Foto: Cvijanović: BiH daleko od članstva u EU
Jahorina - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović danas je na Jahorini ocijenila da je BiH u ovom trenutku daleko od članstva u EU, ali da je i dalje opšte političko opredjeljenje integracija zemlje u Uniju.
Govoreći na panelu "EU – put u /ne/izvjesnost" u okviru "Jahorina ekonomskog foruma 2017", Cvijanovićeva je rekla da su, osim BiH, zajedno na putu ka EU i ostale zemlje zapadnog Balkana.
Ona je ocijenila da priča o proširenju EU nije ista danas kao kada su se ka članstvu u Uniji kretale zemlje Srednje Evrope i baltičke zemlje.
"Prema mom mišljenju, EU sada ima pristojnu fasadu, ali ima nekoliko pukotina u temeljima. Ne mislim da će nestati, prije da će biti modifikovana i da će dobiti slojevitu organizaciju, u čemu vidim šansu za zemlje zapadnog Balkana", istakla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Vlade Srpske ocijenila je da prenormiranost EU, odnosno postavljanje pravila iznad država, nije budućnost ovog saveza.
"Podržavam da se vrati dio nadležnosti državama članicama. Naravno da smo svi jači kad smo dio grupacije, ali postoje i deficiti EU koji ne mogu da prežive neko novo vrijeme i nova pravila", zaključila je Cvijanovićeva.
Ona je izrazila sumnju da je receptura koju je postavila EU za kretanje zemalja regiona ka njenom članstvu prava i kao primjer navela najnoviju situaciju u Makedoniji.
"Radi se o zemlji koja je duže od 11 godina u statusu kandidata za EU i još nije uspjela da dobije datum za pregovore, a kamoli da ih počne. Sad tamo imamo apsolutnu nestabilnost, gotovo haotičnu situaciju, koja može da utiče na stabilnost i ostalih zemalja sa ovog prostora", istakla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, na primjeru Makedonije vidljivo je da je EU trebalo da osmisli drugačiji pristup, a ne da odmah postavlja blokade.
Cvijanovićeva je ukazala i na potpuno drugačiji pristup koji je EU imala prema Makedoniji i BiH.
"U Makedoniji je EU tražila decentralizaciju policije i javne uprave, a u BiH se traži njihova centralizacija", rekla je Cvijanovićeva, konstatujući da se radi o nekonzistentnosti i dokazu višestrukih stadarda EU u regionu zapadnog Balkana.
Ističući da je EU, kada je riječ o BiH, napravila bezbroj grešaka, predsjednik Vlade Srpske kao jedinu dobru stvar navela je Reformsku agendu i mehanizam koordinacije.
"Još 2016. godine smo to tražili, a u međuvremenu smo izgubili vrijeme za reforme", rekla je Cvijanovićeva, ocijenivši da je dio problema u tehnokratama iz EU koji se upuštaju u političke procese u BiH.
Kada je u pitanju Republika Srpska, ona je istakla neke njene prednosti za poslovanje u odnosu na pojedine zemlje EU.
"Procedure za otpočinjanje biznisa u Srpskoj traju tri dana, u Federaciji BiH 53, a u Italiji tri mjeseca", precizirala je Cvijanovićeva.
Ona je dodala da je električna energija u Srpskoj 113 odsto jeftinija nego u Hrvatskoj, a da je samo u Srbiji jeftinija, i to kada je riječ o električnoj energiji za domaćinstva.
Cvijanovićeva je zaključila da, uprkos tome što EU više nije jednako privlačna kao ranije, ne postoji druga zamjenska formula za članstvo u Uniji.
"Vjerujem u Evropu i EU, ali nisam sugurna da će se brzo izliječiti od bolesti", rekla je Cvijanovićeva, izrazivši uvjerenje da će EU morati da bude restrukturisana tako da dozvoli slobodu svojim članicama.
Kada je riječ o izlasku Velike Britanije iz EU, Cvijanovićeva je istakla da povratka nema i da je trasiran pravni put za njen izlazak iz članstva Unije.
"Izlaskom Britanije gubi se politička dimenzija EU", zaključila je Cvijanovićeva.
Predstavnik Evropske banke za obnovu i razvoj /EBRD/ Ijan Braun rekao je da Reformska agenda predstavlja optimizam i da su ostvareni značajni koraci u njenoj realizaciji.
Prema njegovim riječima, ideja EBRD-a je da u BiH izgradi tržišnu privredu.
"Radimo na izradi petogodišnje strategije BiH, a fokus je na jačanju privrednog sektora, infrastrukturi i žzelenoj energijiž - obnovljivim izvorima energije i povećanju energetske efikasnosti. Spremni smo da investiramo u te tri oblasti", istakao je Braun.
Jedan od učesnika panela bio je i novoimenovani ambasador Italije u BiH Nikolo Minasi, koji je rekao da će ministarski samit zemalja Balkana i zemalja uključenih u Berlinski proces, koji treba da bude održan u junu u Trstu, biti prilika za diskusiju o zajedničkoj budućnosti i korak ka potvrđivanju povezanosti.
"Vjerujemo da će tamo biti odobreni značajni projekti za zemlje regiona i BiH", dodao je Minasi.
Dvodnevni "Jahorina ekonomskom forum 2017" okupio je više od 400 učesnika i oko 80 panelista. /kraj/ss/bm/ob/foto
Ekonomski jačati srpsku i sačuvati radna mjesta
Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović čestitala je 1. maj, Međunarodni praznik rada, Savezu sindikata Srpske, granskim sindikatima, radnicima i građanima, ističući da je Vlada čvrsto opredijeljena da ekonomski jača Republiku Srpsku i sačuva postojeća radna mjesta.
Cvijanovićeva je navela da Međunarodni praznik rada, kao simbol borbe za radnička prava i izraz radničke solidarnosti, snažno podsjeća na potrebu da svakodnevno ulažemo maksimalne napore u unapređenje životnog standarda radnika i izgradnje društva jednakih šansi i socijalne pravde.
"Vlada Republike Srpske čvrsto je opredijeljena da ekonomski jača Republiku Srpsku, sačuva postojeća radna mjesta, podstakne nova zapošljavanja i kreira zakonska rješenja koja će unaprijediti privredni ambijent i doprinijeti razvoju Republike Srpske", navela je Cvijanovićeva u čestitki.
Vlada Republike Srpske, dodala je ona, nastaviće da jača dijalog sa socijalnim partnerima, jer to je jedini ispravni put rješavanja pitanja od značaja, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.
Cvijanovićeva je čestitki, koju je uputila u svoje i u ime Vlade sindikatima, radnicima i građanima, poželila da praznik provedu u zdravlju, miru i solidarnosti.
"Nadamo se da ćemo i ubuduće uspješno pregovarati i dogovarati se na svim nivoima u društvu da bismo došli do najboljih rješenja i ostvarili zajednički cilj, a to je ekonomski jaka i stabilna Republika Srpska", navodi se u čestitki.
Deblokada računa pogoduje izlasku iz krize
Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas na Jahorini da se pitanje zvorničke fabrike "Alumina" ne može riješiti za 60 dana, ali smatra da deblokada računa ovog preduzeća treba da pogoduje cijelom procesu njegovog izlaska iz krize.
"Mi smo zainteresovani kao vlada da 'Alumina' funkcioniše, to je naše osnovno opredjeljenje", rekla je Cvijanovićeva novinarima podsjetivši da ovo preduzeće zapošljava 1.300 radnika i da je "Vlada tamo već intervenisala 2013. godine".
Ona je dodala da je matična fabrika "Birač" uvedena u stečaj i da su već počeli određeni procesi.
"Pokazalo se da fabrika može da funkcioniiše, zaključeni su dugoročni ugovori, a ako je jedna fabrika u stečaju bila sposobna da zaključi dugoročni ugovor, to pokazuje da ona ima kapacitet. U međuvremenu je uspjela da zaposli 300 novih radnika, osvoji nove proizvode i nova tržišta", istakla je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, Vlada Srpske ima očekivanja od ovog preduzeća i želi da se ta priča što prije završi, odnosno da što prije izađe iz stečaja i da se riješe postojeće nedoumice.
"Nama su interes pod broj jedan radnici, a pod broj dva ukupna privredna slika za koju je 'Alumina' važna", naglasila je Cvijanovićeva.
Na pitanje novinara da prokomentariše dešavanja u Robnim rezervama, s obzirom da im je jutros isključena struja zbog duga, premijer Srpske je rekla da je to još jedna tema kojom se Vlada bavi niz godina.
"Mislim da su greške napravljene u prošlosti kad se lutalo kako organizaciono da Robne rezerve budu uspostavljene. To su bolesti koje sada preživljavamo", ocijenila je Cvijanovićeva.
Ona je istakla da će Robne rezerve postjati u budućnosti, ali da će biti u jednom drugačijem obliku.
"Biće vezane za samu Vladu, ali i za funkciju koju treba da ostvaruju u društvu", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je zaključila da su problemi u Robnim rezervama Republike Srpske posljedica akumuliranih stvari iz prošlosti.
"Moramo se malo hrabrije uhvatiti u koštac sa ovim i Vlada je toga svjesna", rekla je Cvijanovićeva.
Predsjednik Vlade Republike Srpske učestvovala je danas na "Jahorina ekonomskom forumu 2017" na panelu "EU - put u /ne/izvjesnost".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.