Dosije "Glasa Srpske" Samoubistva u Republici Srpskoj (

Pad životnog standarda, socijalna nebriga, odbačenost stvaraju osjećaj bezvrijednosti. Samoubistvo je zov pojedinca da mu treba posvetiti pažnju, nadoknaditi ili izmiriti neke potrebe, ocijenio Aleksandar Milić

POSTRATNE traume, nezaposlenost, bijeda, neizvjesna budućnost... neki su od razloga koji su naveli stotine stanovnika Republike Srpske da počine samoubistvo. Ali, to je samo površan zaključak. Pravo je pitanje, na koje od prvog samoubistva do danas nema istinskog odgovora, zašto se neko odlučuje da digne ruku na sebe. Mnogi koji se bave istraživanjem o ovoj temi samoubistvo nazivaju "zagonetkom nad zagonetkama", a istaknuti francuski filozof i književnik Alber Kami suicid je okarakterisao kao jedino pravo filozofsko pitanje. Prema podacima iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, smrtonosni naum, u prošloj godini, ostvarilo je 295 lica, a od početka godine do danas evidentirana su čak 83 samoubistva. Najveći broj samoubistava godinama se bilježi u Banjoj Luci, gdje je tokom 2006. godine registrovano 139 slučajeva suicida. Slijede Bijeljina, Doboj, Istočno Sarajevo, Trebinje... Stručnjaci smatraju da na svako samoubistvo dolazi deset pokušaja ovog čina. Profesor doktor Aleksandar Milić, sudski vještak medicinske struke u oblasti psihijatrija psihologija i profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci, Odsjek za socijalni rad, pojašnjava da je samoubistvo kao socio-patološka pojava posljedica brojnih faktora. - Kod ljudi koji su sebi oduzeli život uočeno je da su imali određene teškoće u odrastanju, što je stvorilo tenzije koje se reaktiviraju kada se naruši životna ravnoteža. Istovremeno, taj čin je posljedica otuđenja ličnosti i dezorganizacije u socijalnoj sredini, koja je nepodobna, nedovoljno brižna ili psihološki hladna- istakao je Milić. On je napomenuo da pad životnog standarda, psihološka i ekonomska stiješnjenost, socijalna nebriga i odbačenost kod pojedinca stvaraju osjećaj suvišnosti postojanja i bezvrijednosti. Suicid je, rekao je Milić, zov ili reakcija individue da joj treba posvetiti pažnju, nadoknaditi ili izmiriti neke potrebe. Napominje da su česte zablude su tzv. faktori okidači, odnosno povodi, kao nesrećna ljubav, sukobi u porodici, situacioni konflikti, materijalni problemi - uzroci suicida. - Čovjek koji je podigao ruku na sebe je, prije toga, već bio asocijalan, otuđen, neaktivan, demotivisan i deprimiran, izgubio sve oslonce u drugima i sebi, i nema mehanizme odbrane. Jednog trenutka kad nema više snage da odgađa svoju odluku, jer je toliko iscrpljen i nema više nikakve nade, suicidant donosi konačnu odluku- obrazlaže Milić. Tamna statistika govori da su najčešće ruke na sebe dizali muškarci između 50 i 60 godina. Najviše samoubistava počinjeno je vješanjem, zatim upotrebom vatrenog oružja i utapanjem. Slijede skokovi sa visine, aktiviranje eksplozivnih naprava, trovanje, te upotreba oštrih predmeta... Zabilježeno je i to da žene suicid izvršavaju nekim manje "krvavim" načinom od muškaraca. Najbrutalnije zabilježeno samoubistvo je aktiviranjem ručne bombe... Dokazano je da žene imaju više pokušaja samoubistva, što znači da imaju više poziva i poruka, takozvanih "parasuicidalnih pauza". - Onaj ko diže ruku na sebe zapravo ne želi da umre nego želi da živi drugačije, bolje. Kod žena najčešći pokušaji samoubistva su oni kojima se daje mogućnost odlaganja. Žene su emocionalno suptilnije i njih više pogađa nedovoljna pažnja, briga i prihvatanje. Potreba za ljubavi kod žena je više izražena. One su predisponirane da biraju manje konačna i destruktivna sredstva za samoubistvo. Ali, događa se i to da osoba izabere neki stil oponašajući druge - pojasnio je Milić. Na Zapadu se, upozorio je, podaci o samoubistvima ne publikuju, jer se smatra da te informaciju mogu biti štetne i inficirati potencijalne samoubice. - Mora se nastupati sa preventivnog aspekta, a ne samo plasirati vijesti bez rasvjetljavanja. U pristupu svakom pojedinom slučaju, u interesu detektovanja uzroka, moći ćemo da štitimo zdravlje drugih ljudi - istakao je Aleksandar Milić i upozorio da se najveće greške događaju kada se kriminalistički dosije zatvori prerano. M. RADETIĆ (U petak: Uzroci većeg broja samoubistava) POGREŠNE PROCJENE - Bilo čija izreka "ubio se bez razloga" odraz je neznanja. Razlozi postoje, jer to ishod govori. Pitanje je samo koliko smo to mogli da uočimo. Kod nekih osoba su takve tendencije očiglednije. Neko neverbalno daje poruke, jer je asocijalan, deprimiran... A kod nekoga je to u podsvijesti - istakao je Aleksandar Milić i naglasio da se suicid nikada ne smije okvalifikovati kao hrabrost ili kukavičluku. Ako bi rekli hrabrost, pojasnio je Milić, dali biste podstrek potencijalnim samoubicama, a ako ga okvalifikujete kao kukavičluk onda vređate osobu kojoj, ionako, treba pomoć.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.