Dodik: Sporazum rušili oni koji su trebali da ga štite

Banjaluka - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da su Dejtonski sporazum od početka rušili oni koji su trebali da ga štite, te da je veoma okrnjen nizom intervencija međunarodne zajednice i visokih predstavnika u BiH.

Dodik je istakao da međunarodna zajednica sada hoće da Srbi svojim odlukama promijene Dejtonski sporazum i da BiH usmjere ka centralizaciji i konceptu "država nacija", što je nemoguće jer BiH nema jedinstvenu naciju.

"Devet godina nam nisu mogli ništa, jer smo se držali slova Dejtonskog sporazuma. Međunarodna zajednica je i prije nego što je krenula u implementaciju sporazuma, krenula u njegovo popravljanje, pa je ubrzo nakon potpisivanja promovisan princip duha Dejtona, a ne slova Dejtona", rekao je Dodik za Radio Republike Srpske i Radio Beograd.

On je istakao da je sve manje sigurno da BiH može opstati, s obzirom da se nije išlo u sprovođenje slova Dejtonskog sporazuma, ali da je uprkos rušenju ovog sporazuma ostao ključni način odlučivanja.

"BiH živi isključivo zbog prisutne intervencije međunarodne zajednice i pokvarenog pristupa da se promovišu političke elite koje odgovaraju nekim velikim konceptima, bez obzira što se svijet promijenio u ovih 20 godina. Evropa je tih godina izgledala obećavajuće, ali danas to više nije i ne može da riješi nijedan svoj sistemski problem", naglasio je Dodik.

On je naveo da ponekad ignoriše pritiske i da ga najviše zabrinjava "razjarenost" zapada neuspjehom BiH.

"Sada žele na brzinu da uspiju kako god. Zato su i kreirali ovu situaciju da se podržavaju političke snage koje njima odgovaraju", rekao je Dodik.

On je napomenuo da je Dejtonski sporazum kompromis i akt međunarodnog prava koji poštuje, ali ne smatra da je to jedini međunarodni uspjeh srpske politike, jer nisu stvorene tri nacionalne nezavisne države, što bi trajno riješilo problem na ovim prostorima.

"BiH je dio moranja, a ne dio svjesnog opredjeljenja. Dejtonski sporazum je od početka bio podvala srpskom nacionalnom političkom pokretu i srpskom narodu. Ipak, donio je nekoliko važnih stvari Republici Srpskoj, prije svega međunarondu verifikaciju", naveo je Dodik.

On je podsjetio da je Republika Srpska nastala prije oružanog sukoba u BiH i da je imala sve elemente države po međunarodnim standardima, te da je prvobitni nacionalni cilj Srba bio opstanak Jugoslavije, a ukoliko to nije bilo moguće, onda samostalna država.

"Međutim, unilaterarna secesija muslimana i Hrvata u BiH i rano priznanje te secesije od međunarodne zajednice dovelo je do neke nove realnosti. Međunarodna konferencija u Dejtonu bila je trenutak u kome je Republika Srpska već bila konstituisana kao međunarodni faktor", napomenuo je Dodik.

On je podsjetio i da su Dejtonskom sporazumu prethodili drugi dogovori, od kojih je ključna Ženevska konferencija koja je trasirala osnovne elemente Dejtonskog sporazuma i na kojoj je, a kasnije i kroz Dejtonski sporazum, Srpska verifikovala svoj status međunarodno-pravnog subjekta.

Predsjednik Srpske je istakao da i učešće Alije Izetbegovića, kao predstavnika BiH u potpisivanju tog sporazuma, govori da je tada namjera bila nešto drugo.

"Namjera je bila očuvanje BiH i njenog kontinuiteta koji nije postojao, a to je učinjeno samo zato što su velike sile poput nekih zemalja EU i SAD, prije nego bilo ko, priznale BiH i nisu mogle nakon četiri godine da povuku to priznanje", objasnio je Dodik.

Integrisati Srbe iz Srpske u izborni sistem Srbije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik smatra da bi bilo dobro za Srbe u Republici Srpskoj da ih Srbija integriše u svoj izborni sistem.
Dodik je istakao da to ne znači da Srbi iz Srpske treba da budu politički faktor koji bi dominirao ili odlučivao o Srbiji, ali da bi moglo da se, na primjer, pet poslaničkih mjesta da Srpskoj.

"Tih pet nikada ne mogu biti odlučujući faktor, ali bi bilo važno za nas da možemo da biramo pet poslanika u Skupštinu Srbije", rekao je Dodik za Radio Republike Srpske i Radio Beograd.

On je istakao da Kosovo jeste jedno od ključnih državnih interesa i pitanja za Srbiju i njen integritet, ali da je Republika Srpska ključno nacionalno i regionalno pitanje Srbije jer u Srpskoj živi 1,3 miliona Srba.

"To je legitimno pravo Srbije kao države, kao što i druge države, poput Mađarske, brinu o dijelovima svojih nacija", rekao je Dodik.

On je naglasio da Srbija ima korektan politički stav prema BiH koji se odnosi na podršku Dejtonskom sporazumu i poštovanje unutrašnjih dogovora i nemiješanje u njih.

Ističući da je saradnja Srpske i Srbije uvijek veoma dobra, Dodik je ocijenio da u sadašnjoj strukturi vlasti Srbije osjeća daleko više entuzijazma za saradnju sa Srpskom nego prethodnih, što razumije s obzirom da je Srbija tada bila u velikim problemima u vezi sa Kosovom i sa pritiskom stranaca.

"Moje je da sarađujem sa vlastima Srbije, a ne da biram ko će u Srbiji biti vlast", rekao je Dodik i naveo da su Srbija i Srpska u proteklom periodu uspjele riješiti mnogo praktičnih pitanja poput zajedničkog obilježavanja događaja iz srpske nacionalne i državne istorije.

Govoreći o zajedničkoj sjednici Vlade Srbije i Savjeta ministara BiH početkom novembra u Sarajevu, Dodik je rekao da se Savjet ministara BiH i ljudi iz Sarajeva lažno predstavljaju kao jedini predstavnici BiH, što nije tačno.

"Vidjelo se to i na rezultatima sjednice - potpisano je nekoliko memoranduma od kojih su tri iskuljučivo vezana za nadležnost entiteta, a druga dva moraju da imaju saglasnost entiteta", rekao je Dodik i zaključio da su za to jedino mjesto bile entitetske vlade.

Srbi ne smiju odustati od referenduma o bilo kojem pitanju

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik poručio je da Srbi u BiH ne smiju da odustanu od referenduma kao demokratskog odlučivanja o bilo kojem pitanju u bilo koje vrijeme.
Dodik je ocijenio da se stranci zato i plaše referenduma, jer ne mogu da se izbore protiv demokratskog odlučivanja, te da zbog toga pokušavaju da spriječe najavljeni referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH.

On je podsjetio da ove pravosudne institucije ne postoje po Ustavu BiH kao nadležnost BiH, već ih je nametnuo visoki predstavnik svojim odlukama i zakonima koji nikada nisu dobili saglasnost organa Republike Srpske.

Dodik ne vjeruje da novi ciklus strukturalnog dijaloga može riješiti problem pravosuđa na nivou BiH, jer se pokazalo da tu postoji koncept stranaca.

On je napomenuo da su mnoge dogovore političkih lidera u BiH bili povukle "evropske strukture u Sarajevu", a kao primjer za to naveo je sporazum o imovini.

"Međunarodni faktori ne žele ovdje dogovor, oni hoće da arbitriraju, a to mogu samo u uslovima kada nema dogovora", rekao je Dodik za Radio Republike Srpske i Radio Beograd.

On je naveo da će referendum biti proveden kada budu obavljene sve procedure, a koje drugi koriste da bi bio obustavljen.

Predsjednik Srpske je naveo da je i referendum o samostalnosti Srpske perspektivna opcija, te da politička borba Srpske podrazumijeva očuvanje i jačanje autonomije.

"Na Kosovu su stranci prihvatili čak neku neformalnu grupu koja je donijela odluku o proglašenju nezavisne države prostora koji je bio pod direktnom intervencijom Rezolucije UN 1244", podsjetio je Dodik.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.