Dvije decenije veta u Predsjedništvu BiH: Ko je i zbog čega zaustavljao destruktivne odluke

SARAJEVO, BANjALUKA - Mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa u Predsjedništvu BiH je aktiviran gotovo 30 puta u protekle dvije decenije zbog procjena da su određeni akti štetni po Republiku Srpsku, odnosno FBiH, a zvanični podaci ukazuju da iza gotovo svakog veta stoji srpski član u toj instituciji što, prema ocjenama upućenih, do srži otkriva kakve se politike vode u BiH.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa u Predsjedništvu BiH od 2006. godine aktiviran je gotovo 30 puta, a u najvećem broju slučajeva veto je uložio srpski član Predsjedništva.
• Srpski predstavnici su u više od 20 slučajeva zatražili potvrdu Narodne skupštine Republike Srpske, koja je uglavnom podržala veto, čime sporne odluke nisu stupile na snagu.
• Bošnjački predstavnici uložili su tri veta, sva tri Haris Silajdžić, dok Željko Komšić nije iskoristio mehanizam veta nijednom tokom četiri mandata.
• Najviše veta uložio je Milorad Dodik, a aktuelni srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović do sada je aktivirala pet veta, uključujući i posljednji u vezi sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika.
• Sagovornici ocjenjuju da statistika pokazuje da je mehanizam veta najčešće korišćen kao odgovor na preglasavanje srpskog člana Predsjedništva, dok bošnjački predstavnici za tim nisu imali potrebu, a hrvatski ga, prema njihovim tvrdnjama, nisu koristili zbog političkih okolnosti.

Predsjedništvo je najviši kolektivni organ izvršne vlasti, predstavlja i simbolizuje suverenitet BiH, a zadatak mu je, kako piše i u Poslovniku o radu, koordinisati, odnosno usklađivati rad njenih institucija i braniti interese entiteta, što se odnosi na konstitutivne narode i sve građane.  Nadležnosti Predsjedništva propisane su Ustavom BiH, a mahom se odnose na vođenje spoljne politike, imenovanje međunarodnih predstavnika BiH, predstavljanje u međunarodnim organizacijama, te na izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine BiH i vršenje vrhovne komande i kontrolu nad Oružanim snagama BiH u skladu sa Ustavom BiH i zakonima.

Odluke o ovim pitanjima Predsjedništvo donosi konsenzusom, a posljednjih godina zabilježeni su brojni pokušaji da se određene odluke izglasaju na način da bude preglasan član Predsjedništva koji se bira na teritoriji Republike Srpske.

Posljednji takav slučaj, koji prema mišljenju aktuelnog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića još nije završen, tiče se Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika koja je jedna od rijetkih institucija na nivou BiH koja je predviđena Dejtonskim sporazumom.

Nakon turbulencije i odluka o ukidanju mehanizma veta i vraćanje stranih članova te prijedloga o imenovanju novih, s kojima nije bila saglasan član Predsjedništva iz Srpske. Tačka je stavljena u Narodnoj skupštini gdje je, dvotrećinskom većinom, ovjeren stav Cvijanovićeve o tome da je ta odluka destruktivna po vitalne interese Srpske te nije ni stupila na snagu.

Ustavom BiH i Poslovnikom Predsjedništva je, naime, propisano da u slučaju nepostizanja konsenzusa o određenim tačkama na dnevnom redu te ukoliko, ipak, dva član usvajaju odluku, ona postaje pravosnažna 72 časa poslije pod uslovom da treći član ne uloži veto.

Član Predsjedništva koji nije saglasan može je proglasiti destruktivnom za vitalni interes nakon čega na scenu stupaju Narodna skupština, ako je član iz Srpske donio proglašenje, bošnjački klub u Domu naroda u FBiH ako je bošnjački član uložio veto, odnosno hrvatski klub ako se odlučio na to hrvatski član.

-  Ukoliko takav proglas bude potvrđen dvotrećinskom većinom glasova u roku od 10 dana po upućivanju, osporavana odluka Predsjedništva neće imati učinka  - definisano je to u postojećim aktima.

Od ugovora do poziva

Presjek uloženih veta od 2006. pokazuje da Komšić, kao funkcioner kome je ovo četvrti mandat u fotelji namijenjenoj hrvatskom narodu nijednom nije uložio veto, a jedina tri veta u ime Bošnjaka uložio je Haris Silajdžić koji je bio bošnjački član Predsjedništva u mandatu 2006 – 2010. godina.

Taj mehanizam je iskoristio nakon što je glasao protiv odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora BiH i Hrvatske, odnosno Crne Gore o dvojnom državljanstvu kao i odluke o ratifikaciji osnovnog ugovora između BiH i SPC. Prva dvije odluke su potvrđene u FBiH i nisu stupile na snagu, dok je treća, usljed izostanka te podrške, stupila na snagu.

Iz podataka Predsjedništva BiH, koji su dostavljeni "Glasu Srpske", vidi se da su srpski kadrovi u ubjedljivo najvećem broju slučajeva tražili taj vid zaštite zbog preglasavanja.

U više od 20 slučajeva je zatražena zaštita i stav Narodne skupštine koja je u većini predmeta i potvrdila stav srpskog člana Predsjedništva usljed čega osporena odluka, usvojena u Sarajevu, nije ni stupila na snagu.

Srpski kadrovi, među kojima su od 2006. bili Nebojša Radmanović, Mladen Ivanić, Milorad Dodik i Cvijanovićeva koja je u mandatu, stavljali su veto na odluke koje su se, između ostalog, odnosile na različite akte.

Radmanović je digao glas protiv zaključaka Predsjedništva BiH koji se ticao arhivske građe, zatim protiv odluke da UN traži da Srbija ispoštuje odluku Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije za genocid te one o opozivu Brane Pećanca - generalnog konzula BiH u SAD, zbog govora na skupu povodom Dana Srpske – 9. januara u Čikagu.

Najviše veta bilo je u mandatu Milorada Dodika. Dio je potvrđen u NSRS, a među njima i onaj nakon glasanja o posjeti tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića BiH u vrijeme tamošnjih akata na imovinu SPC.

Veto Cvijanovićeve u vezi sa članovima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika je njen peti po redu na poziciji srpskog člana u Predsjedništvu.

Na listi aktiviranih mehanizama sa njenim potpisom je i onaj u kojem je zatražila zaštitu nakon što su Bećirović i Komšić, putem zaključaka, optužili Srpsku za napad na Dejton i ugrožavanja ustavnopravnog poretka BiH. Zaključak, na kraju, nije stupio na snagu jer je stav Cvijanovićeve dobio podršku dvije trećine poslanika u republičkom parlamentu u jeku napada na Srpsku tokom procesa protiv Dodika kao njenog predsjednika.

Ivanić je mehanizam iskoristio nakon što je Predsjedništvo BiH usvojilo izjavu povodom prijedloga britanske rezolucije u UN o Srebrenici.

Poruke

Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić za "Glas" kaže da je i više nego jasno da je Srpska jedina na strani zaštite ustavnog poretka u BiH.

- Ako su izabrali taj put preglasavanja, neka kasnije ne postavljaju pitanje zašto smo došli u situaciju da se BiH raspada. Srpska je uvijek imala obzira i pazila da ne izazove sukobe ili bilo šta slično radi svojih odluka i bila je spremna da komunicira. Način na koji Bećirović želi da dovede stvari do svršenog cilja, kršeći ustavni poredak i volju jednog naroda i institucije, jasno pokazuje da je to prije državni terorizam nego državništvo – kategoričan Stevandić.

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski kaže da je statistika i više nego jasna.

- Činjenica da su Bošnjaci u četiri mandata imali faktički dva člana Predsjedništva, Srbi jednog, Hrvati nijednog, dovodi do toga da ta dva bošnjačka člana nadglasaju onog iz Srpske koji, potom, relativno često povlači veto. Komšić i ne bi mogao da uloži veto, jer konačan stav daje, u njegovom slučaju, Hrvatski klub u Domu naroda parlamenta FBiH. Iz toga se vidi sve i zašto taj čovjek nikada nije ni pomislio da uloži veto, a kamoli da ga i primeni - rekao je Sitarski za “Glas”.

Kod Bošnjaka, dodaje, nije bilo potrebe za stavljanjem veta jer su, istakao je, imali priliku da preglasaju jednog člana kojeg ne kontrolišu – srpskog.

- Njima nije do veta, a Hrvatima nije dostupno jer nemaju svog člana. Onaj koji u njihovo ime obavlja tu funkciju beži od veta kao, kako se kaže, đavo od krsta da se ne bi videlo da nema realnu podršku Hrvata - zaključio je Sitarski.

Odluke koje Predsjedništvo nastoji donijeti konsenzusom

• vođenje spoljne politike
• imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH 
• predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama i institucijama ili bilo koji zahtjev za članstvo u njima
• pregovore, otkaz i ratifikovanje ugovora BiH
• sprovođenje odluka Parlamentarne skupštine

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.