Dvanaest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sp

Premijer Milorad Dodik smatra da je budućnost BiH isključivo u Dejtonskom sporazumu... Ombudsman BiH Vitomir Popović upozorava da je Mirovni sporazum ozbiljno ugrožen i da BiH prijeti raspad

OD PARAFIRANjA Dejtonskog mirovnog sporazuma, 21. novembra 1995. godine, BiH se nije nalazila u dubljoj krizi. Brojni analitičari upozorili su ovih dana da etničke podjele podsjećaju na one prijeratne, a prvi put, nakon 12 godina, pojedini domaći i međunarodni zvaničnici se ne ustručavaju da pominju i mogućnost novih sukoba. Savjet ministara je u tehničkom mandatu, Parlamentu BiH prijeti blokada, a bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva BiH vode neku svoju politiku... Dvanaest godina po okončanju rata, stiče se utisak da u Dejtonski skrojenoj državi nije tijesno samo Srbima. Hrvatima dvoentitetska BiH, kako su naznačili u svojim najnovijim deklaracijama, ne garantuje ravnopravnost i, stoga, traže promjenu državnog uređenja i federalizaciju BiH. Bošnjaci su, sa treće strane, za jačanje države, centralizaciju vlasti i slabljenje entiteta do njihovog konačnog ukidanja. Ipak, premijer Srpske i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik smatra da je budućnost BiH isključivo u Dejtonskom mirovnom sporazumu i da Dejtonski ustav treba, konačno, potvrditi i u Parlamentu BiH, jer će se na taj način vidjeti ko jeste, a ko nije za dejtonsku BiH. Osim toga, Dodik je izjavio da je većina nadležnosti koje je Srpska imala po izvornom Dejtonu, a u međuvremenu prenijela na nivou BiH, nije izazvala pravi efekat. Kao primjer naveo je reformu vojske u BiH, koja je trebala, između ostalog, da smanji izdvajanja za ove potrebe, da bi se pokazalo da su troškovi vojske porasli za dva odsto. Dodik je istakao da su samo tri ovlašćenja prenesena na državni nivo u skladu sa Ustavom BiH i to vojska, indirektno oporezivanje i granična služba. Sve ostalo izglasano je pod velikim pritiskom međunarodne zajednice. - Revizija prenesenih nadležnosti, koju radi vlada Srpske je u toku, od toga nećemo odustati, ali to neće biti nimalo lagan ni brz proces - podvukao je Dodik. U HDZ 1990. smatraju da je Dejtonski ustav napravio neravnopravnu podjelu zemlje na dva entiteta i tri konstitutivna naroda i da je stoga potpuno neprovodiv u smislu stvaranja funkcionalne BiH. - To se pokazalo i u ovih proteklih 12 godina i to je najveći nedostatak Dejtonskog sporazuma - rekao je portparol HDZ-a 1990. Draženko Primorac za naš list. BiH je, prema njegovim riječima, neophodan novi Dejton, odnosno nova međunarodna konferencija na kojoj će učestvovati svi oni koji su potpisali Mirovni sporazum. Generalni sekretar SDA Amir Zukić ocijenio je da je Dejtonski sporazum donio mir u BiH i da je to njegov najveći doprinos, ali i istakao da Mirovni sporazum treba dograđivati. Da je Dejtonski mirovni sporazum ozbiljno ugrožen i da BiH prijeti raspad smatra ombudsman BiH Vitomir Popović. Za "Glas Srpske" Popović je ocijenio da je posljednja mjera visokog predstavnika ugrozila unutrašnju strukturu BiH, koja se temelji na dva ravnopravna entiteta i Brčko distriktu kao posebnoj jedinici lokalne samouprave. Odluka visokog predstavnika, istakao je Popović, stvorila je mogućnost da dva naroda preglasavaju treći. To su Srbi već doživjeli, kada su predstavnici bošnjačkog i hrvatskog naroda, bez obzira na protivljenje srpskog donijeli odluku o referendumu koji je imao za cilj nezavisnost bivše Republike BiH. Ponovnim stvaranjem mogućnosti preglasavanja, srpski narod bi, u najkraće vrijeme, konstatuje Popović, bio sveden na status nacionalne manjine i ne bi bio u mogućnosti da ostvaruje ni najelementarnija prava koja su mu kao jednom od najstarijih naroda na ovom prostoru zagarantovana. - To bi izazvalo krizu dublju od one iz 1990. godine. Dejtonski sporazum je došao do tačke u kojoj mora da se vrati u pozicije propisane dejtonskim normama ili međunarodna zajednica mora da konstatuje da nema Dejtonskog sporazuma - rekao je Popović. On je upozorio da bi, ako kriza potraje i ukoliko se BiH ne vrati izvornom Dejtonu, moglo doći i do konačnog raspada BiH. Na sličnom principu se, podsjetio je, raspala i bivša SSSR i SFRJ. Podsjećamo da je Dejtonskim sporazumom i zvanično okončan rat u BiH. Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. u vojnoj bazi Rajt-Peterson u gradiću Dejton, u SAD, poslije tronedjeljnih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i Jugoslavije, uz posredovanje SAD. BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Sporazum su, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Vorena Kristofera, parafirali Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Tri sedmice kasnije, 14. decembra 1995, Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisala mirovni sporazum u Jelisejskoj palati u Parizu. Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji Ujedinjenih nacija, Završnom helsinškom aktu i drugim dokumentima OEBS-a i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma isključivo na miroljubiv način. M. RADETIĆ LAJČAKOVA POLICIJA Vitomir Popović je izjavio da visoki predstavnik formira poseban antikorupcioni tim, kao vrstu policije i " da to znači da se on slaže sa činjenicom da SIPA, OSA, Granična policija i druge policije u BiH ne funkcionišu". - Drugo je pitanje da li on ima pravo na takvo nešto i kakva će biti ovlašćenja tog tima, izuzev, ako neće da služi u političke svrhe kažnjavanja neposlušnih političara - prokomentarisao je Popović. USTAV Na pitanje da li bi poslanici HDZ-a 1990 u Parlamentarnoj skupštini BiH glasali sa Ustav BiH, odnosno Aneks 4. Dejtonskog sporazuma Draženko Primorac je odgovorio na mu ne pada na pamet da izglasa da ga nema. Amir Zukić je, odgovarajući na isto pitanje, konstatovao da je Ustav BiH već zaživio i da ne vidi zašto bi ga formalno-pravno trebalo potvrđivati. - Umjesto toga, trebamo insistirati na izmjenama i dopunama Ustava BiH - poručio je Zukić. RADMANOVIĆ Samo nekoliko dana prije zvaničnog obilježavanja dvanaestogodišnjice potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, srpski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović je upozorio da je glavni uzrok krize u BiH upravo osporavanje i urušavanje Dejtonskog sporazuma u šta se, kako je istakao, upustio jedan broj međunarodnih zvaničnika. Prema ocjeni Radmanovića za stabilnost BiH od presudnog je značaja poštovanje Dejtonskog sporazuma, naročito Aneksa 4 Ustava BiH. - Ustavna rješenja u BiH mogu biti donesena samo dogovorom tri konstitutivna naroda i dva entiteta - poručio je Radmanović. DA LI SU STANOVNICI SRPSKE ZADOVOLjNI UGOVOROM KOJI JE PREKINUO RAT U BiH Mir jedino dobro DVANAEST godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma stanovnici Republike Srpske nisu zadovoljni primjenom njegovih odredbi. Dok jedni smatraju da se sporazum ne primjenjuje dosljedno, drugi vjeruju da ga je potrebno mijenjati. Svi se slažu u jednom, da je mir jedino dobro koje je ovaj dokument donio. Rudarski tehničar iz Istočnog Sarajeva Vid Jukić rekao je da je sav uspjeh Dejtonskog sporazuma u tome što je zaustavio rat. Sve ostalo nije donijelo očekivane rezultate. - Ne vidim poseban napredak u zapošljavanju, povratku, a posebno oživljavanju privrede. Narod sve lošije živi pa smo i poslije 12 godina na početku - smata Jukić. Njegov sugrađanin Mladen Kapor napomenuo je da je Dejtonski sporazum veoma kompleksan i nije uspio u potpunosti. - Osim mira koji je donio, smatram da je njegov najveći uspjeh priznavanje Republike Srpske. Međutim, sada je i to na klimavim nogama - rekao je Kapor. Pogonski inženjer iz Prijedora Krstan Jokić vjeruje u sporazum i za njega on je uspio samim tim što je njegovim potpisivanjem prestao rat. - Opravdao je svoje postojanje jer je, ako ništa drugo, spasio život mnogima. Možda bi ga jedino trebalo dopuniti u nekim segmentima - izjavio je Jokić. Prijedorčanka Radmila Mrđa napominje da ne bi trebalo mijenjati Dejtonski mirovni sporazum iako postoje neke stvari koje su u njemu urađene na uštrb Srba. - Na kraju krajeva, sve dok sva tri naroda okrivljuju jedni druge teško će mir biti stabilan. Ipak, vjerujem da u postojanju Republike Srpske ovaj značajan dokument ima posebno mjesto - rekla je Mrđa. Draženi Vuleti iz Banje Luke najvažnije je da je sporazum iz Dejtona donio mir. Međutim, istakla je, 12 godina poslije u BiH život nije dobar, jer i dalje nema posla, a cijene divljaju. Banjolučanin Mladen Jakšić i 12 godina poslije potpisivanja mirovnog sporazuma nije zadovoljan. - Opet imamo političku krizu, što je veoma loše. Osim što je uspostavljen mir pomenuti sporazum nije donio ništa dobro. Sada je još gore, jer ne živimo kako smo očekivali - kazao je Jakšić. Ratni vojni invalid iz Bijeljine Novo Trifunović napomenuo je da je ovaj dokument u suštini dobro zamišljen. - Međutim u posljednjih godinu dana sporazum je kritikovan što je bilo usmjereno protiv Republike Srpske. Sporazum treba dosljedno primijeniti i svima će biti dobro - rekao je Trifunović. Slično misli i njegov sugrađanin Spasoje Prtvar koji smatra da je mirovni sporazum ispunio svoju osnovnu funkciju. - Iako je bilo pokušaja promjene ovog sporazuma, mislim da je jedino prihvatljivo rješenje za sve narode u BiH njegova dosljedna primjena - pojasnio je Prtvar. Novinar iz Mrkonjić Grada Dragana Ivanović kazao je da je ovo za BiH izuzetno važan dokument, da bi se on olako i po volji jednog naroda mogao mijenjati. - Neki političari iz Sarajeva bi trebali da svoju energiju utroše na dosljedno sprovođenje sporazuma, a ne na stalno zagovaranje njegove promjene - izjavila je Dragana Ivanović. Tode Milekić, takođe iz Mrkonjić Grada rekao je da svi narodi u BiH nisu zadovoljni onim što su dobili po zaključenju Dejtonskog sporazuma. - Treba da učinimo sve da se u BiH nastavi živjeti kako je ustrojeno Dejtonskim sporazumom. Osim toga, u pitanje ne smije da dođe opstanak Republike Srpske - dodao je Milekić. Refik Grgić iz Gradiške Dejtonski sporazum okarakterisao je kao dobar. Ipak, smatra on, sporazum ima i ograničenja zbog kojih se BiH ne može dalje razvijati. Gradiščanin Boško Grgić kaže da je ovaj sporazum dobar samo na papiru, ali se nije kao takav pokazao u praksi. - Ovaj sporazum bi trebalo održati u izvornom obliku dok se sve strane konsenzusom ne dogovore da ga treba mijenjati - napomenuo je Boško Grgić. Vesna Vasković i Ljubica Avram iz Nevesinja su se složile u da Dejtonski sporazum neće imati uspjeha sve dok na ovim prostorima politiku "kroje" ličnosti poput Harisa Silajdžića. E. G. S.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.