Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941”: Prvi put nam je zabranjeno da postavimo krst nad jamom

Poslije 11 godina tokom kojih smo postavili devet drvenih krstova nad jamama u koje su prije osam decenija, na početku genocida NDH nad srpskim narodom, bacani Srbi, doživjeli smo da nam je zabranjeno da postavimo krst, kaže u intervjuu za “Glas” Dušan Bastašić, predsjednik Udruženja “Jadovno 1941” čiji članovi su i ove godine obilježili sjećanje na stradanje više od 38.000 Srba u kompleksu ustaških logora Gospić - Jadovno - Pag u nekadašnjoj NDH.

Bastašić ističe da su za ovogodišnje obilježavanje Dana sjećanja na Svete novomučenike jadovničke, 24. juna, dobili blagoslov patrijarha Porfirija, kao i episkopa gornjokarlovačkog Gerasima.

- Ove godine smo Dan sjećanja obilježili 19. juna, jer je ljudima odgovaralo da to uradimo vikendom umjesto na sam Dan sjećanja, 24. juna. Okupili smo se u Smiljanu kod crkve Svetog Petra i Pavla u kojoj je kršten Nikola Tesla i u kojoj je službovao Teslin otac i doživjeli neprijatnost prije nego što je počeo parastos - kaže Bastašić.

GLAS: Šta se dogodilo?

BASTAŠIĆ: Kao i svake godine, uredno sam prijavio javni skup i tražio dozvolu da postavimo krst kod jame Badanj, za koju se pretpostavlja da je progutala više Srba nego Šaranova jama i za čijom preciznom lokacijom smo godinama tragali. U novembru smo došli do precizne lokacije i tražio sam dozvolu da tu postavimo krst. Dobio sam saglasnost od gospićke policije, ali kada smo došli u Smiljan, predstavili su mi čovjeka iz Ličko-senjske policijske uprave koji mi je saopštio da je nedavno izabrani gradonačelnik Karlobaga Boris Smojver iz HDZ-a izričito zabranio da se kod jame Badanj postavi krst.

GLAS: Zašto?

BASTAŠIĆ: Ne znam. Za mene je ta odluka potpuno nerazumna iz ugla tog gradonačelnika. Kada sam se tome suprotstavio i rekao da sam dobio saglasnost od policije, taj gospodin iz Ličko-senjske policijske uprave mi je rekao da nam u slučaju da postavimo krst, pored visokih novčanih sankcija od 50.000 kuna, prijete i druge zakonom propisane mjere. U stvari, ne ako postavimo krst, već samo ako počnemo skidati krst sa kombija.

GLAS: I šta ste uradili?

BASTAŠIĆ: Pitao sam ga možemo li krst samo odnijeti do jame, da ga pridržavamo dok ga sveštenik ne osvešta i da ga odatle vratimo u manastir Medak. To nam je dozvoljeno i tako smo i uradili.

GLAS: Zašto kažete da je iz ugla gradonačelnika odluka o zabrani nerazumna?

BASTAŠIĆ: Zato što bi u gudurama Velebita taj krst godišnje vidjela dva-tri lugara ili planinara, a u manastiru Medak, kada ga postavimo na postolje sa natpisom kome je posvećen i kartom kako se dolazi do jame, vidjeće ga hiljade ljudi. Zabraniti postavljanje neobilježenog krsta bez ikakvog natpisa je potpuno suprotno vrijednostima koje proklamuje HDZ, kao koalicioni partner SDSS-a, za koji ne znam da je reagovao. Ono što mi je drago u tom nemilom događaju je što su policajci iz Gospića ponovo bili korektni. Oni se godinama izuzetno korektno odnose prema nama i nisu mogli da sakriju da im je neprijatno zbog poteza mladog gradonačelnika.

Drugačija slika

GLAS: U kakvom su stanju krstovi koje ste do sada postavili po stratištima u Hrvatskoj?

BASTAŠIĆ: Prije otprilike dva mjeseca smo obišli sve krstove i zaista sa zadovoljstvom moram da kažem da nijedan krst nije oskrnavljen. To raduje i daje potpuno drugačiju sliku od one koju je svojim nerazumnim potezom poslao mladi gradonačelnik Karlobaga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.