Crnković: Ekološki rasizam pred našim očima!

BANjALUKA - Na Međunarodni dan ljudskih prava, simbolično smo na simpozijumu u Banjaluci podsjetili smo da je jedno od osnovnih ljudskih prava pravo na zdravu životnu sredinu te u skladu s tim i predstavili rad „Elementi ekološkog rasizma u okviru slučaja Trgovska gora“.

Izjavio je to prvi čovjek Udruženja „Grin tim“ iz Novog Grada Mario Crnković koji je i član domaćeg Ekspertskog tima za borbu protiv namjera Hrvatske da na Trgovskoj gori, uz granicu sa BiH, odlaže radiaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane (NE) „Krško“. 

Rad se bavi primjenom savremenih teorijskih pristupa ekološkom rasizmu u vezi planiranog pozicioniranja različitih tipova radioaktivnog otpada uz samu granicu sa BiH.

Cilj je, kako je pojasnio, bio da se ispita da li se u ovom slučaju mogu identifikovati obrasci nesrazmjerne izloženosti, institucionalne isključenosti, selektivne primjene standarda i strukturne ranjivosti, koje između ostalog prepoznaje savremena literatura o ekološkom rasizmu. 

Analiza je bila zasnovana na dokumentovanim činjenicama, tehničkim i naučnim izvorima, međunarodnim konvencijama i hronologiji institucionalnih aktivnosti dvije države.

- Prema savremenim pristupima, ekološki rasizam nastaje u specifičnim okolnostima kada se ekološki tereti koncentrišu na zajednicama sa smanjenom političkom moći, nižim socioekonomskim kapacitetima i ograničenim pristupom informacijama, što su istini za volju neke od specifičnosti slučaja Trgovska gora – rekao je Crnković, uz naglasak da literatura posebno ističe da se ovi kriteriji mogu primjenjivati i u međunarodnim i prekograničnim slučajevima ako postoji jasna asimetrija rizika i koristi. 

U okviru istraživanja rađena je analiza javno dostupne dokumentacije Hrvatske, stručnih mišljenja, naučnih radova, institucionalnih prepiski i međunarodnih izvještaja. 

- Nalazi rada ukazuju na to da postoje obilježja strukturnog ekološkog rasizma, koji se mogu prepoznavati kao posljedice istorijskih, ekonomskih i političkih obrazaca koji oblikuju raspodjelu ekoloških rizika. Dobijeni nalazi nisu prijatna saznanja, ali kao takvi nas obavezuju na internacionalizaciju problematike, dodatna istraživanja i pokretanje pravnih sporova koji će doprinijeti odbrani ljudskih prava preko 250 000 građana sjeverozapadnog dijela BiH – zaključio je Crnković. 
Vedrana Kulaga Simić

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.