EU daje 600 miliona evra za projekte na Balkanu

Beč - Zemlje zapadnog Balkana dobiće od Evropske unije 600 miliona evra za energetske, saobraćajne i željezničke projekte.

To je dogovoreno juče na Samitu zemalja zapadnog Balkana u Beču koji je okupio lidere regiona i EU, a koji je otvorio austrijski kancelar Verner Fajman.

- Moramo da učinimo šta možemo da bismo izgradili stabilne i pouzdane ekonomske uslove i društvene odnose - rekao je Fajman i zahvalio svima koji su inicirali samit i onima koji, kako je rekao, ovim teškim vremenima insistiraju na ideji da je region jedinstven.

Austrijski vicekancelar i ministar privrede Rajnhold Miterlene je nakon samita istakao da je time što će sa 600 miliona evra podržati razne projekte, EU pokazala da ne daje samo izjave, već i novac.

Dogovoreni paket podrške predviđen je za deset različitih projekata koji će biti pokrenuti u narednom periodu, a među kojima je autoput Niš - Priština - Drač, čija je izgradnja najavljena već za iduću godinu te modernizacija željezničke pruge između Beograda i Sarajeva. Miterlener je saopštio da su potvrđena 24 projekata, koji će biti realizovani narednih godina u vrijednosti oko 7,7 milijardi evra, a cilj je da u idućih 15 godina bude otvoreno 200.000 novih radnih mjesta.

Njemački kancelar Angela Merkel je po završetku samita izrazila zadovoljstvo dinamičnom saradnjom u regionu i ukazala na to da su se premijeri regiona i bez prisustva austrijskog i njemačkog kancelara i predstavnika Evropske komisije, sastajali i razgovarali o problemima.

- Moramo podržati nadu i budućnost u regionu, a to EU već čini - poručila je Merkelova, koja je posebno zadovoljna jer su uoči samita riješeni brojni bilateralni problemi, poput sporazuma u dijalogu Beograda i Prištine.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić, koji je govorio u ime cijelog regiona na konferenciji za novinare, naglasio je da zemlje zapadnog Balkana pripadaju Evropi i žele da budu u EU, ali podvukao da region na EU ne gleda kao na bankomat, već kao na organizaciju sa kojom dijeli iste vrijednosti.

- Zato danas ne insistiramo samo na novčanoj pomoći, već političkoj podršci i duboko smo zahvalni tome, a sposobni smo da dovoljno zaradimo sami - naglasio je Vučić.

Na sjednici premijera o ekonomskoj situaciji i reformskim procesima u regiji učestvovao je i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić. On je zahvalio na novom pristupu EU reformskim procesima u BiH i dodao da su domaće vlasti opredijeljene za to da sprovode neophodne reforme za napredak ka EU. Ključan dokument za sprovođenje socio-ekonomskih reformi je usvojena reformska agenda, a Zvizdić uvjerava da ona neće ostati mrtvo slovo na papiru.

- Iskreno vjerujem da ću sljedećeg puta kada se budemo sastali na ovako značajnom skupu, imati tu čast da vas informišem o konkretnim rezultatima koje smo postigli te da ćemo u tom momentu moći da izvijestimo i da smo napravili naredan značajan korak u procesu približavanja članstvu u EU, a to je i podnesena aplikacija za članstvo – zaključio je Zvizdić.

Ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak ukazao je na značaj infrastrukturnih i energetskih projekata za koje je BiH dobila podršku EU, kao što je most u Gradišci, te pozvao EU da podrži što više sličnih projekata.

- Ovaj most direktno doprinosi bržem povezivanju BiH i RS sa EU - kazao je Crnadak i pozvao EU da podrži što više sličnih projekata.

Iz Beča je stiglo i važno ohrabrenje za otvaranje pregovaračkih poglavlja sa Srbijom, a evropski komesar za susjedsku politiku Johanes Han je ocijenio da bi to što prije trebalo učiniti, možda već iduće godine.

Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc je naglasio da je mirovni projekat EU nedovršen bez zemalja zapadnog Balkana, a šef nemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer objasnio je da je Nemačka inicirala Berlinski proces, čiji je bečki Samit nastavak, sa ciljem da podstakne i ubrza proces približavanja zapadnog Balkana EU, ali i rješavanja konflikata.

Zamjenik ministra inostranih poslova BiH Josip Brkić ocijenio je da je potrebna odlučnija politička volja zemalja regiona i angažman EU za rješavanje brojnih neriješenih bilateralnih pitanja. Brkić je na panel-diskusiji pod nazivom "Bilateralni problemi na zapadnom Balkanu - uklanjanje prepreka za pristupanje EU", podsjetio da se otvorena pitanja odnose na granice, statusna pitanja, raseljene i nestale i neslaganja u tumačenju prošlosti.

U Beču je juče u sklopu samita o zapadnom Balkanu održan i sastanak privrednih komora regiona.

Ebrd

Denis Zvizdić razgovarao je u Beču sa delegacijom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i pozvao ovu finansijsku instituciju da bude dio ekonomskog oporavka BiH. Tokom sastanka je razgovarano o modalitetima infrastrukturnih projekata i predloženo nekoliko područja u kojima bi partner bio EBRD. Zvizdić je pozvan na konferenciju EBRD-a u Londonu u februaru 2016. godine, a predložio je da idući godišnji sastanak EBRD-a 2017. bude u Sarajevu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.