Cvijanović: Region o povezivanju, samo Sarajevo o ratu

PRNjAVOR - Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da svi u regiji pričaju o otvorenim granicama, zajedničkom tržištu radne snage i o ekonomskoj saradnji, a samo u Sarajevu pričaju o sankcijama, ratu, sukobima i izopštavanju svih koji ne misle onako kako oni misle.

"BiH u suštini vodi neke svoje ratove u svojoj glavi, tih ratova u realnosti nema, a u realnosti ljudi je ekonomska integracija. Naša velika šansa je inicijativa 'Otvoreni Balkan'", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Prnjavoru.

Prema njenim riječima, ova inicijativa nije zamjenska forma za evropske integracije.

"To je prilika da mi omogućimo sami sebi da bolje sarađujemo i poslujemo", istakla je Cvijanovićeva.

Odgovarajući na pitanja novinara, Cvijanovićeva je rekla da svi razumiju da niko nema pravo da nameće zakone u BiH, jer je to obaveza domaćih institucija.

"Ono što je (bivši visoki predstavnik u BiH Valentin) Incko uradio jeste nedemokratski, remeti demokratski kapacitet i potencijal jedne zemlje, postavlja se neovlašteno iznad demokratski izabranih institucija i u potpunosti je suprotno principima evropskog puta BiH", navela je Cvijanovićeva.

Ona je nazvala alarmantnom hajku iz Sarajeva protiv evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija, koji je mađarskog porijekla, ocjenjujući da je razlog za to što je Mađarska zauzela objektivan i nepristrasan stav i rekla da nema nikakvih sancija, a ako ih bude oni će ih zaustaviti, te da treba razgovarati, a ne sankcionisati.

"To očito nekome smeta u Sarajevu i onima koji im pomažu", ocijenila je Cvijanovićeva.

Političkom Sarajevu trebaju pravi lijekovi

Predsjednik Republike Srpske je poručila danas da će političko Sarajevo morati konačno da počne dobijati prave lijekove, ocjenjujući da se bolest koja tamo postoji uporno liječi pogrešnim lijekovima.

"Trebamo svi da budemo dovoljno trezveni i da razumijemo da samo dijalog i razgovor, nikakve sankcije i nikakvo maltretiranje bilo koga iz okruženja i drugih zemalja i kojekave priče oko tih drugih, neće pomoći BiH", rekla je Cvijanovićeva novinarima tokom posjete opštini Prnjavor.

Ona je navela da iz Sarajeva krenu razne priče, galama i histerija čim neko misli nešto drugačije u odnosu na njih, da se tako pravi loša atmosfera i dodala da je rastužuje potreba političkog Sarajeva da ne prihvati nikoga ko razmišlja drugačije od onoga što su njihovi zvanični ili čak nezvanični stavovi.

"Bojim se da će BiH i Sarajevo veoma brzo, a već su postali takvi, biti mjesto u koje više niko neće poželjeti da dođe" rekla je Cvijanovićeva, ističući da su BiH potrebni dijalog i razgovor.
 
Prema njenim riječima, političko Sarajevo smatra da se svako ko ima neki stav miješa u unutrašnje stvari BiH.
 
"A kao ne miješaju se u unutrašnje stvari BiH oni koji su dnevno ovdje, bave se mikromenadžmentom i diktiraju šta treba raditi u našim institucijama", naglasila je Cvijanovićeva i navela da je apsolutno besmisleno da političko Sarajevo i oni koji ih podržavaju igraju uloge koje im ne pripadaju, da oni utvrđuju ko će gdje biti poželjan ili nepoželjan, šta će se dešavati u Evropi i na planeti.
 
Predsjednik Srpske je kritikovala uslovljavanja kada je u pitanju BiH, kao što su sankcije i priča iz pojedinih zemalja EU da treba razmisliti o tome da se finansijska sredstva usmjere na jedan dio BiH, a da se uskrate Republici Srpskoj.
 
"To bi bilo defakto priznanje da nema jedinstvenog ekonomskog prostora i da u BiH postoje dva odvojena državna sistema. Ne vjerujem da će to uraditi, jer bi to bilo previše besmisleno i kontraproduktivno svemu što BiH treba, a njoj treba dobro razumijevanje, objektivna slika i pristup", poručila je Cvijanovićeva.
 
Ona je u tom smislu iskazala zahvalnost Mađarskoj i mađarskim institucijama i predstavnicima vlasti, navodeći da oni pokazuju izbalansiran odnos prema krizi u BiH i zalažu se da se stvari saniraju i da se ne rješavaju besmislenim i kontraproduktivnim sankcijama, pogotovo ne uskraćivanjem pomoći ili finansija ili davanjem jednima, a uskraćivanjem drugima.
 
Za moguće sankcionisanje Mađarske, Cvijanovićeva je rekla da je to "tužna slika EU".

"Evropa je zbir različitih zemalja i zbir različitosti, to je moto pod kojim su zaista djelovali mnogo godina, ali mislim da su izgubili to svoje glavno obilježje, zajedništvo i zajedničko djelovanje. Besmisleno je obračunavanje sa pojedinim državama članicama zato što nisu u glavnoj matrici", ocijenila je ona.

Besmisleno da Varhelji i Orban budu nepoželjne osobe u Sarajevu

Predsjednik Republike Srpske ocijenila je danas kao besmislenu inicijativu da komesar EU za proširenje Oliver Varhelji i mađarski premijer Viktor Orban budu proglašeni nepoželjnim osobama u Sarajevu.

Cvijanovićeva je istakla da su dijalog i razumijevanje krize u BiH ključ za njeno rješavanje, a ne neke sankcije, isključivanja ili uslovljavanja nekoga.

"I političko Sarajevo i oni koji ih podržavaju trebaju da prestanu da razmišljaju da oni utvrđuju ko će gdje biti poželjan ili nepoželjan. Rastužuje me potreba Sarajeva da ne prihvati nikoga ko razmišlja drugačije od onoga što su njihovi zvanični ili, čak, nezvanični stavovi", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Prnjavoru.

Govoreći o uslovljavanjima kada je u pitanju BiH i navodima iz EU da će pojedine države članice razmisliti o tome da se sredstva usmjere na jedan dio BiH, a da se uskrate Republici Srpskoj, Cvijanovićeva je navela da je to defakto priznanje da u BiH nema jedinstvenog ekonomskog prostora i da u BiH, zapravo, postoje dva odvojena državna sistema.

"Ne vjerujem da će to uraditi, jer bi to bilo previše besmisleno, bilo bi i kontraproduktivno svemu onome što je potrebno BiH, a treba joj razumijevanje i objektivan pristup", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da tu njena zahvalnost ide upravo prema Mađarskoj, koja pokazuje izbalansiran pristup prema krizi u BiH i trudi se da ima izbalansiran pristup prema svima.

"Imaju svoju nacionalnu državnu politiku, članica su EU, uklapaju se i u evropsku politiku, ali to ne znači slijepo slušati jednog nego doprinositi svojim stavovima u kreiranju određene politike", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, mađarska politika je na liniji toga da se ovdje stvari saniraju, da se ne rješavaju besmislenim sankcijama ili pogotovo uskraćivanjem bilo kakve pomoći.

"Mi smo u prošlosti imali situaciju da Srpska ispuni sve uslove prema MMF-u, a ne ispuni FBiH. Pa, što nisu nama tada davali novac i uskratili FBiH? Nego su čekali da svi završe svoj dio posla, pa da se dođe do tih sredstava", napomenula je Cvijanovićeva. 

Govoreći o mogućem sankcionisanju Mađarske, Cvijanovićeva je rekla da je "to ona tužna slika EU".

"Do skora smo slušali priču da treba da sankcionišu Poljsku, evo sad vidim da je to tačno. Evropa je zbir različitosti, to je moto pod kojim su djelovali mnogo godina, ali mislim da su izgubili to svoje glavno obilježje - zajedništvo, zajedničko djelovanje u okviru svih tih različitosti", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, obračunavanje sa pojedinim članicama zato što nisu u glavnom toku ili u matici je besmisleno, jer Mađarska je ozbiljna zemlja.

"Imala sam priliku prije nekoliko mjeseci da budem tamo i da vidim na koji način funkcionišu institucije. Mađarska se razvija, to je ozbiljna država sa ozbiljnim polugama. Na usluzi svima na Balkanu. I njihove poruke su išle u tom smislu, a to je - ovdje treba realno pogledati stvari. Ne možete isključivati ili sankcionisati nekoga. Ovdje treba razgovarati da se razumije šta je stvarni problem", rekla je Cvijanovićeva.

S druge strane, dodala je ona, u Sarajevu prema običaju u okviru ovog specijalnog rata krenu razne priče galama, histerija, vika, i čim neko misli drugačije od njih napravi se neka loša atmosfera.

"Sarajevo će morati konačno da počne da dobija prave lijekove. Ta bolest koja tamo postoji se stalno i uporno liječi pogrešnim lijekovima", navela je Cvijanovićeva.

Ona smatra da treba svi da budu dovoljno trezveni da razumiju da samo dijalog i razgovor, nikakve sankcije ili maltretiranja bilo koga iz okruženja, drugih zemalja, neće pomoći BiH.

"Plašim se da će BiH i Sarajevo veoma brzo biti mjesto, a već su postali takvi, u koje niko neće poželjeti da dođe. Treba da o tome razmišlja Sarajevo zašto je to tako, a ne zemlje okolo koje imaju svoje stavove i viđenje kako se treba riješiti neka kriza.

"Ne možete vi sjediti u Sarajevu i pričati kako se svako ko ima neki stav miješa u unutrašnje stvari BiH, a oni koji su vam dnevno ovdje i dnevno se bave mikromenadžmentom, dnevno diktiraju šta treba raditi po našim institucijama, se kao ne miješaju u unutrašnje stvari BiH. Dakle ovdje treba dijalog. Što se tiče EU, svako odgovara za svoje postupke", poručila je Cvijanovićeva.

Izražen interes stranih investitora za ulaganja u privredu Srpske

Cvijanović je izjavila da postoji interes stranih investitora za ulaganja u privredu Srpske i da su namjerno plasirane laži o njihovom povlačenju.

Cvijanovićeva je tokom današnje posjete proizvodnom pogonu Fabrike obuće "Sanino" u Prnjavoru rekla da, na osnovu informacija koje je dobila od rukovodstva kolektiva, kod stranih investitora postoji izražen interes za nastavak saradnje, ali i za povećanjem obima proizvodnje u čemu leži velika poslovna šansa.

"Nikakve priče nema da se povlače strani investitori, da ne žele da posluju u Republici Srpskoj. To su neke plasirane laži", rekla je Cvijanovićeva novinarima.

Ona je naglasila da razumije problem o angažovanju dovoljnog broja radne snage, na šta ukazuju vlasnici kompanije, ali da će zajedničkim radom republičke i lokalne vlasti i ljudi koji se bave važnim privrednim poslovima biti obezbijeđeno ono što je neophodno za poslovanje.

"Interes postoji, želja da se poveća obim proizvodnje, na nama je da ovdje stvorimo dodatne pretpostavke da se to desi. Najveći zalogaj ili izazov je obezbijediti radnike, ali ono što rade lokalna i republička vlast jeste da se obezbijedi dovoljna podrška da možemo održati sve te ugovore i da možemo širiti svoju proizvodnju", navela je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da u "Saninu" radi ogroman broj ljudi i da je fabrika ogroman resurs za svaku opštinu, pa i one veće nego što je to Prnjavor.

"Na republičkim i lokalnim vlastima ostaje obaveza da tijesno sarađuju sa privrednicima, da svi zajedno pravimo bolji ambijent i konačno vidimo rezultate tog zajedničkog rada, a u Prnjavoru se oni vide", istakla je Cvijanovićeva.

Ovo je jedan od susreta koji, kaže, ima sa privrednicima, a najavila je da će nastaviti i dalje sa njima sarađivati i provjeravati sve što je važno za ekonomsku i privrednu budućnost Republike Srpske.

Za današnju posjetu Prnjavoru je rekla da je to bila prilika da se razgovara i sa načelnikom i njegovim saradnicima o budućim planovima, kao i da se sumiraju neki zajednički rezultati, naglasivši da je mnogo projekta ostalo iza njih.

Cvijanovićeva je navela da je raduje to što je od načelnika opštine čula ambiciozan plan kada su u pitanju određeni projekti u infrastrukturi.

"To će značiti dodatni iskorak kada je u pitanju okupljanje privrednih subjekata na jednom mjestu u okviru poslovne zone i tu sada treba intervencija određenih republičkih organa da se ubrzaju određene procedure, da uđemo u konkretizaciju tog projekta", rekla je Cvijanovićeva.

Građanima Prnjavora je poručila da će Srpska i njene institucije raditi na rješavanju svih važnih potreba, bilo da je riječ o infrastrukturi, gradskom jezgru ili ruralnom razvoju, da će biti prisutni i stajati na usluzi svim njihovim potrebama.

Za promjenu skupštinske većine u opštini Prnjavor, koju sada predvodi SDS, Cvijanovićeva smatra da je to prolazno stanje, a apelovala je da ti ljudi, koji sada čine većinu, ne blokiraju određene projekte koji su najavljeni i one koje mogu da realizuju.

"Treba da se postupa u skladu sa opštim interesom opštine Prnjavor. Nažalost, neke stvari zbog promjene skupštinske većine i takvog odnosa i jesu zaustavljene, ali radimo zajedno da to deblokiramo", rekla je ona.

Vlasnik Fabrike obuće "Sanino" Radovan Pazurević rekao je da su danas upoznali predsjednika Srpske sa planovima, poteškoćama sa kojima se susreću i izrazili zadovoljstvo što su do sada imali veliku podršku republičkih institucija, prije svega Vlade, zahvaljujući čemu sektor kože, tekstila i obuće u posljednjih nekoliko godina bilježi veoma dobre rezultate.

"Industrijska proizvodnja je rasla stopom od 12,3 odsto. Naša branša se nalazi na međunarodnoj utakmici, imamo konkurenciju u Aziji, Kini, Indiji, Indoneziji, Pakistanu, ali i pored svega toga uspjeli smo na ove prostore dovesti poznate svjetske kompanije. Sve što u svijetu ima ime kada je u pitanju proizvodnja obuće nalazi se od Dervente do Kotor Varoša", istakao je Pazurević.

On je dodao da u "Saninu" radi 540 radnika, a u toku je potražnja za novim radnicima jer su sve kompanije sa kojima sarađuju najavile proširenje proizvodnje.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.