Dosije "Glasa Srpske": Samoubistva u Republici Srpskoj

Važan rad sa mladim, koje treba naučiti roditeljstvu i razvijanju stavova o komunikacijama, rekao Aleksandar Milić. Mjere mogu biti usmjerene na poboljšanje uslova života i zdravlja uopšte, istakla Mira Spremo

KAO ozbiljni zdravstveni problem samoubistvo zahtijeva pažnju društva, ali njegova prevencija i kontrola, nažalost, nisu nimalo jednostavni. Aktuelna istraživanja pokazuju da prevencija samoubistva, ukoliko je primjenjiva, obuhvata niz aktivnosti, počevši od obezbjeđivanja najboljih mogućih uslova za podizanje djece i omladine, kroz djelotvorno liječenje mentalnih poremećaja, do kontrole faktora rizika u okruženju. Mnogi ljudi pate od mentalnih poremećaja, ali ne traže stručnu pomoć zbog srama. Mnogi pate tiho ili sami. Izvan patnje i odsustva zaštite leže granice žigosanja, stida, isključenja i mnogo češće nego što se usuđujemo da priznamo, smrti. Rijetke su porodice koje se nisu susrele sa mentalnim poremećajima. Svaka četvrta osoba će, tvrde stručnjaci, u nekom periodu svog života, biti pogođena nekim mentalnim poremećajima. Danas oko 450 miliona ljudi u svijetu pate od nekog mentalnog poremećaja ili poremećaja ponašanja, a samo mali broj dobija čak i najosnovnije liječenje. Šef katedre za psihijatriju na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i načelnik Klinike za psihijatriju banjolučkog Kliničkog centra prof. dr Marija Burgić-Radmanović, potvrdila je da su mnogi ljudi sa teškim mentalnim poremećajima prepušteni sami sebi. Veliki broj, kao "žrtve vlastite bolesti", postaju objekti stigmatizacije i diskriminacije. Burgićeva objašnjava da se stigma može definisati kao oznaka stida, sramote ili neprihvatanja koja dovode do toga da jedinka biva odbačena, diskriminisana i isključena iz različitih oblasti društva. - Mentalno zdravlje je isto toliko važno koliko i tjelesno zdravlje za sveukupno blagostanje pojedinca i društva. Mentalno i tjelesno zdravlje su međusobno duboko i kompleksno povezani. Nažalost, mentalnom zdravlju i mentalnim poremećajima ne pridaje se isti značaj kao tjelesnom zdravlju. Umjesto toga, oni se u velikoj mjeri zanemaruju - rekla je Burgićeva. Da je krajnje vrijeme da se ponire u suštinu smatra profesor doktor sudski vještak medicinske struke u oblasti psihijatrija-psihologija i profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci, odsjek za socijalni rad, profesor doktor Aleksandar Milić. - Potrebno je na vrijeme prepoznati predsuicidalne simptome. Nedostaju nam šira epidemiološka istraživanja, jer ukoliko se ona ne vrše sistemski onda nemamo dobru evidenciju, registraciju i putokaz ka prevenciji. Mi, u stvari, vrlo malo radimo na prevenciji, a prevencija je upravo zdravstvena zaštita stanovništva - upozorio je Milić. On je ukazao posebno na važnost rada sa mladim ljudima, koje treba, kako je istakao, naučiti roditeljstvu i starateljstvu i razvijanju stavova o komunikacijama. Mr sc. dr Mira Spremo, koja radi na Psihijatrijskoj klinici u Banjoj Luci, na Odjeljenju za djecu i adolescente upozorava da je korisno govoriti o načinu prevencije samoubistva i podsticati je preko medija. Tako se utiče na svijest odgovornih za promjene. - Mjere mogu biti usmjerene na poboljšanje uslova života određene populacije i poboljšanje zdravlja uopšte... Osim toga, neophodno je pažnju usmjeriti na pojedince koji su pod povećanim rizikom. To zahtijeva angažman društva u cjelini i jedini je pravilan pristup prevenciji svih pa i mentalnih oboljenja - istakla je Spremo. Ona je posebno naglasila da drama samoubice počinje mnogo godina prije pokušaja ili počinjenog suicida. - Kada se pacijent javi za pomoć moguće je procijeniti da li je u rizičnoj grupi. Određenim psihoterapijskim tehnikama moguće je promijeniti negativna mišljenja, obrasce ponašanja koji dovode do učestalijih konflikata i omogućiti pacijentu da nađe efikasnija rješenja na negativne životne događaje - rekla je Spremo i dodala da je za uspješan tretman potrebna i podrška i promjena ponašanja članova porodice. M. RADETIĆ (Kraj) (U ponedjeljak novi "Dosije": Šta se uvozi u Srpsku) MEDIJI Medicinski stručnjaci upozoravaju na fenomen suicidalne infekcije. Drugim riječima, sa brojem ponovljenih izvještaja o nekom samoubistvu povećava se broj ovakvih tragedija. - Što je osoba poznatija, učinak je veći kao i što se više detalja iz događaja opiše. Zbog toga se apeluje na medije da obazrivo prenose takve informacije - rekla je Mira Spremo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.