Cvijanović: Proces evrointegracija se zaustavlja na nivou BiH

Banjaluka - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović upozorila je da se proces evrointegracija zaustavlja na nivou BiH jer Savjet ministara u proceduru upućuje zakone koji "padaju" u parlamentu BiH.

Ona je naglasila da Srpska nije kriva za opstrukciju evropskog puta BiH, kako je to nedavno ocijenio predsjedavajući Savjeta ministara BiH Denis Zvizdić u pismu visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federiki Mogerini.

Prema njenim riječima, Zvizdić u vlastitoj partiji /SDA/ ima ljude koji su se podijelili, pa različito glasaju u parlamentu BiH.

Cvijanovićeva je navela da je na sastanku sa čelnim ljudima Predsjedništva, Savjeta ministara BiH i Vlade Federacije BiH rekla da Republika Srpska nikada neće dati odgovore na pitanja iz upitnika Evropske komisije ako se ne ispoštuju principi mehanizma koordinacije.

"Kada se to ispoštuje, dobiće ih odmah, jer su ti odgovori spremni mjesecima. Neću politikantstvo, praznu priču i da učestvujem u raznim njihovim prevarama", rekla je premijer Srpske sinoć za prnjavorsku televiziju "K3".

Napomenuvši da je bilo sporno što Republika Srpska svoje odgovore nije ubacila u informacioni sistem, koji bi trebalo da "izbaci" nešto što je jedinstven odgovor BiH, Cvijanovićeva je navela da su ranije na nivo BiH slali odgovore, koji su bivali "masakrirani i iskasapljeni".

"Izbrišu ono što se njima ne sviđa, ne prosljeđuju to Briselu, ili preprave. Ne dozvoljavam da se to radi. Ono što su institucije Srpske rekle, napisale, usvojile na Vladi i stale iza toga, niko nema pravo da mijenja", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da ne vjeruje predstavnicima institucija BiH, jer su se ovako ponašali i u vezi sa izvještajem o napretku BiH i popisom stanovništva, kada je u statistike ušlo oko 200.000 ljudi "viška".

"Sada se vode razgovori, usaglašavaju stvari i moći će da idu ti odgovori /na upitnik/, jer se zna kako će ih radne grupe preuzeti i da niko ne smije da ih mijenja. Onda ćemo mi, kroz finalizaciju tih materijala, slati odgovore gdje treba da odu. Insistiramo na procedurama", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je izrazila očekivanje da će radne grupe u vezi sa upitnikom Evropske komisije uraditi svoj dio posla i da će se prevazići prepreka u vezi sa informacionim sistemom.

"Mislim da smo to riješili. Predstavnici Vlade učestvuju u tim razgovorima i to bi trebalo biti u redu", kaže Cvijanovićeva.

Ona je, ipak, upitala predstavnike Saveza za promjene na nivou BiH kako će biti odgovoreno na pitanje koliko ima ljudi u BiH.

"Znam stav Srpske i Vlade. Gospodin /Mladen/ Ivanić je osporavao popis kakav se desio na kraju, kao sve i jedan predstavnik iz Srpske. Ja ću tražiti da se oni /predstavnici Saveza za promjene/ izjasne o tome kada dođemo do finalizacije tog odgovora. Dakle, koja brojka je relevantna - ona za koju smo mi rekli da je tačna ili ona u kojoj je 'napuhan' broj rezidenata BiH", navela je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će biti sporni i jedinstveni odgovori BiH na pitanja u kom obimu treba da se sprovedu ustavne reforme, kao i odgovor na pitanje o odnosu prema pristupanju NATO-u.

"Zvizdić je napisao pismo gospođi Mogerini - ja i Savjet ministara smo super i reformski orijentisani. Nemamo većinu u parlamentu, ali smo lijepi... Ne urade ništa, pa im je kriva Republika Srpska... S druge strane, ovdje imamo predstavnike EU i oni znaju da je to netačno i laž koja ne može da prođe. Znaju šta je ovdje problem i da je to pokvareno /slati takva pisma/", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da je tragično i to što lakše može da uspostavi kontakt, nađe zajedničku riječ i brže dogovori neke važne projekte s federalnim premijerom i članovima te vlade nego sa predstavnicima vlasti iz Srpske u Sarajevu.

"Čak je bolja saradnja i sa pojedinim ministrima u Savjetu ministara, koji nisu iz Srpske", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da ne postoje nikakve prepreke za uspostavljanjem boljeg dijaloga sa predstavnicima Srpske u zajedničkim organima BiH.

"Što se tiče Vlade, ministara i mene lično uvijek smo otvoreni za komunikaciju i saradnju, ali ta komunikacija nije dolazila 'odozgo'", kaže premijer Srpske.

Cvijanovićeva je konstatovala da problem nije u njoj, te da joj je obaveza kao premijera da komunicira sa svima, bez obzira da li se politički slaže s njim ili ne.

"Jasno razumijem šta je institucionalno ponašanje i to odvajam od svog političkog stava prema nekome. Za mene je nenormalno, a vidim da se to dešava, da neko brka politički stav i institucionalno djelovanje. Žalim što je tako. Ali tu sam i raspoložena sam da razgovaram u interesu Srpske i građana", zaključila je Cvijanovićeva.  

Problem pasoša - primjer neodgovornosti vlasti BiH

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da su problemi u vezi sa pasošima još jedan katastrofalan primjer neodgovornosti i nefunkcionisanja vlasti BiH.
Cvijanovićeva je istakla da su građani time dovedeni u problem u vrijeme najveće tražnje za ovim dokumentima.

"Dovedete građane do toga da im neko tamo kaže - biće pasoši za 35, 40 ili 45 dana samo zato što ste 'ganjali vještice' i imate problem nabavke pasoških knjižica ili u vezi sa ugovorom sa bivšom firmom koja je to radila... Ne možete da govorite da vam je stalo do građana, ako ih pustite da mjesec dana ne znaju da li svoje dijete mogu poslati tamo gdje su trebala da odu, ili da se vrate u zemlju gdje zarađuju hljeb", rekla je Cvijanovićeva sinoć za prnjavorsku televiziju "K3".

Ona je dodala da i zbog toga niko ne treba držati lekcije "kako je neko u Srpskoj neodgovoran, a na nivou BiH je sve super". "Dovesti građane u takvu situaciju, a ne postupati na vrijeme, za mene je strašno", istakla je premijer Srpske.

Ona je napomenula da je i sistem finansiranja javnih servisa u BiH apsolutno nedefinisan, zbog čega se ne može očekivati da stabilno funkcioniše.

"U okviru toga posebno je šokantan podatak da od ukupno prikupljenih sredstava po osnovu RTV takse - Srpska minimalno dobija, a najviše, ili neuporedivo više, doprinosi i ubrizgava sredstava za javne servise", rekla je Cvijanovićeva.

Iznoseći podatak da se za finansiranje javnih servisa u Srpskoj prikupi 52 ili 56 odsto ukupnih sredstava, Cvijanovićeva je upitala zašto bi građani Republike to radili pored "onolike Federacije BiH koja ima više konzumenata javnih servisa i gledalaca".

Premijer Srpske je podsjetila da zajednički javni servis BiH /BHRT/ pokazuje od samog početka neke svoje deficite, što je problematično.

Ona je istakla i da je nedopustiva priča da se u parlamentu BiH raspravlja o Radio-televiziji Republike Srpske, te poručila da je jedino mjesto za takve stvari Narodna skupština Srpske.

Cvijanovićeva je ocijenila da je važno da se domaći mediji razvijaju, te da podržava konstruktivnu kritiku iz koje će proisteći nešto dobro kako bi sistem postao bolji.

Kada je riječ o kritikama stranaca koji dolaze i borave u BiH, nudeći razne recepte kako bi sistem bio bolji, Cvijanovićeva je navela da je s tim u vezi skeptična, jer "oni ovdje brane stvari koje ni u ludilu ne bi branili u svojim zemljama".

Odugovlačenje isplate klirinškog duga - nedostatak kredibiliteta na nivou BiH

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da nivo BiH, odugovlačenjem sa isplatom ruskog klirinškog duga, pokazuje nedostatak kredibiliteta i da se mnogo toga u vezi s tim dešavalo čak i namjerno.
"Nemoguće je da neko /Rusija/ želi da vam da novac, a da se u BiH izmišlja topla voda kako mu u tome otežati", navela je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da se, prema predviđenoj dinamici, još prošle godine ušlo u zadnju fazu u vezi sa isplatom.

"Najkasnije do avgusta 2016. godine bio je zadnji rok kada je ta obaveza trebalo da se izvrši. Evo sada ulazimo u situaciju da je od toga prošlo najmanje godinu dana", rekla je Cvijanovićeva sinoć za prnjavorsku Televiziju "K3".

Ona je podsjetila da je i prošle godine o klirinškom dugu razgovarala sa predstavnicima Vlade Rusije, ambasadorom i drugim relevantnim ljudima koji su sami insistirali da se određene stvari u vezi s isplatom ubrzaju.

Prema njenim riječima, oni su konačno donijeli tu odluku i predložili da se izmirenje vrši prema formuli kakva je postojala kada su u pitanju međunarodne finansijske organizacije - dvije trećine novca da dobije Federacija BiH, a jednu Republika Srpska.

"Nakon toga su se javili iz Savjeta ministara BiH i pozvali se na zakon koji je nekada nametnuo visoki predstavnik. Rekli su da moramo da uzmemo u obzir i nivo BiH, odnosno da i na njih otpada jedan procenat, kao i na Brčko distrikt. Mi smo na to izgubili vrijeme i sve to je moglo da traje puno kraće", objasnila je premijer Srpske.

Cvijanovićeva je istakla da su u Srpskoj ispoštovane procedure u vezi sa isplatom klirinškog duga, te da sada teče rok od 45 dana da rusko Ministarstvo finansija izmiri navedenu obavezu.

Ona je naglasila da je Republika Srpska zadovoljna što je Rusija odlučila da u novcu izmiri klirinški dug, odnosno što tretira to pitanje drugačije u odnosu na sve druge zemlje, te podsjetila da je ranije bio slučaj da se taj dug izmiruju u robi.

Cvijanovićeva je dodala da je ovaj način isplate rezultat razgovora i pregovora koje su sa Rusima ranije vodili predstavnici vlasti Srpske, među kojima su i bivši premijeri - Milorad Dodik, koji je sada predsjednik Srpske, i Aleksandar Džombić.

Ona je navela da saradnju u BiH najviše opterećuju nerazumijevanje i nedostatak komunikacije između nivoa BiH i Srpske.

"U okviru te činjenice frustrira da /na nivou BiH/ imate predstavnike koji dolaze iz Srpske. Oni su izabrani na teritoriji Srpske, obavljaju važne funkcije u Sarajevu, a u suštini ne komuniciraju sa institucijama Srpske", rekla je premijer Cvijanović.

Ona smatra da to nije normalno, te da je to u političkom smislu krajnje neodgovorno i nije u funkciji građana.

"Mislim da svi mi, na kojem god se nivou vlasti nalazili, moramo imati na umu da smo ovdje zbog građana, a ne oni zbog nas", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da se ne smije padati u zamku da se neko sveti građanima Srpske zbog toga što ima problem sa nekom političkom garniturom.

"Iz tog razloga imate blokadu finansijskih sredstava upravo sa nivoa BiH, a ta sredstva su namijenjena i građanima Srpske. Te stvari utiču na funkcionisanje ovdašnjeg sistema i to nam otežava poziciju, ali nas ne blokira", rekla je Cvijanovićeva.

Premijer Srpske je navela da za to postoje brojni primjeri, te da ono što radi nivo vlasti BiH predstavlja i osvetu prema građanima Srpske, iako to, kako je istakla, možda, nije njihov prioritet, već je cilj napasti i otežati situaciju vlastima Srpske.

Govoreći o zakonu o akcizama, Cvijanovićeva je rekla da je bila šokirana riječima predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića da mu u vezi sa tim zakonom treba eksplicitan stav entiteta, naglasivši da je stav vlada Srpske i FBiH jasan i da je potpuno besmisleno da nivo BiH, koji otežava sve što radi Vlada Srpske, proziva njih.

"Stav entiteta i entitetskih vlada je jasan nekoliko godina i mi smo u skladu s onim što je dogovoreno u okviru Reformske agende sa EU i aranžmana sa MMF-om inicirali izmjene tog zakona i ispoštovali procedure. To je ispoštovao i nesretni nivo vlasti BiH pred predstavnicima EU, Svjetske banke, MMF-a", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je postojala i prethodno utvrđena ugovorna obaveza prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj /EBRD/ da se mora ići na povećanje akciza, jer su oni finansijeri ovdašnjih velikih infrastrukturnih saobraćajnih projekata.

"To je bila obaveza koju su oni definisali, a prihvatila BiH. U skladu sa svim tim obavezama i planom, mi smo se u to upustili i na kraju je taj zakon u više navrata doživio fijasko na nivou BiH. Potpuno je besmisleno da bilo ko s tog nivoa vlasti proziva entitetske vlade da kažu svoj stav", rekla je premijer Srpske.

Ona je dodala da je problem u vezi sa usvajanjem zakona o akcizama na nivou BiH, gdje postoji klimava koalicija.

"To je nešto što nas sve opterećuje. Vodeći računa da akcize znače dodatni namet, mi smo na nivou Srpske definisali i određene formule kako da se interveniše na osnovu dodatno prikupljenih prihoda. Ali ne iz tih prihoda, već na drugi način", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je plan bio da se interveniše prema poljoprivredicima da bi agrarni budžet sa sadašnjih 60 bio povećan na 70 miliona, te da je pronađena i formula da se za Fond zdravstva Srpske obezbijedi 10 dodatnih miliona KM, a da se ne vrše zahvati iz novca prikupljenog od akciza.

"Očito da je to neko namjerno blokirao pod pričom 'ne želimo oštetiti poljoprivrednike'. Ni mi to ne želimo, jer smo pronašli način kako da imaju dodatnih 10 miliona", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je sve što se dešavalo u vezi sa /ne/usvajanjem zakona o akcizama pratilo politikantstvo, te da su ljudi od kojih je očekivala da se razumiju u pomenutu problematiku, govorili - "oni to podižu da zakrpe rupe u budžetu".

"Jasno je gdje se upućuju ta sredstva i nije moguće da krpite rupe u budžetu i zahvatate iz nečega što je namjenski utvrđeno i određeno. Ta priča je bila apsolutno nemoguća", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da neusvajanje zakona o akcizama ne utiče na efikasnost i fiskalnu stabilnost Srpske.

"To posljedično i posredno može da utiče na budžet, jer je blokiran aranžman sa MMF-om. Mi smo ove godine trebali da povučemo oko 150 miliona KM i očito da nekom u Sarajevu, ko dolazi iz Srpske, smeta da Republika ima stabilnost i ležerno ispunjava svoje obaveze. Neko očito ima namjeru da otežava sve što radi Vlada Srpske, ali smo i tome doskočili. Poučeni iskustvom, računali smo na takve blokade. Od iste te garniture vlasti /na nivou BiH/ doživjeli smo da se blokiraju sredstva od dobiti 'Elektroprenosa', na šta imamo pravo kao jedan od suvlasnika", navela je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da su blokade po istom osnovu viđene i kod aranžmana sa Svjetskom bankom, odnosno povoljnih sredstava koja su dolazila kao nagrada za uspješno sprovedenu reformu, a koja se odnosila na poslovnu registraciju.

"Blokade su opet došle od ljudi koji su na vlasti u Sarajevu. Odgovornost je na njima. Mi odradimo sav posao u vezi sa reformom, pokažemo da smo kredibilni i onda dođete samo na tehničku fazu - da neko 'gore' na nivou BiH digne ruku i ratifikuje sporazum da bi sve moglo da se implementira, ali on blokira sve", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je ovih dana razgovarala sa jednom ekonomskom grupacijom o tome kako Srpska može da dođe do povoljnih sredstava da ne bi zavisila od nivoa BiH.

"Mislimo da ćemo i taj problem riješiti, mada je on u mnogome već riješen", navela je predsjednik Vlade Republike Srpske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.