Društveni smjerovi na fakultetima u Srpskoj dupke pun

Zatvoreni smo u tradicionalnom razmišljanju, i ne osvrćemo se na trendove koje donosi vrijeme, odnosno potrebu da se nastavni planovi osvježavaju i uvode atraktivna zanimanja, istakao ministar Anton Kasipović

Tridesetjednogodišnja Biljana Dragaš-Petrušić, koja tri godine ima diplomu socijalnog radnika, još čeka da se zaposli. - Za ovo vrijeme, jedinu šansu sam dobila da stažiram u Dječijem domu "Rada Vranješević" u Banjoj Luci. Poslije godinu dana pripravničkog, toj ustanovi nije bio potreban socijalni radnik, pa sam se ponovo prijavila na Biro - navela je Biljana. Ona dodaje da se konkursi za posao, za koji se školovala, rijetko objavljuju. Istina, ponekad se za određeni posao traži završen bilo koji društveni smjer, ali svaki njen pokušaj da na ovaj način dođe do radnog mjesta bio je bezuspješan. - I dalje sam bez posla. Međutim, ne gubim nadu, jer sam svjesna činjenice da treba imati strpljenja, i da se posao danas ne može dobiti preko noći. Odlučila sam se na magistarske studije, koje će mi, sasvim sigurno, omogućiti veći izbor radnih mjesta - ne gubi nadu naša sagovornica. Primjer Biljane Dragaš-Petrušić, nažalost, nije jedini. Poznato je, naime, da su društveni smjerovi na našim fakultetima dupke puni, dok na prirodnim i tehničkim naukama "lufta" ima na pretek. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske za prvo polugodište ove godine, od ukupnog broja nezaposlenih, dva odsto je prijavljenih sa visokom stručnom spremom. S druge strane, od ukupnog broja zaposlenih, 7,33 odsto je sa diplomom neke visokoškolske ustanove. - Pravo stanje potreba na tržištu rada ne može da se mjeri samo prema evidenciji Zavoda. Zbog toga praktikujemo zajedničko djelovanje u svim sferama tržišta rada i pravimo analize - rekla je našem listu izvršni direktor za Sektor posredovanja i aktivnih mjera zapošljavanja u Zavodu za zapošljavanje Republike Srpske Snježana Borovčanin. Njihov glavni interes je, kako kaže, da se mladim ljudima omogući sticanje radnog iskustva za polaganje državnih, pripravničkih ili drugih ispita potrebnih za zapošljavanje. Žele, takođe, da se mladi više uključuju u privredne, ekonomske i društvene tokove zapošljavanja i ostanu u našoj zemlji. U skladu s tim, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske završava projekat zapošljavanja pripravnika sa visokom stručnom spremom bez radnog iskustva, koji je podržala i Vlada Republike Srpske. Na konkurs Zavoda, dodala je Borovčanin, prijavila su se 234 poslodavca za zapošljavanje 576 pripravnika. Unazad dvije godine, rekla je ona, Zavod i Ministarstvo prosvjete i kulture Srpske uspostavili su partnerski odnos u kreiranju upisne politike u škole i na fakultete. Saradnja je, uslovno rečeno, pojačana u ovoj godini. - Naša je obaveza da informišemo javnost i nadležne ustanove o kretanjima i potrebama na tržištu rada. Ministarstvu prosvjete i kulture dostavili smo podatke za proteklu godinu, za sve stručne spreme, o stanju na tržištu rada, na osnovu kojih Ministarstvo ima pregled zapošljavanja po svakom kadru posebno. Ovaj materijal poslali smo u svrhu kreiranja upisne politike u škole - istakla je Borovčanin. Za pozive učitelja, pedagoga, psihologa, novinara, ekonomista, pravnika i socijalnih radnika mladi ljudi se bukvalno jagme. Matematika, hemija i fizika, opet, vape za studentima. Nije bilo dovoljno ni to što je Vlada Srpske na tehničkim fakultetima planirala mnogo veći broj mjesta za školovanje studenata o trošku države u odnosu na društvene nauke. Stručnjaci sa univerziteta ocjenjuju da se oni koji završavaju tehničke fakultete ubrzo i zaposle. Međutim, razlog za slab odziv su, sigurno, teži predmeti na tehničkim fakultetima ali i činjenica da nije bilo potrebe za kadrovima u privreda. Pojedine industrijske grane, dodaju univerzitetski stručnjaci, postepeno se "bude" što bi trebalo da utiče i na porast interesovanja za tehničke nauke i "proizvodnju" dragocjenih kadrova. Interesantno je pomenuti da je Republika Srpska odskoro "poplavljena" privatnim fakultetima za menadžment. S pravom se postavlja pitanje gdje će toliki menadžeri, pored svršenih diplomaca tri ekonomska fakulteta i Fakulteta za proizvodnju i menadžment u Republici Srpskoj da "bruse" svoje menadžerske sposobnosti? Republički ministar prosvjete i kulture Anton Kasipović rekao je da je u saradnji sa različitim privrednim i društvenim subjektima ove školske godine pokušao da napravi drugačiji plan upisa u srednje škole. - Nažalost, takve promjene otežavaju tradicionalne navike a lokalne zajednice vrše pritisak da se u određenom mjestu otvori ili zadrži škola, koja "nudi zanimanja za listu nezaposlenih". Dio tih nelogičnosti uspjeli smo da otklonimo ali ostalo je još toga da se popravi - istakao je Kasipović. Potrebno je, dodao je on, orijentisati se na ona zanimanja koja donose brzo zaposlenje. U narednih godinu dana, najavio je Kasipović, posvetiće se više pažnje definisanju novih zanimanja kod upisne politiku za narednu školsku godinu. - Ponekad ostajemo zatvoreni u tradicionalnom razmišljanju ne osvrćući se na trendove koje donosi vrijeme, odnosno potrebu da se nastavni planovi osvježavaju i uvode atraktivna zanimanja. Na tome ćemo zajedno raditi sa predstavnicima republičkog Pedagoškog zavoda - istakao je Kasipović i dodao: - Činjenica je da postoje manje i više atraktivni studijski programi, i da postoji manji interes za upis na tehničke i prirodne nauke. Moguće je da tome doprinosi težina školovanja na tehničkim fakultetima, međutim, diplomcima ovih fakulteta što će, nadam se oni i sami da prepoznaju, otvoriće se značajan broj radnih mjesta. Kad to kažem, prije svega mislim na investicije republičke Vlade u okviru razvojnog programa. On je objasnio da je već izvjesno da će se u sektoru elektroprivrede, saobraćaja, naftne industrije... otvoriti nova radna mjesta i da će se, kada to uvide, mladi ljudi više opredjeljivati za školovanje na tehničkim fakultetima. Anton Kasipović je rekao da se, bez obzira na sve, mora dozvoliti rad svakom studijskom programu, ako on ispunjava uslove predviđene Uredbom koja reguliše njihov rad i osnivanje, i kojom su propisane prostorne, kadrovske i ostale pretpostavke. Rektor Univerziteta Istočno Sarajevo Mitar Novaković mišljenja je da se određenim kreditiranjem ili dobrim stipendijama moraju stimulisati upisi na prirodne i tehničke nauke, jer se za kratak period ispostavi da nam kadrova iz ovih struka manjka. - Činjenica je da svakome treba omogućiti da studira ono što želi. Međutim, krajnje je vrijeme da se nešto preduzme po pitanju racionalnijeg kreiranja upisne politike na univerzitetima. Redukcija studijskih programa je opipljivo pitanje, koje prvo treba dobro razmotriti, uzeti u obzir potrebe tržišta, zapošljavanja, doprinos društvenom razvoju, a potom pristupiti korekcijama - rekao je Mitar Novaković. Prvi čovjek banjolučkog Univerziteta Stanko Stanić rekao je da je Strategija razvoja Republike Srpske uslov za kvalitetno vođenje politike zapošljavanja mladih. - Sastavni dio tog dokumenta bila bi i strategija zapošljavanja mladih sa univerzitetskim obrazovanjem. Njime bi se predvidjelo kojim mjerama i mehanizmima valja podsticati svršene srednjoškolce da na univerzitetima upisuju studijske programe na kojima se školuju kadrovi koji nam nedostaju - istakao je Stanić. U razradi tih mjera, dodao je on, našle bi se stipendije i krediti pod povoljnijim uslovima, i odobravali se studentima koji se školuju za deficitarne struke. Nesklad u interesovanju mladih za studiranje na pojedinim fakultetima i potreba za radnim mjestima određenih struka, prema Stanićevom mišljenju, mogao bi da se riješi i "djelovanjem zakonitosti tržišta rada". - Ovaj mehanizam, najprije, može dati rezultate u srednjoročnom roku. On podrazumijeva viši nivo privrednog rasta, jer u siromašnim privredama nema posla ni za zaposlene, a kamoli za nove kadrove - zaključio je, na kraju, Stanko Stanić. Željka BAŠIĆ BROJKE Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje najbrojniji su ekonomisti i pravnici ali za ovu struku postoje i šanse za zapošljavanje. U januaru ove godine bilo je 296 pravnika bez posla, a u prošloj godini zaposlilo se njih 164. Lani se zaposlilo 313 ekonomista, a u januaru ove godine bilo je 557 nezaposlenih. Statistički podaci Zavoda pokazuju da je prošle godine zaposleno 1.583 ljudi sa visokom stručnom spremom, dok je u januaru ove godine na evidenciji zabilježeno 2.849 visokoobrazovanih kadrova u potražnji za poslom. U Republici Srpskoj manjka diplomiranih farmaceuta, građevinaca i arhitekata, a rijetki su i profesori ruskog jezika, politehničkog vaspitanja i obrazovanja, diplomirani matematičari i informatičari, građevinski inženjeri za visoku gradnju i inženjeri automatike i elektronike, inženjeri jake struje... KLINIČKI CENTAR U Kliničkom centru Banja Luka, prema posljednjim podacima, manjkaju rendgen-tehničari, anesteziolozi, radiolozi... Ova zdravstvena ustanova raspisala je program specijalizacije za anesteziologe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.