Dobrovoljačka, zločin bez kazne

SARAJEVO - Paljenjem svijeća i polaganjem bijelih ruža na početku bivše Dobrovoljačke ulice u Sarajevu juče je obilježena 19. godišnjica od zločina nad 42 pripadnika JNA, koje su pobili pripadnici Armije RBiH u trenutku kada su se povlačili iz nekadašnje Druge vojne oblasti sa Bjelava.

Porodice na mjestu zločina

Svijeću je juče upalila i spustila bijelu ružu na mjesto stradanja bez obilježja i majka ubijenog osamnaestogodišnjeg vojnika JNA Zdravka Tomovića, Bogdana. U ruci je držala i jedinu uspomenu na svog sina, krvava dokumenta izvađena iz njegovog džepa godinu i po poslije ubistva, kada je Zdravkovo tijelo preuzela porodica.

- Sa mojim Zdravkom sve mi je ostalo ovdje u Dobrovoljačkoj. Ovdje je ubijen moj sin i svi moji nerođeni unuci. Moja kuća radosti nema. Ubili su mi ga i uvijek ću ih pitati: "Zašto dijete od 18 godina" - rekla je majka Bogdana juče.

Ne traži mnogo. Kaže traži samo da Sarajlije u Dobrovoljačkoj pruže ruku poštovanja prema nevino pobijenoj djeci i omoguće da se pomen dostojanstveno obilježava, bez uvreda.

- Zar je problem da se ovdje postavi obilježje i da mogu svratiti u svako doba da položim cvijeće za svog sina - upitala je Bogdana Tomović.

Sestra ubijenog vojnika Obrada Gvozdenovića, Gordana upitala je zbog čega niko od zvaničnika i građana Sarajeva, kao i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, nisu došli juče da se poklone nevino pobijenim u Dobrovoljačkoj.

- Očekivali smo da dođe i gradonačelnik Sarajeva i Incko. Ako pronalazi vremena da dođe na neka druga mjesta i za neke druge datume, trebalo je i danas da bude ovdje, jer svaki zločin je jednak i sve su žrtve iste - kaže Gvozdenovićeva.

Akter događaja u Dobrovoljačkoj ulici je i Krsto Rakić koji je, tada kao devetnaestogodišnjak radio u obezbjeđenju Duge armijske oblasti.

- Zarobili su nas ovdje i odveli u kino-salu "Fisa" gdje smo ostali do 6. maja. Bili smo izloženi različitim torturama, a najgore su prošli aktivni oficiri JNA. Dok su se povlačili imali smo strogu naredbu da ne pucamo i svojom glavom garantujem da niko nije ni metka ispalio. Bili smo kao glineni golubovi, a iz kolone su nas pohvatali ko zečeve i skinuli u donji veš. Mnogi moji drugovi su tada ubijeni i ranjeni, ali sam ja imao sreću - priča Rakić.

Policija Sarajevskog kantona ni ove godine nije dozvolila prolazak tročlane srpske delegacije na samo mjesto zločina iz bezbjednosnih razloga.

Šef Tima za koordinaciju aktivnosti istraživanja ratnih zločina i traženja nestalih Staša Košarac rekao je da je poraz Sarajeva to što ni ove godine kolona nije uspjela da dođe na samo mjesto zločina.

- Ako imamo namjeru da gradimo dobre odnose u BiH neophodno je da Sarajevo pokaže spremnost da prizna greške iz prošlosti - kazao je on, dodavši da ni visoki predstavnik nema jednak tretman prema svima u BiH jer nije došao u Dobrovoljačku da se pokloni nevinim žrtvama.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Petar Đokić rekao je juče da je mučki napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu bio nesporni ratni zločin i pucanj u mir u BiH.

- Nesporna je činjenica, potkrijepljena nepobitnim materijalnim dokazima, da je 2. i 3. maja u Dobrovoljačkoj ulici nad pripadnicima JNA izvršen težak zločin koji je počinila Armija RBiH - rekao je Đokić.

- Paljenje svijeća i polaganje bijelih ruža na ovom stratištu dostojanstven je čin sjećanja i odavanja počasti žrtvama
 - dodao je.

Đokić je rekao da vjeruje da će pravosudne institucije u BiH konačno procesuirati i primjereno kazniti sve one koji su učestvovali u pripremi i izvršenju zločina nad pripadnicima JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.

Zločin u Dobrovoljačkoj

Porodice žrtava i predstavnici vlasti Republike Srpske krenuli su autobusima iz Istočnog Sarajeva ka mjestu zločina nad vojnicima JNA. Put od Istočnog Sarajeva do Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, obezbjeđivale su jake policijske snage pripadnika MUP-a Sarajevskog kantona. Skup je protekao bez incidenata.

Prema podacima MUP-a Republike Srpske, u napadu na kolonu JNA ubijena su 42 pripadnika JNA i civila, među kojima pet oficira, 73 osobe su ranjene, a 215 zarobljeno ili oteto.

Dan ranije, 2. maja 1992. godine, pripadnici Armije RBiH napali su Dom JNA u Sarajevu i nekoliko drugih vojnih punktova u gradu i ubili 14 pripadnika JNA.

Kao odgovor na te napade, pripadnici JNA su, istog dana, na sarajevskom aerodromu zadržali Aliju Izetbegovića, koji se u pratnji potpredsjednika vlade Zlatka Lagumdžije i kćerke Sabine vraćao sa pregovora u Lisabonu.

Izetbegović je odveden u kasarnu JNA u Lukavici, nadomak Sarajeva, radi pregovora o bezbjednoj evakuaciji vojnika, oficira i civila na službi u JNA iz komande Druge vojne oblasti, kao i drugih kasarni koje su bile pod opsadom muslimanskih snaga u Sarajevu.

U pregovorima su učestvovali tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, general Milutin Kukanjac, komandant mirovnih snaga UN kanadski general Luis Mekenzi, član Predsjedništva BiH Ejup Ganić, a bezbjednu evakuaciju garantovao je sam Izetbegović.

Pošto je sporazum postignut, kolona sa vozilima JNA krenula je iz komande u naselju Bistrik, a na njenom čelu nalazio se transporter u kojem su, kao zaštitnici, bili Izetbegović, generali Mekenzi i Kukanjac.

Samo kilometar dalje, kada je transporter na čelu konvoja izbio iz Dobrovoljačke ulice, oko 20 teritorijalaca prepriječilo je vozilo, odsjekavši ostatak kolone, a iz okolnih kuća, sa samo pedesetak metara, muslimanske snage otvorile su vatru.

- Mogao sam da vidim kako vojnici TO proturaju cijevi kroz prozore civilnih automobila, koji su bili dio konvoja, i pucaju. Vidio sam kako se krv slijeva niz vjetrobrane kola, napisao je u svojoj knjizi "Čuvar mira - put u Sarajevo" general Mekenzi.

Mekenzi je zapisao tada u svoju bilježnicu: "Bio je to definitivno najgori dan u mom životu".

Za zločine u Dobrovoljačkoj ulici još niko nije odgovarao. Na osnovu Interpolove potjernice iz Srbije u Londonu je prošle godine uhapšen Ejup Ganić, ali je pušten na slobodu. U martu je u Austriji po potjernici Srbije zbog ratnog zločina u Dobrovoljačkoj uhapšen Jovan Divjak, ali još nije izručen srpskom pravosuđu.

Predstavnici "Zelenih beretki" juče su poručili da više neće dozvoliti obilježavanje zločina nad nevinim vojnicima u Dobrovoljačkoj ulici i po cijenu sukoba sa policijom MUP-a Kantona Sarajevo.

Rat objavili 3. maja

- Ja ću reći predsjedniku (Izetbegoviću) nešto što se desilo u odsustvu. Naime, juče je izdata jedna naredba koja je imala sadržaj objave rata. Samo zahvaljujući našim vezama s novinarima i našim sposobnostima ovdje, mi smo dali da je to lažni tekst. Da se to agresor poslužio trikom. I pošto smo brzo reagovali i imali ljude na televiziji i u novinama koji su nam povjerovali, mi smo izbili jedan veliki adut iz ruku vojske.

Navodi se to u transkriptu sa sjednice Predsjedništva R BiH, održane 4. maja 1992. godine, dan poslije zločina u Dobrovoljačkoj i povratka Alije Izetbegovića u sastav Predsjedništva. Ovo je dio izlaganja člana tadašnjeg Predsjedništva Stjepana Kljuića.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.