Dosije "Glasa Srpske": Koliko smo zdravi (2)

Na kardiovaskularne bolesti najviše utiče način života i okruženje... U 2005. godini mortalitet od kardiovaskularnih bolesti, koje ne štede ni stare ni mlade, iznosio 49,4 odsto

KARDIOVASKULARNE bolesti i kod nas, kao i u svijetu, predstavljaju ubicu broj jedan, dok su drugo mjesto u Republici Srpskoj zauzela maligna oboljenja. Kao i ostali naši sagovornici, tako je i nacionalni koordinator za kardiovaskularne bolesti u Republici Srpskoj, dr medicinskih nauka Duško Vulić istakao da su dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, počev od 1990. godine naovamo, dovela do neminovnih promjena u vezi sa zdravstvenim stanjem stanovništva. - Događaji, posebno u vezi sa ratnim dešavanjima, ali i teška socijalna i ekonomska situacija, uticali su na zdravlje ljudi. Tako su, kada je riječ o obolijevanju i umiranju, na prostoru Srpske, BiH i cijelog regiona došle do izražaja bolesti čijem su "skoku" ti faktori najviše doprinijeli. Tu, prije svega, mislim na kardiovaskularna oboljenja, koja su i prije svih tih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji bila na prvom mjestu kao uzrok smrtnosti - naveo je dr Vulić. Prije rata, u BiH i Vojvodini od ukupnog broja umrlih 50 odsto je bilo zbog kardiovaskularnih bolesti, dok je u ostalim jugoslovenskim republikama taj procenat bio manji. Na kardiovaskularne bolesti, koje ne štede ni stare ni mlade, podsjetio je dr Vulić, najviše utiče način života i okruženje. - U 1997. godini, od ukupno umrlih u Republici Srpskoj, 57 odsto je bilo zbog kardiovaskularnih bolesti i taj broj se održavao tokom ovih godina. Od prije sedam, osam godina, otkako je pokrenut program prevencije kardiovaskularnih bolesti, pokušavamo da pratimo šta je to najviše na našem prostoru doprinijelo da dođe do porasta obolijevanja i umiranja od ove bolesti - rekao je dr Vulić. Prije dvije godine, rezultati su se pokazali slični, kao i u svijetu, samo što je kod nas tada bio izraženiji psihosocijalni faktor i pušenje, koji su bili ključni za takav porast broja oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti. - Ipak, bez obzira na to što mi to na našem području vežemo za rat i ratna dešavanja, takvi podaci su prisutni u svim zemljama centralne i istočne Evrope, ali isto tako i u zemljama u razvoju. Psihosocijalni faktor se sve više analizira i smatra se da je, uz pušenje, glavni krivci što je došlo do tako velikog "skoka" obolijevanja i umiranja u zemljama u razvoju - naglasio je dr Vulić. Načelnik socijalne medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite u republičkom Institutu za zaštitu zdravlja, prof. dr Živana Gavrić je navela da podaci iz 1995. godine govore da od deset umrlih od bolesti srca i krvnih sudova u Srpskoj, troje umire zbog infarkta i moždanog udara. Posmatrano po polu, od infarkta umire više muškaraca nego žena i ta smrtnost se kod njih povećava od 35 godine starosti. U dobi iznad 65 godina, od infarkta umire 66 odsto muškaraca. Takođe, više je i liječenih muškaraca od infarkta miokarda, nego žena. Rizik od njega, prema podacima o broju liječenih, povećan je kod muškaraca već od 35 godine života, dok je kod žena najveći u dobi iznad 65 godina. Kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima, najčešće su infarkt miokarda i angina pektoris. Svaki drugi stanovnik Republike Srpske, prema riječima ministra zdravlja i socijalne zaštite Ranka Škrbića, umire od kardiovaskularnih bolesti. Prema statističkim podacima, u Srpskoj je u 2005. godini mortalitet od kardiovaskularnih bolesti iznosio 49,4 odsto. Dakle, kada se pogleda unazad osam do 10 godina vidi se da se uspio zaustaviti trend rasta umiranja od ovih bolesti. - Tome je doprinijelo to što su ljudi počeli više da misle o svom zdravlju, a i naš zdravstveni sistem pokrenuo je organizovano određene mjere, kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Međutim. još se ne možemo upustiti u ocjenu da smo smanjili broj oboljelih i umiranje od kardiovaksularnih bolesti. Za to, jednostavno, treba vremena - rekao je dr Vulić. R. ŠKONDRIĆ (U petak: "Maligna i mentalna oboljenja") BOGATI Ranije je, prema riječima dr Duška Vulića, koronarna bolest bila "privilegija" bogatih. Bogate zemlje trenutno su smanjile broj onih koji umiru od kardiovaskularnih bolesti, ali nisu smanjile broj oboljelih i to je problem koji je i Evropska unija digla na nivo. RIZIKO FAKTORI Bolesti srca i krvnih sudova, a naročito infarkt miokarda i moždani udar, usko su povezani faktorima koji dovode do njihovog nastanka. Među najznačajnijim riziko faktorima su pušenje, stres, povećan holesterol u krvi, povišen krvni pritisak, fizička neaktivnost, gojaznost, neodgovarajuća ishrana. Kombinacija neodgovarajuće ishrane, smanjene fizičke aktivnosti i upotrebe duvana uzrok su prijevremenih koronarnih bolesti čak do 80 odsto slučajeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.