Danas i ovjdje: Otvorene karte

Piše Maja RADETIĆ

NOVA runda razgovora vodećih političkih lidera u BiH o ustavnim promjenama, u atmosferi kada je takozvani "aprilski paket" i definitivno proglašen politički mrtvim, trebalo bi da bude vođena krajem januara. Međutim, šanse da šest političkih lidera postignu dogovor o ustavnim reformama i unutrašnjeg uređenja BiH, po svemu sudeći, su minorne, gotovo ravne nuli. Naime, na pregovaračkom stolu su tri potpuno različita i nepomirljiva koncepta. Bošnjačke stranke, SDA i Stranka za BiH, zalagaće se za regionalizaciju BiH, "ujedinjene" stranke sa hrvatskim predznakom, HDZ BiH i HDZ 1990. su za federalizaciju BiH, a srpske stranke, SNSD i PDP, su za o(p)stanak Republike Srpske u njenim administrativno-teritorijalnim granicama. Osim zbog dijametralno suprotnih viđenja budućeg uređenja BiH, sumnji u postizanje dogovora pridonosi i činjenica da je ova godina izborna i da će se iz izbornih štabova političkih partija ponovo čuti dobro poznata retorika. Ono što je u čitavoj situaciji dobro je da će svi "ustavotvorci", konačno, za pregovarački sto sjesti otvorenih karata. Uslov predstavnika Republike Srpske u razgovoru o ustavnim promjenama u BiH biće, isključivo, funkcionalna i teritorijalno nedirnuta Srpska sa jasnom pozicijom u okviru buduće složene federalno-konfederalne države. Predstavnici Srpske smatraju da Dejtonski sporazum mora biti osnova za razgovore o budućem uređenju BiH. Bošnjačke parije takođe su isključive. Podržaće, poručuju, samo ono ustavno uređenje koje podrazumijeva decentralizovanu BiH, prema sistemu regija baziranih na ekonomskim, geografskim, saobraćajnim i drugim kriterijumima... Federalizaciju BiH na etničkim kriterijumima odbacuju kao opasnu stvar smatrajući da ona ne može biti osnov za pozitivnu budućnost BiH. S treće strane hrvatski politički predstavnici, koji su se, čini se, konačno ujedinili na nacionalnom pitanju u BiH, traže četiri federalne jedinice, od kojih je jedna distrikt Sarajevo. Ali, za razliku o prijašnjih prijedloga, u kojima su samo stidljivo tražile federalnu jedinicu sa većinskim hrvatskim narodom - što su podržali i vodeći politički lideri iz Srpske "pod uslovom da ne zadire u teritorijalni integritet Republike Srpske" - nedavno usvojena platforma o ustavnim promjenama pokazala je da su njihovi apetiti na putu od Krčmarica do Mostara naglo porasli. Elem, lideri dvije hrvatske sestrinske stranke poručili su da "neće pregovarati o federalizaciji samo jednog dijela BiH!?" Dakle, tri su potpuno udaljena i isključiva koncepta buduće ustavne prekompozicije BiH oko kojih će se koplja lomiti narednih mjeseci, ali se već sada može prognozirati da velikih promjena i radikalnih iskoraka ne može biti. Ne može, jer bilo kakva ustavna promjena može se desiti samo dogovorom političkih faktora. Nametanja se ne bi smjela desiti, jer bi to izazvalo teške političke potrese u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.