Davor Pranjić: Hrvati traže samo ono što im pripada

Dejtonska BiH trenutno je jedina realna i kao takva samo može opstati. Hrvati traže samo ono što im pripada, a to ne osporavaju drugima, kazao je "Glasu" potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić, koji se osvrnuo i na priče o mogućem osnivanju trećeg entiteta.

- To u ovom trenutku nije realno. Treba sagledati realnosti. Kao predstavnici hrvatskog naroda želimo da se minimum izbornog zakonodavstva izmijeni kako bi bar jednu stavku, spornu za sada, riješili, a to je da hrvatskog člana Predsjedništva biraju Hrvati, a ne neko drugi. To je korak koji će nam učvrstiti vjeru u opstanak BiH - kazao je Pranjić.

Komentarisao je i nesavršenosti u samom Ustavu i u funkcionisanju zemlje.

- Prošlo je 30 godina od rata. Možda je bilo dosta boljih prilika da se nešto promijeni, ali nije. Nalazimo se u  izazovnim vremenima i sada možda nije realno razgovarati o nekom preuređenju, ali da bi bilo možda bolje, bi svakako - naveo je Pranjić sa kojim smo razgovarali i o krizi u kojoj se nalazi BiH, evropskim zakonima koje vlasti treba da donesu, te položaju Hrvata u BiH.

GLAS: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u BiH?

PRANjIĆ: Nalazimo se u izazovnoj situaciji. Ključan u svemu je politički dogovor svih konstitutivnih naroda u BiH. Od završetka rata obilježavamo 30 godina, a živimo i dalje u nerazjašnjenim okolnostima i nejasnim situacijama. Protekla godina je i te kako izazovna bila. Bez dogovora i uvažavanja legitimiteta i legalnosti tri konstitutivna naroda sa njihovim pravima neće biti ni napretka zemlje.

GLAS: Prema nekim prognozama ovakva situacija u zemlji mogla bi da se zadrži sve do opštih izbora 2026. godine. Dijelite li to mišljenje?

PRANjIĆ: Teško je bilo šta prognozirati. Nakon izbora 2022. bili smo  i te kako optimistični. Kao predstavnici Hrvata u BiH kroz HDZ koji je predvodio veći dio procesa borili smo se i nosili taj optimizam. Međutim, sve je jedno vrijeme išlo dobro, a naknadno su uslijedila brojna neslaganja određenih političkih opcija, što je doprinijelo nastanku krize. Imamo jedan narativ koji se kroz godine koje su iza nas i te kako vrtio. Ne tražimo apsolutno ništa ni od koga što pripada drugim konstitutivnim narodima, već samo ono što pripada hrvatskom narodu, a isto to ne osporavamo drugima. To je jedna sitnica, minimum, i u suštini i osnov funkcionisanja ove specifične zemlje.

GLAS: Najveća polemika na nivou BiH trenutno se vodi oko uspostavljanja kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU, te zakona o VSTS-u i Sudu BiH. Vjerujete li da će ti uslovi biti ispunjeni do kraja godine?

PRANjIĆ: Optimista sam. Pozivamo da se iznesu, ako već postoje neki argumenti koji su sporni, te da se o njima vodi rasprava i da se nađe najbolji model za rješavanja potencijalnih problema. Poziciju glavnog pregovarača treba što prije uspostaviti, jer bi to doprinijelo cijelom procesu i olakšalo bi funkcionisanje Savjeta ministara. Kada je riječ o spornim zakonima, to pitanje nije za nas. U potpunosti smo na raspolaganju i pozivamo na razgovor i dogovor. Jako malo se raspravljalo o tome šta je to u suštini sporno i šta to treba institucije iz Republike Srpske da prihvate, odnosno eventualno da izmijene ako je nešto sporno. Tu mora postojati politička volja. Isto tako stranke iz Sarajeva ne treba to da osporavaju. Moramo se dogovoriti kako bismo očuvali mir i stabilnost u BiH i dobili ono što je i te kako benefit za BiH, a to je pristup Evropskoj uniji. S obzirom na to da geografski, ali i na sve druge načine pripadamo evropskoj zajednici, s te strane treba da se ugledamo na zemlje koje su to i iskoristile. Primjer je Hrvatska koja je iskoristila sve benefite Evropske unije. I mi smo na dobrom tragu, tako da gajim nadu da će svi shvatiti realnost svojih situacija i pozicija i razgovarati o spornim pitanjima i riješiti ih.

GLAS: Potpisivali ste i ukaze o proglašenju zakona Srpske zbog oduzimanja mandata predsjedniku Republike, između ostalog i onaj kojim se uvodi pomoćni sastav policije. Taj zakon pojedinci iz Sarajeva ocijenili su neustavnim. Kako gledate na sve to?

PRANjIĆ: Ustavna obaveza potpredsjednika je, između ostalog, i potpisivanje ukaza o proglašenju zakona, tako da ja tu ne vidim ništa sporno.

GLAS: Kakav je položaj hrvatskog naroda u Republici Srpskoj? Povucite nam paralelu između položaja Hrvata u Srpskoj i FBiH.

PRANjIĆ: Uvijek može bolje. Ono što ne ide u prilog jesu brojke. Mali broj Hrvata živi na području Republike Srpske, ali je činjenica da oni tu žive, egzistiraju, rade, te da im nisu uskraćena prava. Mogu da napreduju, da se zapošljavaju, odnosno učestvuju u svim procesima u Republici Srpskoj. Činjenica je i da Hrvati na području Srpske nisu prodali svoja imanja, tako da s te strane to nam daje optimizam. Imamo dosta dobrih primjera, opština poput Kotor Varoša, Broda, Gradiške, Dervente, u kojima se ljudi samoinicijativno vraćaju, obnavljaju kuće, odnosno one koje nisu prošle kroz regionalni stambeni program. Obnavljamo i putnu infrastrukturu, elektromrežu, kao i vodovodnu mrežu. Imamo i primjera investicija hrvatskih privrednika u Republiku Srpsku. Kada je riječ o situaciji u FBiH, u većini slučajeva je taj položaj dobar. Međutim, ako uzmemo u obzir opštine u kojima su Hrvati u FBiH manjinska zajednica, tamo imaju više problema nego u Republici Srpskoj.

GLAS: Prostora da se radi i dalje ima.

PRANjIĆ: Naravno. Trudimo se biti reprezentativni primjer svakog Hrvata koji živi u BiH. U protekle tri godine mandata bili smo dostupni svima koji su htjeli svoje interese kao hrvatski narod tražiti i iskazati. Trudimo se biti dio kompletne zajednice, realni sa situacijom u kojoj živimo.

GLAS: Šta je urađeno u protekle tri godine Vašeg mandata na poziciji potpredsjednika Srpske iz reda hrvatskog naroda?

PRANjIĆ: Svakako smo uspjeli doprinijeti hrvatskoj zajednici na području Republike Srpske, a ako sve skupa zbrojimo, uloženo je oko šest miliona maraka za tri godine. Oko 60 odsto sredstava je došlo iz Hrvatske kroz određene projekte, a značajnu sumu novca dobili smo i od republičkih institucija, odnosno primarno iz Službe predsjednika Republike Srpske. Na godišnjem nivou realizovano je oko dva miliona maraka različitih investicija, infrastrukturnih projekata, brojnih kulturnih dešavanja, a u najavi su i nove investicije koje će svjetlo ugledati iduće godine. 

GLAS: Kako je moguće da 30 godina od završetka rata i dalje pričamo o stambenom zbrinjavanju i povratku?

PRANjIĆ: Možda je bilo volje i želje, a možda se nekad i nisu realno sagledavale situacije. Šta je neko prije mene uradio ili šta su ljudi u 20 godina uradili, teško je komentarisati. Svako je radio onako kako je mislio da treba. Možda pojedine stvari nije bilo moguće ni završiti. Ono što sam ja zapazio kao problem je da su možda ljudima izostale glavne stvari za funkcionisanje, a to je infrastruktura, odnosno neuređene pristupne ceste i nedostatak elektromreže, te problemi vodosnabdijevanja. Sada radimo na tome, naravno u saradnji sa lokalnim zajednicama te uz podršku Vlade Hrvatske i sredstva iz Republike Srpske, primarno Službe predsjednika. Tako da smo započeli dosta infrastrukturnih projekata koji su izazvali pozitivan eho. Siguran sam da ćemo u naredne dvije godine imati možda i do 100 objekata koje će ljudi samoinicijativno i ličnim sredstvima obnoviti. Ima dosta i praznih objekata u kojima niko ne živi. Možda je upravo i nedostatak infrastrukture bio jedan od razloga što se neki nisu vratili.

GLAS: Jedan od gorućih problema sa kojima se BiH suočava je odliv kadra. Koja je Vaša poruka mladima?

PRANjIĆ: Ostanite ovdje jer sunce tuđeg neba neće grijati kao ovdje. Time se vodim. Ne ulazim u lične odluke o odlasku, ali možda ekonomski razlozi nisu okidač odlaska. Razgovarajući sa kolegama, ali i drugima, može se reći da je neka nesigurnost i nepredvidivost ovih situacija u kojima se nalazimo bila jedan od razloga zašto su ljudi odlazili. Takođe, imamo i pozitivnih primjera, odnosno onih koji su se vratili. To nam daje pozitivan eho koji treba da iskoristimo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.