Danas i ovdje: Pošteno varajući

Piše Dijana VRHOVAC-MIHAJLOVIĆ

Sve su prilike da na domaćem tržištu još uvijek vlada princip "sve pošteno, pa ko koga prevari" i da je među ovdašnjim proizvođačima i trgovcima, a posebno među uvoznicima, mnoštvo onih koji pokušavaju da love u mutnom. Otvoreno i nedvosmisleno Centralna banka BiH je u najnovijoj analizi argumentovano razotkrila nepostojeću vezu između rasta cijena nafte na svjetskoj berzi sa poskupljenjima robe u BiH. Objelodanjenom činjenicom da rast cijena nafte na svjetskom tržištu u dolarima nema nikakvog značaja za bh. ekonomiju, jer je naša valuta vezana za evro, izbijen je glavni adut trgovcima koji su učestale cjenovne skokove pravdali tobožnjim uticajem rasta cijena na svjetskoj berzi nafte. Drugim riječima, objašnjenje da je talas poskupljenja koji je krajem prošle i početkom ove godine zahvatio BiH uzrokovan poskupljenjima nafte na svjetskom tržištu predstavlja jeftino mešetarsko zamazivanje očiju, koje je sirotinja skupo platila. Cijene osnovnih životnih namirnica su u posljednjih šest mjeseci porasle između 20 i 65 odsto, što je dodatno opteretilo ionako plitke kućne budžete, iscrpljene uvođenjem PDV-a. Postalo je pravo umijeće skrpiti kraj s krajem, jer je za podmirenje najosnovnijih potreba četvoročlane porodice potreban kućni budžet od 1.520 maraka mjesečno ili 2,5 prosječnih plata. Ako se uzme u obzir da je i prije rasta cijena jedna četvrtina stanovništva živjela ispod donje granice siromaštva, onda je život nakon talasa poskupljenja za nezanemarljiv broj socijalno ugroženih građana na granici gole egzistencije i improvizacije, takoreći ispod ljudskog dostojanstva. Da bi stala u kraj daljem rastu cijena, Vlada Republike Srpske je novom Uredbom uvela novčane kazne do 15 hiljada maraka za prekoračenje marže na osnovne životne namirnice i lijekove. Sada su sve oči uprte u Republičku upravu za inspekcijske poslove, koja je dužna da kontroliše visinu zaračunate marže i da bez gledanja kroz prste sankcioniše trgovačke zloupotrebe. U međuvremenu, Vlada je izdvojila 22 miliona maraka za siromašne građane pogođene talasom poskupljenja i 10 miliona maraka za socijalno ugrožene potrošače električne energije, što, po ocjeni ekonomista, samo kratkoročno može da ugasi požar. Sve u svemu, izgleda da je dobrom broju domaćih "biznismena" u interesu da na domaćem tržištu vlada haos. To je stanje u kojem oni mogu lagodno da žive i ostvaruju ekstraprofit, lažući javnost o svojim epohalnim poslovnim rezultatima i navodnim razlozima za neopravdano zidanje cijena. Iako je formiranje cijena na tržištu slobodno za većinu robe, javnost ima pravo da zna ko zaračunava "astronomske" marže i ko se bogati preko leđa sirotinje. Dakle, osim strožih inspekcijskih i carinskih kontrola, rast proizvodnje i društvenog bruto proizvoda trebalo bi da prati i rast plata i penzija u Republici, kao dugoročni lijek za buduće, objektivne ili vještačke inflatorne pritiske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.