Debata iz Njujorka seli se u Banjaluku

BANjALUKA - U Narodnoj skupštini Republike Srpske sutra bi trebalo da bude inicirana nova rasprava o takozvanim bonskim ovlašćenjima i sudbini Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saznaje "Glas Srpske".

U skupštinskoj sali sutra bi, prema već predloženom dnevnom redu, u deset časova trebalo da počne 19. redovna sjednica republičkog parlamenta, ali se, prema saznanjima "Glasa", priprema materijal za dopunu dnevnog reda.

- Tačka se tiče OHR-a, njegovog zatvaranja i bonskih ovlašćenja. Predsjednik Skupštine će tražiti podršku Kolegijuma za dopunu dnevnog reda - rekao je naš izvor upućen u dešavanja.

Sa predsjednikom Skupštine Nenadom Stevandićem nismo uspjeli da stupimo u kontakt do zaključenja ovog broja "Glasa", a ukoliko se situacija danas bude i odvijala po planu, to će dati novi smisao izjavama zvaničnika Srpske.

Najveći stepen saglasnosti

Na sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN), održanoj prošle sedmice, viđen je do sada najveći stepen saglasnosti u pogledima SAD, Rusije i Kine o međunarodnom prisustvu u BiH. Rečeno je da je vrijeme da se ide ka postepenom zatvaranju OHR-a i da procesi polako prelaze u ruke domaćih zvaničnika.

Međutim, uporedo sa tim otvoreno je pitanje odluka koje su tokom mandata u BiH donosili visoki predstavnici, pozivajući se na zaključke iz 1997. i konferenciju u Bonu, na osnovu kojih su uveliko izmijenili dejtonsku te i ustavnu strukturu BiH.

Uloga OHR-a je, naime, definisana u Dejtonu u novembru 1995. Nedugo zatim u Londonu je 8. i 9. decembra zasjedala Konferencija za sprovođenje mira s ciljem da mobiliše međunarodnu zajednicu. Jedan od zaključaka bio je formiranje Savjeta za sprovođenje mira (PIK).

Savjet se na ministarskom nivou sastao još pet puta. Najpoznatija je Bonska konferencija u decembru 1997, odakle korijene vuku ta bonska ovlašćenja koja su visoki predstavnici koristili da donose amandmane na ustave, zakone i njihove izmjene i dopune, smjenjuju funkcionere i zabranjuju im učešće na izborima, oduzimaju prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.

U međuvremenu su i pojedini bivši visoki predstavnici jasno priznali da to i nije u skladu sa Dejtonom.

Odluke

Iz Republike Srpske je proteklih dana poručivano da moraju biti stavljene van snage odluke stranih diplomata u fotelji visokog predstavnika. Posebno je istaknuta odluka kojom je Valentin Incko posljednjeg dana mandata u BiH izmijenio Krivični zakon BiH, zabranjujući negiranje genocida te one na kojima stoji potpis Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje otkako je 2021. stupio na dužnost, tvrdeći da nije legalno imenovan, što smatraju i Rusija i Kina.

Premijer Savo Minić je, na primjer, kazao da su to nelegalne, nelegitimne, nezakonite odluke i da će se raditi na tome da budu stavljene van snage ne samo jer su na štetu isključivo Srpske, već što nisu donesene u proceduri.

- Pokretaćemo sve moguće postupke da ih stavimo van snage i da pravni status vratimo u pređašnje stanje, odnosno prije donošenja tih nakaradnih odluka - rekao je Minić Srni.

Tim riječima aktuelnu situaciju su komentarisali i ostali zvaničnici, ali je ostalo otvoreno pitanje na koji način je zapravo moguće poništiti odluke koje su nametali visoki predstavnici koji su dio BiH još od Dejtona koji je potpisan u novembru 1995. godine.

Isto mišljenje nemaju ni svi pravnici i stručnjaci za ustavno pravo te ima nekoliko puteva koji bi mogli da vode do rješenja, ali na svakom postoje i, imajući u vidu političke i međustranačke odnose u BiH, određene i teško premostive prepreke.

Najjedostavniji put

Najjednostavniji put je poništavanje odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH, ali je u sadašnjim okolnostima nemoguće, što se i pokazalo 2024,. kada nije prošao prijedlog SNSD-a koji je izašao u tom pravcu.

Kao mjesto odluke pominje se i Ustavni sud BiH, koji već u radu ima zahtjev SNSD-a za ocjenu ustavnosti famoznog član 203a Krivičnog zakona BiH koji se odnosi na neizvršavanje odluka visokog predstavnika.

Pojedinci, s druge strane, smatraju da bi u cijelu priču trebalo da se uključi Savjet za primjenu mira, odnosno PIK, dok se kao opcija pominje i izlazak pred Međunarodni sud pravde, koji je imenovan rezolucijom SB UN.

Asistent na Pravnom fakultetu u Banjaluci Marko Romić je podvukao da je najstrašnije u vezi sa bonskim ovlašćenjima njihova zloupotreba, a to je kvazizakonodavna i kvaziustavotvorna aktivnost visokih predstavnika u proteklih 30 godina.

Uklanjanje bonskih ovlašćenja na dejtonski dopustiv način koji bi, kako je naveo, pokazao određeni suverenitet BiH bi bio konstatacija Ustavnog suda BiH o nekompatibilnosti sa Ustavom, odnosno Aneksom deset Dejtona.

- Na tom pravcu je i Parlamentarna skupština BiH, a politički, isto tako zreo i snažan način uklanjanja bi bio u jedinom međunarodnom tijelu koje je povezano sa institucijom visokog predstavnika, a to je SB UN. Oba puta, pravni dejtonski i međunarodno-pravni putem sistema UN, bi bili dobri modusi za uklanjanje tog najvećeg neprijatelja dejtonskog poretka, a to su zaključci iz Bona - istakao je za "Glas" Romić koji je spoljni član Odbora za ustavna pitanja republičkog parlamenta.

U Skupštini Srpske su i ranijih godina usvajani zaključci u vezi sa OHR-om te ulogom visokih predstavnika, ukazujući na to da su otišli daleko izvan svojih pravnih okvira i načinili veliku štetu na temelju BiH koji se zove Dejtonski mirovni sporazum.

Primjer Lajčaka

Republički zvaničnici su nebrojeno puta tražili od Kristijana Šmita da povuče svoje odluke. Kao primjer je navođen i potez Miroslava Lajčaka, koji je krajem 2007. godine, tokom mandata na mjestu visokog predstavnika u BiH, povukao, odnosno modifikovao svoje prvobitne odluke o načinu glasanja u institucijama BiH nakon što je prvobitno nametnuo paket mjera s ciljem deblokade rada Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH.

On je, naime, kasnije donio odluku u vidu "autentičnog tumačenja" zakona i tako praktično ublažio svoje ranije mjere.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.