Dodik: Smanjuje se nepovoljan spoljnotrgovinski bilans Srpske

Jahorina - Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas na Jahorini da Republika Srpska bilježi rast ekonomije, industrijske proizvodnje i domaćeg proizvoda, te da se smanjuje nepovoljan spoljnotrgovinski bilans.

Govoreći na konferenciji za novinare Ekonomskog foruma "Jahorina 2017", Dodik je rekao da je svako ko je htio da ima uvid u ove podatke, danas mogao da ih pribavi na ovom skupu.

"Mogli smo da čujemo da stepen zaduženosti nije onoliki kako se u javnosti pokušava napraviti percepcija o tome", rekao je Dodik, ističući da se javne finansije u Republici Srpskoj odgovorno vode i da nema hiperprodukcije javnih zaduženja.

Dodik je podsjetio da je Republika Srpska u prošloj godini zabilježila rast blizu tri odsto i naveo da je ambicija da i ovoj godini zabilježi sličan rast, da relativno smanjuje zaduženje i da obezbijedi novi kapital koji bi išao u razvoj infrastrukture.

"Za razliku od nekih ranijih vremena, zaduženje raste samo za produktivne investicije kao što su auto-putevi", rekao je Dodik, ističući da zaduženja ne idu za ono što se zove "krpljenje budžeta".

Predsjednik Srpske budućnost ekonomskog razvoja vidi u obrazovanju, pravosuđu, preduzetništvu.

Govoreći o Forumu, Dodik je rekao da će se pokušati da iduće godine suoorganizator bude Srbija, a narednih neka druga zemlja iz regiona i da najviši predstavnici tih zemalja sa privrednicima budu prisutni na Jahorini.

Ministar privrede Srbije Goran Knežević rekao je da je Ekonomski forum Jahorina 2017. prilika za razgovore o ekonomskim pitanjima, saradnji sa svijetom i jedinstvenom tržištu.

"Ne možemo da izbjegnemo i neke političke teme, prije svega, političku stabilnost jer je ona preduslov za ekonomski rast", istakao je Knežević.

Prema njegovim riječima, Srbija želi da prihvati standarde EU, ali joj je najvažnija njena ekonomija kako bi svojim građanima obezbijedila kvalitetan život.

Knežević je naveo da Srbija veliku pažnju poklanja malim i srednjim preduzećima, kojih ima oko 350.000 i koja zapošljavaju oko 850.000 ljudi, te da želi da ova preduzeća nefinansijskom podrškom uveže u mrežu kooperanata velikih firmi.

Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark naglasio je pitanje trgovine za razvoj malih ekonomija.

"Naglasio sam da se male ekonomije poput entiteta u BiH moraju oslanjati na trgovinu prvo sa susjednima Srbijom, Crnom Gorom, ali i EU sa kojom je region zabilježio povećanje trgovine za 11 odsto. Istovremeno je iz EU u region izvoz 3,4 odsto", rekao je Vigemark.

On je podsjetio da je u martu ove godine tokom konferencije u Sarajevu pokrenuta nicijativa o uspostavljanju zajedničkog tržišta.

"BiH bi trabalo da se uključi i u Svjetsku trgovinsku organizaciju do kraja 2017. godine. To je realno i izvodljivo jer trebate okončati pregovore sa tri zemlje Rusijom, Ukrajinom i Brazilom. Tu imate podršku EU", rekao je Vigemark.

On je naglasio da je manjim tržištima poput BiH potrebno da što više trguje i zvozi.

"Mnoge kompanije uspješno posluju u BiH. Radnih mjesta ima. Nažalost, nemate uvijek ljude sa pravim vještinama. Vaš obrazovni sistem ne stvara nužno kadar potreban privredi", upozorio je Vigemark.

On je napomenuo da pojedine kompanije u BiH uvoze kadar iz Srbije a informatičke stručnjake čak iz Ukrajine.

"Nezaposlenost je, iz tog razloga, i dalje jedan od najvećih problema. Apsolutno je ključno da ne zastanete u provođenju reformi", rekao je Vigemark i najavio potpisivanje sporazuma kojim će se osigurati bespovratna sredstva u iznosu od 25 miliona evra za izgradnju puteva i dalje unapređenje infrastrukture.

On je pozdavio činjenicu da su na forumu na Jahorini učestvovali i investitori iz Kine i drugih zemalja van EU, kao i da je fokus foruma bio na ekonomiji a ne politici.

Predsjednik Organizacionog odbora Foruma Goran Račić rekao je da je skup okupio više od 400 učesnika i oko 80 panelista i da je time nadmašio očekivanja.

On je podsjetio da će na dvodnevnom forumu biti razgovarano o energetici,kao najznačajnijem resursu Republike Srpske, građevinarstvu, reformi Zavoda za zapošljavanje i tržišta rada, kao i informaciono-komunikacionim tehnologijama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.