Emanuel Salinas: Na ekonomski oporavak zemlje uticaće brzina dolaska vakcine i vakcinacija

SARAJEVO - Šef Kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas izjavio je u intervjuu Srni da se vakcina protiv virusa korona čini kao svjetlo na kraju tunela, te da će brzina njenog dolaska u BiH i brzina vakcinacije stanovništva uticati na tok pandemije i ekonomskog oporavka zemlje.

Salinas je rekao da neka istraživanja pokazuju da je veliki dio stanovništva BiH još pod uticajem teorija zavjere i dezinformacija u vezi s vakcinom.

"To je zabrinjavajuće i pokazuje da će, osim same nabavke vakcina, biti potrebno i sprovođenje aktivnosti na pružanju tačnih informacija, da bi se došlo do preokreta kada je riječ o dezinformacijama koje mogu dovesti do toga da stanovništvo i ekonomija ostanu ugroženi duže nego što je to potrebno", istakao je Salinas.

Prema njegovim riječima, ekonomska kriza uzrokovana kovidom 19 je najdublja kriza sa kojom se svijet suočava nakon Drugog svjetskog rata.

"Kriza i dalje traje i neizvjesnost je velika", istakao je Salinas i dodao da Svjetska banka prati ekonomska kretanja u BiH i radi određene prognoze u smislu uticaja.

Prognoza - u 2020. ekonomski pad u BiH četiri odsto

On je rekao da posljednje prognoze Svjetske banke navode da će u BiH u 2020. doći do ekonomskog pada od oko četiri procenta, uglavnom kao posljedica povećanja broja novih slučajeva zaraze virusom korona, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inostranstva.

Salinas je naveo da je je to još znatno manji pad nego u nekim drugim evropskim zemljama, ali da za ekonomiju BiH to, ipak, predstavlja snažan pad, s obzirom na to da je ona dosta manja nego što bi mogla i trebala biti.

"Na primjer, naše ranije procjene navode da bi uz rast od tri odsto godišnje, što je stopa rasta koja se bilježila prethodnih pet godina, BiH trebalo više od 100 godina da dostigne sadašnji standard EU. Stoga, iako neko može reći da pad od četiri procenta i nije toliko velik, ipak je mnogo veći nego što BiH može priuštiti", naglasio je Salinas u pisanom intervjuu.

Prema njegovim riječima, u ovoj godini se u BiH očekuje povećanje rasta uz oporavak ekonomije, ali su vrijeme i dinamika oporavka krajnje neizvjesni.

Šef Kancelarije Svjetske banke navodi da pandemija dovodi do promjena u privredi, proizvodnji, uslugama, čak i društvenim interakcijama na načine koji se tek sada počinju razumijevati, ali koje će vjerovatno potrajati.

Salinas smatra da će u BiH neki sektori iz svega ovoga izaći jači, a drugi, koji su i ranije bili osjetljivi, će se suočiti s ubrzanim trendom pada.

Prema njegovim riječima, te se promjene odvijaju na globalnom planu i još je prerano da bi se vidjeli njihovi krajnji efekti.

"Za BiH kriza će pokazati da žuobičajno poslovanjež nije dovoljno dobro i ako želimo poslovni sektor koji je jak i otvara, ne samo veći broj, već i bolja, radna mjesta, trebamo prestati otežavati postojećim poslovnim subjektima da rastu, a novima da se otvaraju. Rekao bih da nas je prošla godina naučila da očekujemo neočekivano, tako da svaka prognoza koju sada damo, može za par sedmica ili mjeseci biti irelevantna", istakao je Salinas.

Podrška zdravstvenom sektoru

Govoreći o zdravstvenom sektoru BiH, Salinas je rekao da će mu Svjetska banka pružiti podršku, uz uslov da će sredstva koja Banka pruži rezultovati reformama koje su sektoru potrebne.

Prema njegovim riječima, pružanje finansiranja bez rješavanja sistemskih nedostataka koji pogađaju sektor ne bi bilo odgovorno i išlo bi na štetu stanovništva BiH, a unapređenje kvaliteta i održivosti zdravstvenog sektora u zemlji nije pitanje pukog upumpavanja novca u ovaj sektor.

"Zdravstveni sektor u BiH suočava se s brojnim nedostacima. Nema jasnog nadzora u smislu trošenja sredstava koja se izdvajaju za sektor, sektor već dugo vremena akumulira neizmirene dugove, a ti dugovi sada postaju neodrživi u najgore vrijeme. Ovo je vrijeme kada je potreban sistem koji je dobro finansiran i koji ima materijal, opremu i ljudske resurse za pružanje odgovora na ovu pandemiju", istakao je Salinas.

On je naveo da više od 10 odsto budžeta ide na zdravstvo, te da za sada postoji nesklad između novca koji se troši i rezultata koji se ostvaruju, u smislu kvaliteta usluga pruženih stanovništvu, što ukazuje na potrebu za reformom zdravstvenog sektora, kojom će se brojne stvari riješiti.

"Prvo, bolji nadzor u smislu korištenja sredstava na mnogo transparentniji i strateški način. Bolji načini procjene kako se novac pretače u rezultate. Takođe znamo i da postoji neusklađeno trošenje novca na naknade medicinskom osoblju. Sve to zahtijeva reformu u smislu raspodjele sredstava, načina pružanja stimulacije po učinku i da se omogući da se ljudi mogu izjasniti o kvalitetU usluga koje im se pružaju", naglasio je Salinas.

On je rekao da sve ovo zvuči složeno, ali da se može ostvariti kroz reformu sistema.

"Sa vlastima u BiH radimo na pripremi programa koji će pomoći na rješavanju tih pitanja i utvrđivanju reforme koja je sektoru potrebna, da bi bio bolje finansiran, bolje opremljen i imao ljudske resurse sa boljim i pravičnijim prihodima za napore koje ulažu i usluge koje pružaju stanovništvu", dodao je Salinas.

U pripremi nova strategija za BiH za period 2021-2025

Kada je riječ o planovima, Salinas je rekao da Svjetska banka radi na pripremi nove strategije za BiH za period 2021– 2025.

"Rad smo prvobitno započeli početkom prošle godine, ali smo morali prekinut zbog izbijanja pandemije kovida 19. Sada ponovo nastavaljamo rad na izradi strategije u saradnji sa vlastima, privatnim sektorom i civilnim društvom u BiH, da bi obezbijedili da rezultujući program Grupacije Svjetske banke u potpunosti odrazi razvojne prioritete zemlje", naglasio je Salinas.

Prema njegovim riječima, program Svjetske banke za naredne godine fokusiraće se na rješavanje dobro identifikovanih prioriteta, uključujući unapređenje ljudskog kapitala, putem bolje zdravstvene zaštite i obrazovanja.

On je naveo da je među prioritetima jačanje efikasnosti javnog sektora, omogućavanje rasta privatnom sektoru, kroz olakšanje poslovanja firmama putem eliminacije nepotrebne birokratije i smanjenja prilika za korupciju, te smanjenje osjetljivosti zemlje na klimatske promjene i rizike životne sredine.

!Često nas pitaju da li je kovid 19 promijenio buduće prioritete zemlje. Mislimo da nije. Pandemija nije uklonila izazove sa kojima se zemlja suočavala, već je zapravo povećala hitnost njihovog rješavanja", zaključio je Salinas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.