrata EU neće biti otvorena za ilegalne migrante ali da je EU spremna da politički i finansijski pomogne zemljama zapadnog Balkana u rješavanju izazova migracija.

Obraćajući se putem Zum aplikacije učesnicima regionalne konferencije o migracijama u Sarajevu, Varhelji je rekao da EU nakon političke i finansijske podrške od zemalja zapadnog Balkana očekuju privreženost u rješavanju izazova migracija.

Komesar EU za proširenje pozdravio je regionalni pristup rješavanja pitanja migracija, te odao priznanje za odlično urađen posao u smislu poboljšanja situacije sa migrantima u BiH.

Varhelji je podsjetio da se prije godinu dana BiH suočila sa ozbiljnom krizom u prihvatnom centru Lipa i u čitavom Unsko-sanskom kantonu.

-Uz izraziti politički angažman EU i konkretnu podršku situacija se postepeno poboljšala. BiH na svim nivoima bi trebala kao zemlja sa perspektivama pristupa EU treba da radi na održivim dugoročnim rješenjima. Kao što je ponovljeno na Samitu EU zapadnni Balkan na Brdu kod Kranja proteklog mjeseca pitanje migracija je zajednički izazov - rekao je on.

Varhelji je ponovio da je EU privržena saradnji sa svim partnerima u regionu u rješavanju migrantske situacije.

-Istovremeno ćemo ih nastaviti podržavati na njihom putu ka članstvu u EU. Načinjen je značajan napredak od migrantske krize 2015. i 2016. godine, međutim, morali bismo ostati oprezni kako bi izbjegli neke eventualne buduće krize - dodao je Varhelji.

On je ukazao da su nelegalne migracije u regionu usporene zbog pandemije kovida 19, te da su danas na relativno niskom nivou.

-Međutim, s obzirom na trenutnu situciju u Avganistanu, te sve veći pritisak u Turskoj, rizik jačanja nelegalnih migracija prema Balkanu ostaje visok, te se ne može isključiti mogućnost krize. Imperativ je da se djeluje pravovremeno i odlučno - upozorio je Varhelji.

Prema njegovim riječima, neophodna je uspostaviti čvrstu zaštitu granica i funkcionalni sistem azila, a migranti istovremeno moraju biti brzo registrovani jer drugačije neće biti moguće da se odredi ko bi trebao dobiti zaštitu i ostati a ko vraćen kući.

-Istovremeno trebaju nam robusne akcije protiv mreža trgovaca ljudima Komisije i EU agencije će nadgledati jačanje kapaciteta sistem azila u zemljama zapadnog Balkana u tijesnoj saradnji EU članica UNHCR-a - poručio je Varhelji.

Šef EU Delegacije u BiH Johan Satler istakao je, obraćajući se učesnicima regionalnog sastanka o migracijama u Sarajevu, da je riječ o forumu koji se održava u pravo vrijeme, te naglasio neophodnost regionalnog pristupa ovom problemu.

-Migracije su izazov i postoje problem kada se njima loše ili nikako ne upravlja - rekao je Satler ukazujući na aspekt ljudske empatije koji se ne smije zanemariti.

Navodeći da je često imao priliku razgovarati sa migrantima na ulicama Sarajeva,

Satler je istakao da ti ljudi često dolaze iz zemalja poput Maroka ili Alžira i nemaju pravo na izbjeglički status.

-EU ovdje u BiH na dnevnoj osnovi radi sa lokalnim zajednicama poput Blažuja, Velike Kladuše i Bihaća. Treba podržati ove zajednice jer se ne možemo praviti da migracije na njih nemaju nikakvog uticaja - rekao je Satler.

On je ukazao na to da je poslovna zajednica u BiH više zabrinuta pitanjem emigracija, zbog nedostatka kvalifikovane radne snage, te se na problem migracija može gledati i na taj način.

-Ključno pitanje danas je kako transformisati sistem migracija da se obezbijede osnovne humanitarne potrebe i prepoznaju potencijalne koristi. Za to je potrebno efikasan sistem upravljanja migrantima - rekao je Satler.

On je pozvao da svi zajednički rade na održivom sistemu migracija napominjući da je EU spremna da obezbijedi dodatna sredstva.

-Ali, BiH istovremeno mora preuzeti odgovornost. To uključuje i zajedničko prihvatanje ovog bremena. Zemlja se sastoji od dva entiteta i 10 kantona i nije uredu da je sav teret prebačen samo na dva kantona - dodao je šef Delegacije EU u BiH.

On je izrazio uvjerenje da je, kada je riječ o finanansiranju, na nivou BiH potrebno uključiti neka sredstva u budžet BiH za pitanje upravljanja migracijama kao i ojačati kapacitete Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara.

Satler je rekao da je načinjen određen napredak ali da predstoji još mnogo posla do održivog sistema migracija u BiH.

Ministar unutrašnjih poslova Slovenije Aleš Hojs zahvalio je predsjedavajućem Savjeta ministara Zoranu Tegeltiji što je rekao da BiH neće biti spavaonica za migrante na putu ka EU.

Hojs, čija je zemlja predsjedavajuća Savjetom EU, rekao je da EU ne treba spavaćih soba za migrante, već treba pomoć zemalja zapadnog Balkana kako bi se ujedinjenim snagama svi zajednički borili protiv ilegalnih migranata, među kojima može da bude terorista i drugih bezbjednosno opasnih lica.

-Niko u EU ne želi da bilo gdje bude spavaća soba za migrante - rekao je Hojs novinarima u sklopu regionalne konferencije za migracije koja se danas održava u Sarajevu.

On je naveo da je migrantska kriza jedno od najvažnijih pitanja posljednjih godina i da svi treba da se potrude da oni koji zahtijevaju pomoć - žene, djeca, oni koji bježe od rata, dobiju azil bilo gdje, ali da oni koji ne opravdavaju zahtjev za azil, budu vraćeni u svoje zemlje.

-Slovenija je u 2015. godini, kao i BiH, bila na udaru migranata kojima nije bio cilj da se zadrže, nego da idu ka drugim zemljama EU – Njemačkoj, Švedskoj i drugima - podsjetio je Hojs, navodeći da je ista situacija i danas na istočnim granicama EU, u Poljskoj, Litvaniji i Letoniji.

Hojs je konstatovao da su u posljednjih godinu i po pandemija virusa korona, hibridni rat koji, koristeći migrante, Bjelorusija vodi na granicama EU, i pad Avganistana u vlast talibana dodatno uticali da se veliki broj ilegalnih migranata uputi ka Evropi.

-Siguran sam da EU više neće dozvoljavati da migranti budu upotrijebljeni kao političko sredstvo, oružje za bilo kog unutar i van EU - istakao je Hojs, koji smatra da ima dovoljno političkih sredstava da se riješi problem sa Bjelorusijom, među kojima je i mogućnost uvođenja sankcija u Minsku, a ako bude potrebno, spoljne granice EU će biti obezbijeđene i ogradom.

Prema njegovim riječima, Poljska je do sada odbila pomoć EU kada je u pitanju situacija sa migrantima na granici sa Bjelorusijom i ovaj problem tretira kao svoj unutrašnji problem, ali ta kriza zavisi od bjeloruskog predsjednika.

Rekao je da će njegova zemlja raditi na tome da se region što prije u potpunosti integriše u EU.

-Što se tiče BiH, stav je Slovenije da je ovaj region oduvijek geografski i politički trebalo da bude dio EU. I zato ćemo, ne samo sada kada smo predsjedavajući Savjetom EU, nego i u narednim mjesecima i godinama raditi da se što prije u potpunosti integrišete u EU - poručio je Hojs.

Komesar Evropske unije za unutrašnje poslove Ilva Johanson istakla je, obraćajući se učesnicima regionalne konferencije, da će EU nastaviti blisko raditi sa zemljama zapadnog Balkana da se poboljša sistem azila kako bi zaštitu dobili oni kojima je potrebna, dok će ostali koji nelegalno borave na ovim prostorima bili vraćeni.

Ona je obraćajući se putem zum aplikacije učesnicima regionalne konferencije u Sarajevu istakla da će Evropska komisija i EU agencije zadužene za pitanja azila nastaviti da podržavaju zemlje regiona u tom području.

-Razvoj nacionalnih biometrijskih baza podataka i sistema registracije i dijeljenja podataka od suštinske je važnosti u zemljama zapadnog Balkana. Anticipirajući vaše EU članstvo ti sistemi bi trebali biti kompatibilni sa EU sistemima upravljanja granice - navela je Johansonova.

Ministarstvo bezbjednosti u Savjetu ministara je, prema riječima evropskog komesara za unutrašnje poslove, uradilo odličan posao pozivajući sve regionalne aktere na razgovor.

-Ohrabrujem BiH da nastavi graditi na dostignućima po pitanju upravljanja migracijama. EU radi zajedno sa vama svima po pitanju upravljanja migracijama. Migracijama se može upravljati samoako zajednički radimo - dodala je Johansonova.

Ona je ukazala da se do prije nekoliko mjeseci nije mogla očekivati situacija sa migrantima u Bjelorusiji kao i pad Avganistana, naglašavajući da postoji veliki rizik humanitarne krize.

-Moramo biti spremni da podržimo Avganistance u toj zemlji ali i u susjednim zemljama ukoliko bude velikih pokreta. Naša je moralna dužnost za zaštitimo ljude u skladu sa našim međunarodnim obavezama ali i da spriječimo opasnosti nelegalne migracije, što koriste trgovci ljudima koji ne vode računa o ljudskim životima.

Zbog toga je proteklog mjeseca pokrenut akcioni plan protiv krijumčarenja migranata - navela je Johansonova.

Komesar EU za unutrašnje poslove pozvala je BiH da se pridruži Fronteks sporazumu koji je odlična prilika za borbu protiv organizovanog kriminala i migranstkom krizom.

-Suštinski je graditi jaku politiku borbe protiv organizovanog kriminala, posebno, kada je riječ o krijumčarenju migranata. Pozdravljam nedavno potpisivanje ugovora o readmisiji sporazuma BiH i Pakistana i smatram da je bitno ispregovarati sličan aranžmane.Drago mi je čuti da je BiH pripremila teren za započinjanje pregovara sa Bangladešom. Mi iz EU ćemo vas podržati gdje god je moguće - rekla je Johansonova.

Evropski komesar za unutrašnje poslove zaključila je obraćanje na regionalnoj konfernciji ističući da se samo zajednički može obezbijediti upravljanje migracijama na siguran način.

Cikotić: BiH danas organizovanija nego prije godinu

Ministar bezbjednosti BiH Selmo Cikotić ocijenio je da BiH danas organizovanije i bezbjednije upravlja migracijama nego prije godinu, navodeći da je, u odnosu na 6.000 do 8.000 migranata, koliko je ranije bivalo smješteno u privremenim prihvatnim centrima, posljednjih mjeseci broj opao na 2.500.

On je zahvalio angažmanu institucija na različitim nivoima vlasti i istakao da je učinjeno nekoliko krupnih iskoraka u vezi sa donošenjem političkih i strateških dokumenata, čime je stvoren okvir za upravljanje migracijama.

-Napravljeni su značajni pomaci u smislu kontrole istočne granice, upravljanjem migrantskim centrima, preuzimanjem odgovornosti za proces migracija od međunarodnih organizacija na račun institucija BiH - rekao je Cikotić.

On je napomenuo da, uprkos svim ovim naporima i pozitivnim rezultatima, još ima određenih otvorenih pitanja zbog nedostatka političkog konsenzusa i efikasne koordinacije svih koji bi trebali imati učešće u upravljanju migracijama.

Cikotić je naveo da BiH ima hronični problem sa nedostatkom finansijskih i tehničkih sredstava, kao i broja ljudi u agencijama koje su direktno uključene u proces upravljanja migracijama.

On je istakao da se BiH sa svim svojim iskustvima u upravljanju migracijama odlučila kao prva zemlja u regionu da organizuje ministarsku konferenciju o ovom problemu, za koji je istakao da je transkontinentalni i da ga nijedna zemlja ne može sama riješiti.

Cikotić je zahvalio svim kolegama iz regiona, od Turske, preko cijelog Balkana, do Austrije, što su na visokom nivou zastupljene na konferenciji, kao i međunarodnim organizacijama koje su uzele učešće.

-Želimo da diskutujemo o dosadašnjim iskustvima, budućim izazovima i dosadašnjoj saradnji kako bismo efikasnije upravljali ovim procesom - rekao je Cikotić i izrazio nadu da će konferencija unaprijediti saradnju u regionu i sa EU, te svaku zemlju u pogledu ovog bezbjednosnog izazova učiniti u određenoj mjeri bezbjednijom i stabilnijom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.