Foto: Dom naroda PS BiH: Oboren zakon koji je predviđao da na vozačkim dozvolama piše ako je osoba donor organa
SARAJEVO- Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine (PS) BiH odbacili su Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, koji se odnosi na upisivanje u vozačku dozvolu pristanka za doniranje organa nakon smrti.
Tokom rasprave o ovom prijedlogu zakona, delegat Kluba srpskog naroda Dušanka Majkić istakla je da ozbiljno pitanje kao što je donacija organa ne može biti uređeno Zakonom o bezbjednosti saobraćaja.
Ona je ukazala da se ne smije dozvoliti postojanje bilo kakve sumnje kada je riječ o doniranju organa, te da zakon ne bi izdržao niti jedan od principa o kojima bi trebalo glasati, kao što je princip medicinske opravdanosti transplantacije.
- Gdje će to završiti? Da li će završiti na mjestu gdje je najpotrebnije? Ko o tome sudi? - upitala je Majkićeva.
Ona je navela da joj je jedan ljekar rekao da bi uzimanje organa na mjestu sa potpunom medicinskom zaštitom u prevodu moglo da znači i "žuta kuća" za jednostavno i lako pribavljanje organa.
- Ako nisu sve mjere obezbijeđene onda je ovo gadan posao u koji bi se odlučili upustiti. Suviše površno je obrađena jedna ozbiljna tema. Zato mislim da ne treba prihvatiti ovakav prijedlog zakona - dodala je ona.
Šef Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović rekao je da se ovim naizgled jednostavnim zakonskim aktom po strukturi reguliše vrlo složeno pitanje.
Nović je ukazao da ne stoji obrazloženje predlagača zakona jer je pitanje doniranja organa uređeno propisima koji su na snazi u BiH, a to su Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja u FBiH i Zakon o transplantaciji ljudskih organa koji je na snazi u Republici Srpskoj i u oba entiteta formirani odgovarajući centri.
Prema Novićevim riječima, problem je davanje izjave o saglasnosti darovanja organa pred policijskim službenicima.
- Šta znači na šalteru reći da želite biti donor? U ličnoj karti građanin može da se izjasni da li da se unese krvna grupa. Potvrdu isključivo izdaje nadležan organ zdravstva - rekao je Nović.
On je upitao i šta se dešava u slučaju da se građanin u međuvremenu predomisli o pitanju darovanja organa, odnosno da li to znači automatski i zamjenu vozačke dozvole.
Delegat Kluba Srba Lazar Prodanović ukazao je na potencijalnu opasnost donošenja ovakvog zakona jer su utvrđene zloupotrebe sa nevjerovatnim situacijama i u zemljama koje su uređene i imaju jaku vladavinu zakona, zbog čega je potrebna procedura gdje neće biti moguće zloupotrebe.
On je istakao da u BiH treba bolje da se organizuje model transplantacione medicine jer je na začelju u ovoj oblasti, dok je susjedna Hrvatska po tom pitanju u svjetskom vrhu.
Šef Kluba hrvatskog naroda Lidija Bradara istakla je da je učestvovala u donošenju zakona koji reguliše doniranje organa na nivou FBiH, ističući da je neophodno razvijati centre koji će se baviti tom djelatnošću.
Delegati Doma naroda su uputili u redovnu proceduru donošenje Prijedloga zakona izmjeni i dopuni Zakona o strancima.
Delegat iz Kluba hrvatskog naroda Bariša Čolak rekao je da se postojeći Zakon o strancima ne primjenjuje, te je pozvao da se pribavi i mišljenje Direkcije za evropske integracije Savjeta ministra kako bi se utvrdilo da li su neke od izmjena u koliziji sa pravnom tekovinom EU.
Digitalizacija
- Proces digitalizacije u BiH samo je još jedan od pokazatelja stanja u BiH i nemogućnosti dogovora o bilo kojoj bitnoj temi - istakla je Dušanka Majkić.
U raspravi o Izvještaju o izvršenoj reviziji efekta o temi "Digitalizacija TV signala u BiH" Majkićeva je ocijenila da se radi o nesrećno izabranoj temi za reviziju efekta.
- Ako imamo ovoliko kašnjenje u procesu digitalizacije, jasno je da institucije nisu efikasne - konstatovala je Majkićeva, koja je istakla da za sve ove godine nije bilo zajedničkog djelovanja i dogovora tri ključne institucije za proces digitalizacije – Savjeta ministara, Ministarstva komunikacija i transporta u Savjetu ministara i Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).
Bošnjački delegat Denis Bećirović izrazio je nezadovoljstvo kašnjenjem BiH u procesu digitalizacije u odnosu na susjedne zemlje.
- Hrvatska je digitalizaciju završila za četiri godine, Srbija za devet, a u BiH ovaj proces traje 16 godina i još se ne vidi kraj - naglasio je Bećirović, koji smatra da i izvršna i zakonodavna vlast treba da daju svoj doprinos da se ovaj proces završi.
Navodeći da se radi o važnom pitanju za BiH i njene građane, za čije su rješavanje nadležne institucije odobrile 39 miliona KM, Bećirović je podsjetio da su u aprilu prošle godine istekle dozvole za javne emitere za analogno emitovanje, a da ove godine ističu i za privatne emitere.
- Nakon toga, RAK neće moći zaštititi analogne frekvencije ako ih neko zatraži za digitalno emitovanje - upozorio je Bećirović.
Zamjenik glavnog revizora BiH Jasmin Pilica naveo je da je sprovođenje digitalizacije međunarodno preuzeta obaveza BiH, koja do sada nije ispunjena, a koja predviđa gašenje analognog signala i prelazak na digitalno zemaljsko emitovanje.
Prema njegovim riječima, u Kancelariji za reviziju institucija BiH stava su da je revizija efekta uspješna i da je odgovorila na postavljene zadatke, te da su nalazi i preporuke za nadležne institucije jasni.
Dom naroda nije usvojio Izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH o izvršenoj reviziji efekta o temi "Digitalizacija TV signala u BiH", kao ni Izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2019. godinu, te Izvještaj o pregledanom stanju finansijskog poslovanja političkih stranaka u 2018. godini, koji je dostavila Centralna izborna komisija BiH.
Bez rasprave su usvojeni Prijedlog izmjena i dopuna Jedinstvenih pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH i Izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH o izvršenoj reviziji efekta o temi "Planiranje i provođenje obuka zaposlenih u institucijama BiH".
Dom naroda na današnjoj sjednici nije usvojio izvještaj o radu Upravnog odbora Izvozno-kreditne agencije (IGA) BiH za 2019. godinu, kao ni informacija o trenutnom stanju u toj agenciji uzrokovanom blokadom glavnog transakcionog računa.
Za ove izvještaje nije glasao niko od delegata srpskog naroda.
Predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić rekao je da se ušlo u fazu obesmišljavanja institucija i da su osnivači IGA entiteti i Svjetska banka, a da je tek kasnije donesen Zakon o IGA.
- IGA je dala garancije iznad mogućnosti. Nije bilo potrebe da se u ovo uvlače institucije BiH, nego su one u to uvedene. IGA je davno ugašena, ali to niko nije rekao - naglasio je Špirić.
On je dodao da su garancije izvoza potrebne, ali da to nikako ne može biti IGA, niti će to biti.
- Nijedan zaključak ne treba podržati jer to nisu naše kompetencije - rekao je Špirić.
Dušanka Majkić rekla je da IGA ne može da funkcioniše, da je formirana 1997, a da je Zakon donesen 2004. godine.
Ona je dodala da je Zakon o IGA toliko loš da nije riješio nijedno ključno pitanje.
- Ta institucija je samostalno i neprofitno pravno lice. Agencija je izvan sistema - navela je Majkićeva.
Ona je rekla da međuministarski savjet treba da čine predstavnici ministarstava finansija entiteta i BiH, kao i predstavnik Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, ali da taj savjet nikad nije osnovan.
- Oba entiteta su se ogradila od IGA, koja se zaduživala i davala garancije koje nije smjela - istakla je Majkićeva i dodala da je i Svjetska banka navela kao jedno od rješenja za IGA da se ugasi.
Delegat srpskog naroda Mladen Bosić rekao je da je evidentno da su velike pare nestale i da je riječ o stotinama miliona KM kojih nema.
- Novac je završio u nečijim džepovima. Ako se IGA ugasi, novac će završiti u nečijim džepovima jer procesi za naplatu sredstava prestaju - naveo je Bosić i dodao da je simptomatično što ova agencija nema nijednog pravnika, te da se godinama bježi od rješavanja svih problema u vezi sa IGA.
Delegat hrvatskog naroda Zlatko Miletić rekao je da je sramota da se pitanje IGA toliko godina ostavlja po strani i da nije u redu da se zatvore oči pred ovim problemom.
- Kada troškovi dođu na naplatu sredstva će uzeti iz budžeta - dodao je Miletić.
Tokom rasprave o trenutnom stanju u IGA, uzrokovanim blokadom glavnog transakcijskog računa, Majkićeva je rekla da su zaključci kojima se traže izmjene Zakona o IGA ili da se izvrši deblokada računa iz budžeta nevjerovatni i da ništa od toga ne treba podržati.
Član Kluba Srba u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Mladen Bosić smatra da je Kolegijum ovog doma trebalo da uvrsti u dnevni red glasanje o rekonstrukciji Savjeta ministara putem smjene zamjenika ministra civilnih poslova u Savjetu ministara Siniše Ilića.
Podsjećajući da je Predstavnički dom prije mjesec dana donio odluku o smjeni Ilića, Bosić je u izjavi novinarima naveo da Dom naroda treba da je potvrdi.
Prema Bosićevim riječima, ovo pitanje će morati doći na dnevni red Doma naroda.
On je najavio da će, ukoliko Ilićeva smjene ne bude na dnevnom redu sljedeće sjednice Doma naroda, on ponovo pokrenuti to pitanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.