Dosije "Glasa Srpske": Koliko smo zdravi (3)

Karcinom dojke, prostate, grlića maternice i debelog crijeva najveće ubice... Stres jedan od glavnih uzroka nastanka mnogih, pa i malignih bolesti... U porastu broj pacijenata sa mentalnim poremećajima

MALIGNE bolesti su po broju oboljelih i umrlih na drugom mjestu u Republici Srpskoj. Podaci iz 2005. godine govore da je broj umrlih od raka u odnosu na godinu prije porastao za 14 odsto, dok je broj liječenih od ove bolesti za isti period bio veći za pet i po odsto. - Ove bolesti se teško liječe, vrlo često završavaju smrću i ne biraju godine. Problem je ako mlađi od 65 godina umiru od raka. To znači da moramo preventivno da djelujemo - istakla je načelnik socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite u republičkom Institutu za zaštitu zdravlja prof. dr Živana Gavrić. Od ukupnog broja novootkrivenih slučajeva oboljelih gotovo pola je umrlo u istoj godini kada je bolest otkrivena. - Prema podacima registra za rak Instituta, u 2001. godini registrovano je 1.775 oboljelih od malignih tumora. Unazad tri godine broj ide od 3.900 do 4.200 - naveo je nacionalni koordinator za maligne bolesti u Srpskoj dr Saša Jungić. Karcinom dojke, prostate, grlića maternice i debelog crijeva su najveće ubice i ako se djeluje preventivno mogu da se zaliječe. Godišnje na Klinici za onkologiju banjolučkog Kliničkog centra, koja je referentna za područje Srpske i koja pokriva područje do Istočnog Sarajeva, znači oko 800 hiljada osiguranika, leži između dvije i dvije i po hiljade pacijenata, Oko 12 hiljada ih u toku godine bude na dnevnoj hemoterapiji, a dnevno ih na konsultativne preglede dođe između 20 i 30. Iznoseći ove brojeve, dr Jungić je napomenuo da su ranije oni bili daleko manji. - Povećanje je dijelom zbog većeg broja oboljelih, a dijelom i zbog povratka pacijenata koji su se liječili u Srbiji. Naime, nabavljeni su citostatici i stekli su se uslovi da se terapija može sprovoditi i ovdje. Kako je u Banjoj Luci, tako je i u Foči, Bijeljini - rekao je dr Jungić. Na Klinici za plućne bolest u Banjoj Luci lani su utvrdili gotovo 300 karcinoma na plućima, što je u odnosu na predratni period utrostručeno. Predsjednik republičkog Udruženja pneumoftiziologa dr Krsto Jandrić smatra da je stres jedan od dominantnih uzroka nastanka mnogih, pa i malignih bolesti. Kada je riječ o promjenama u mentalnom zdravlju one su u porastu naročito u nerazvijenim zemljama, ali i kod nas. Jedan od četiri pacijenta u svijetu koji se obraćaju u ustanove zbog zdravstvene zaštite ima najmanje jedan mentalni, neurološki ili poremećaj ponašanja, ali nije dijagnostikovan ni tretiran. Oko 873 hiljade ljudi u svijetu umire svake godine zbog suicida. U evropskom regionu udio populacije sa ozbiljnim mentalnim problemima varira od manje od jedan do šest odsto, a u većini zemlja je između jedan i tri odsto. - U Srpskoj je broj onih koji su se javili u domove zdravlja, zbog poremećaja mentalnog zdravlja ili ponašanja prije sedam godina bio oko tri odsto, dok je 2005. godine iznosio dva odsto. U grupi bolesti mentalnog poremećaja i poremećaja ponašanja najčešći su neurotski stresogeni, šizofrenija, sumanuti poremećaji. U porastu su i poremećaji raspoloženja, alkoholizam, upotreba opijata, demencija i duševna zaostalost - rekla je prof. dr Gavrić. Rizici za narušavanje mentalnog zdravlja su nezaposlenost, siromaštvo, migracije, politički prevrati, porast tenzija između etničkih i drugih grupa, povećanje broja beskućnika, zloupotrebe lijekova i ostalih supstanci. Tu je i usamljenost, kidanje socijalnih veza, socijalno ekonomske promjene i razni gubici. Kada pratimo i poredimo zdravstveno stanje stanovništva Srpske sa ostalim zemljama vidi se, rekla je prof. dr Gavrić, da nema drastičnih odstupanja, ali činjenica da je naše stanovništvo izloženo većem riziku. Svakako sa socijalno ekonomskim problemima imamo, istakla je, i manju mogućnost da priuštimo sebi nekakve relaksacije, potrebne tretmane liječenja. R. ŠKONDRIĆ (U ponedjeljak: Potrošnja lijekova i prevencija) OPASNI FAKTORI Na maligne bolesti, upozorila je prof. dr Živana Gavrić, utiče svakako i faktor okoline. Na primjer, prisustvo zračenja u hrani, vodi, okruženju, izloženost radijaciji na radnom mjestu ili nekim drugim štetnim efektima koji mogu da dovedu do raka. - Sve je veće prisustvo kancerogenih materija ili nekih aditiva koji se dodaju u hranu, što predstavlja problem ne samo kod nas već i u svijetu - naglasila je prof. dr Gavrić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.